Znate onu scenu iz filma Dobar, loš, zao kad Clint Eastwood, Eli Wallach i Lee Van Cleefe se sretnu na groblju i napetost doseže svoj vrhunac dok mi kao publika čekamo tko će prvi povući pištolj? Čekamo tko će pucati, tko će preživjeti i tko će koga izdati. Upravo tako se sada čini situacija oko Agrokora. S jedne strane imamo strvinarske fondove, vjerovnike i banke, s druge državu, a treću čine sami Todorići.

Kako je Express već opširno pisao, strvinarski fondovi su počeli kupovati Agrokorove obveznice, a oni su spremni na doslovno sve kako bi dobili punu vrijednost obveznica. Tužba koju Hrvatska može očekivati praktički je zajamčena stvar. Ako su strvinarski fondovi mogli zaplijeniti školski brod argentinske ratne mornarice, najmanje što mogu uraditi Hrvatskoj je tužba pred nekim od sudova u New Yorku. Ruske banke, kao druga strana u ovom revolveraškom obračunu, mogu tužiti Todoriće, a već su počeli s kaznenim prijavama.

U čitavoj raspravi je pomalo zaboravljeno da Ivica Todorić još uvijek diše i još uvijek nosi glavu na ramenima i čini se da bi on mogao iskoristiti određene članke zakona kako bi tužio državu zbog nacionalizacije upravljanje.

Ruska ovrha Pernar: "Neću ometati Ruse u deložaciji Ivice Todorića"

Prvi je takvu tezu izložio Milan Račić, svojevremeno jedan od kandidata za ministra gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića te nekadašnji član uprave Bombardiera Aerospacea i Fairchilda Dorniera. Prvo je spomenuo da je država nacionalizirala upravljanje i to bez preuzimanja vlasničkih prava. 

"Nisu kupili njegove dionice, niti su ih oduzeli, nego su samo preuzeli upravljanje firmom, što do lex Agrokora (koliko ja znam) nije bilo moguće. Kada vlada preuzme nešto onda je to de facto nacionalizacija – ma kako god to oni zvali, ali u ovom slučaju nisu uzeli firmu nego samo upravljanje nad njom.  Kada uzmu dionice ili firmu onda upravljanje prirodno ide uz to vlasništvo, ali su oni ovdje stvorili jedan neprirodan presedan, i bojim se da će nas puno koštati na kraju", istaknuo je Račić u razgovoru za Express još prije dva mjeseca.

Posebno je napomenuo da zakon ostavlja velike mogućnosti za tužbe i protutužbe, ali ne znači i da će Todorići stvarno tako reagirati: 

"Morate razumjeti da sam ja pravnik u New Yorku i da nisam savjetnik obitelji Todorić, ali pratim situaciju i opisujem kako bi oni mogli reagirati – ili kako bih ja, ili vi potencijalno mogli reagirati. Moramo biti pažljivi sa zakonima, pošto se oni jednog dana mogu upotrijebiti protiv nas ili naše firme. Pravda mora biti slijepa … za sve."

Dubravko Grgić Izvlačio tvrtke tajkuna u zatvorima, sad spašava Todorića

Kako donosi novo izdanje Nacionala, uprave takve tužbe spremaju Todorići i to prvo u Nizozemskoj da bi kasnije otvorili sudske postupke i u Hrvatskoj.

"On poduzima pripremne radnje za pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka u Nizozemskoj i to protiv hrvatske vlade. Cilj postupka bio bi pokazati i dokazati da je Todorić kao vlasnik Agrokora pretrpio enormnu štetu nakon donošenja lex Agrokora. Bude li postupak po njega uspješan, Todorić bi mogao pokrenuti postupak kojim bi od države tražio da mu se nadoknadi šteta. Todorić smatra da mu je država nizom svojih postupaka ukrala otprilike godinu dana vremena da sam pokuša riješiti problem i izići iz krize. Sada se pokazuje da je kandidata za kupnju koncerna u krizi bilo te da se o tome moglo diskutirati još neko vrijeme prije no što bi banke pokrenule procedura koje su se najavljivale", ispričao je jedan inozemni izvor za Nacional.

