Ovog mjeseca, na potencijalnom novom geostrateškom žarištu Baltiku, održava se godišnja NATO vježba BALTOS. Svrha je uvježbavanje topništva, opskrbe na moru, protupodmorničkog ratovanja (ASW), praćenja i presretanja radarom, protuminskih mjera, pomorske vještine, traganja i spašavanja, pomorskih presretačkih operacija, ali i koordinacije SAD-a i NATO članica na tom 'škakljivom' području koje je od početka invazije na Ukrajinu svjedočilo punom rasponu ruskog hibridnog rata, koji se najčešće manifestira kroz sabotaže podvodnih internetskih i komunikacijskih kablova.

Prva vježba je održana 1985. i od tada svake godine NATO mašinerija defilira i jedri Rusima pred nosom. Zadnja vježba održana od 4. do 20. lipnja prošle godine bila je i najveća ikad održana i prva u kojoj su svi sudionici bili članice NATO-a. Izuzev Moldavije i Transnistrije, bivše baltičke sovjetske republike, Litva, Latvija i Estonija se u zapadnim vojnim i obavještajnim krugovima spominju kao potencijalne buduće žrtve ruske invazije. Osim povijesnih teritorijalnih pretenzija kojima robuje Vladimir Putin u svojim frenetičnim maštanjima o obnavljanju ruskog svijeta, Baltik je i strateški bitan za Rusiju. Prozor u svijet na tom dijelu Europe je bivša ruska prijestolnica i drugi najveći grad Sankt Petersburg. U regiji se nalazi i enklava Kalinjingrad koja je u potpunosti okružena NATO članicama. Situacija se za Kremlj dodatno pogoršala ulaskom Finske (2023.) i Švedske (2024.) u Savez, te je Rusija dobila tisuće kilometara novih granica s NATO-om iako je cilj invazije na Ukrajinu bilo upravo suprotno.

Ni Rusija ne miruje. Tako je 27. svibnja 2025. pokrenuta velika vojna vježba u kojoj je sudjelovalo više od 20 ratnih brodova, oko 25 zrakoplova i helikoptera te otprilike 3000 pripadnika ruske Baltičke flote koja ima zapovjedništvo u Kalinjingradu. Upravo ta flota predstavlja udarnu iglu ruske vojne prisutnosti na Baltiku. Prema stranici Russianships koja je zadnji put ažurirana 29. svibnja 2025. Baltička flota ima sljedeće brodove: podmornica B-806 Dmitrov, raketni razarač Nastoychivyy, male raketne fregate: Steregushchy, Soobrazitelnyy, Boykiy i Stoykiy, raketne fregate Neustrashimy, Yaroslav Mudry, korvete: MPK-192, Kazanets, Zelenodolsk, Aleksin, Kabardino-Balkaria, Kalmykiya, Odintsovo, Sovetsk, Mytischi, Zyb, Geyzer, Passat, Liven, Naro-Fominsk, Grad, Zeleny Dol, Serpukhov, patrolne raketne brodove: R-257, Zarechny, Dimitrovograd, Morshansk, Chuvashiya, lovci na mine: Lev Chernavin, Alexandr Obukhov, Leonid Sobolev, Novocheboksarsk, BT-115, RT-57, RT-248, Vasily Polyakov, Viktor Sigalov, Leonid Perepech, desantni brodovi: Minsk, Kaliningrad, Alexandr Shabalin, Korolev, Evgeniy Kocheshkov, Mordoviya, Denis Davydov, Leytenant Rimsky-Korsakov, Michman Lermontov, D-67, Alexey Barinov, Ivan Pasko, D-465, D-325, D-365, D-315.

Lenjingradski vojni okrug

Struktura zapovjedništva u tom dijelu Rusije se često mijenjala. Godine 2010. spojio se s