Vidjeli smo da su se u međuvremenu pojavile priče i o konkretnim kupcima dijelova koncerna. Najbogatiji Mađar Sándor Csányi ispričao je Anti Ramljaku da želi kupiti dijelove Agrokora. Naravno, Mađar želi kupiti samo dijelove na kojima se može kasnije zarađivati, a to je u prvom redu Belje. Kako je nedavno pisao Jutarnji, sastao se Csányi s Antom Ramljakom i izrazio veliki interes za kupovinom Belja. Vijest je nova, ali interes je star. I to barem sedam godina. Csányi, inače generalni direktor OTP banke i potpredsjednik MOL-a, najmoćnija i najvjerojatnije najbogatija osoba u Mađarskoj, svoje privatne investicije usmjerio je uglavnom u prehrambenu industriju. 

"Zajednički interesi na tom području osnova su i njegovog prijateljstva s čelnikom Agrokora Ivicom Todorićem, s kojim uvijek razmatra mogućnosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo", pisao je Večernji list u ožujku 2010. godine o njihovom odnosu. 

Napokon dno Pukli su gnojni prištevi, i Algoritam i Agrokor

Na pitanje Večernjakove novinarke o čemu se njih dvojica savjetuju i razgovaraju kad se sastanu, Csányi kaže:

"A o čemu se može razgovarati s Ivicom?! Jedino o prehrambenoj industriji, o poslovima... Uvijek razmatramo mogućnosti kako bismo skupa razvijali gospodarstvo. Na žalost, carine su u Hrvatskoj vrlo visoke za uvoz namirnica, pa nismo baš konkurentni. Suradnja se zato trenutačno odvija na uskom području, ali se nadam da će Hrvatska za kratko vrijeme ući u EU pa će se i to promijeniti"

Na kraju ožujka, desetak dana prije nego što je Vlada donijela lex Agrokor i preuzela upravu nad najvećom domaćom privatnom tvrtkom u sjedištu Agrokora Ivica Todorić održao je dramatičan sastanak na kojem je odbio ponudu kineskih investitora vrijednu dvije milijarde eura. Na sastanku s Todorićem bio je kineski investitor i čelnik fonda iz Hong Konga, Hu Jinxiong. Tjednik Nacional doznao je da Jinxiong Todoriću ponudio da preuzme dvije milijarde eura duga te da omogući normalno poslovanje Agrokora.

Sve te interese za kupovinu, pogotovo preuzimanje dugovanja, moramo uzimati s ogromnom dozom skepse. Kako je praktički već dokazano, Agrokor je godinama "kuhao" knjige i pitanje je bi li se našao kupac za cijeli koncern ili tek za neke dijelove koji imaju svoju vrijednost i koji normalno posluju. Csányi žele Belje iz očitih razloga, vlasnik je ogromne vertikalno integrirane poljoprivredne kompanije i Belje bi mu se savršeno uklopilo u poslovanje. Jinxiong je, prema pisanju Nacionala, dokazao da mu nije u interesu davati Todoriću milijune eura "na lijepe oči". Tražio je ugovor uz odgovarajuće tehnikalije pa se na kraju suradnja nije ni ostvarila. 

Todorić i lov Gazdina opsesija: Iz helikoptera je gađao divokoze

Sberbank je u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića, a u osnovi tužbe ruske banke nalazi se zadnjih 100 milijuna eura kredita koje su Rusi odobrili u ožujku ove godine, odnosno u trenutku kad su veliki problemi Agrokora s likvidnošću već bili jako dobro poznati financijskoj, ali i općoj javnosti. Taj kredit Rusi su odobrili, kako je rekao predsjednik Uprave Sberbanka za Hrvatsku Mario Henjak, "u funkciji stabilizacije situacije", a od 100 milijuna tri četvrtine otišlo je na plaćanje dobavljačima, 21 milijun na porezne obveze te 4 milijuna za plaće zaposlenih. Rusi procjenjuju da ih je Todorić navukao na davanje tog kredita prikazivanjem nepotpunih odnosno nerealnih bilanci. 

Mogućnost kaznene prijave protiv Todorića i Agrokora nam je potvrdio još u svibnju ugledni zagrebački odvjetnik Ante Ramadan:

"Apsolutno bi se Rusi mogli naplatiti od Todorića, kao od osobe koja je obavljala dužnost člana uprave i eventualno kao od osobe koja je iskoristila svoj utjecaj da bi se netočno prikazali podaci". 

Radio za Gazdu "S lažnim mjenicama Todoriću sam nosio milijune"

Država je, svjesno ili ne, Todoriću ostavila "asa u rukavu", a to je jedna ključna provizija Zakona o postupku izvanredne uprave trgovačkih društava od sistemskog značaja za RH, skraćeno lex Agrokor, je suglasnost uprave za ulazak države u upravljanje kompanijom u vidu posebnog povjerenika, u Agrokoru je to Ante Ramljak. 

"Todorić je dao suglasnost, ali pod pritiskom, dao je i ostavku pod pritiskom…  Sad vi možete gospodine Todorića ne voljeti, ali svi ti pritisci na kraju mogu dovesti u pitanje njegovu suglasnost. Postoji forsirana suglasnost – koja nije suglasnost zato što nije dobrovoljna suglasnost", napominje Račić. 

Da bi Todorić mogao pružati otpor vidjelo se iz njegovih istupa tijekom pokušaja smjene uprave koncerna kada ga je spasio Agram i privremeno ostavio na mjestu šefa uprave Agrokora. Istini za volju, Todorić je tijekom dana sam podnio ostavku, ali već tada se dalo za naslutiti da će Todorić pružati otpor.

'Talačka kriza' Zdravko Marić u Vladi čuva važnije stvari od svog obraza

Nakon što je Ramljak preuzeo upravljanje Agrokorom, država se izložila još jednoj mogućoj tužbi. 

"Ako se Agrokorom ne upravlja na jedan objektivno profesionalan i savjestan način, fokusiran na smanjivanje rizika i gubitaka vlasnicima – što bi vlasnici radili da kontroliraju firmu – onda bi svi gubitci koji proizlaze iz tog upravljanja ispod optimalne razine potencijalno bili temelj za tužbu", ispričao nam je tom prilikom Račić.

Tu dolazimo do nekih od ključnih pojmova u čitavom zakonu koji predviđa imenovanje posebnog povjerenika za bitne kompanije: 

"Pod lex Agrokorom povjerenik nema dužnost da pokuša vratiti zloupotrebljen novac natrag (kao recimo u slučaju zakona o Parmalatu u Italiji gdje su dobili preko 3 milijarde eura natrag) – to je meni čudno, kada su već uveli taj zakon i procedure. Može biti slučaj da dođe do kaznenih prijava protiv uprava i nadzornih odbora u Agrokoru (gdje su bili članovi obitelji Todorić), i onda bi pitanje bilo kako će državne institucije reagirati ako obitelj Todorić ima polugu velikih tužbi protiv vlade.  Hoće li ustrajati u istragama?  Hoće li se slučajevi razvući nekoliko godina i na kraju pasti zbog proceduralnih grešaka ili kontratužbi?  U Hrvatskoj skoro nitko odgovoran na kraju nije morao odgovarati za svoje greške.  Bojim se da ovaj zakon, i način na koji se primjenjuje, nas potencijalno vodi istim putem. Nadam se da griješim."

Da je doista ispravno Račićevo promišljanje potvrdio je i Nacional kada je prenio tvrdnje pripisane samom Ivici Todoriću:

"Svašta se može dogoditi. Međutim, ako oni ne diraju mene, neću ni ja povlačiti takav potez".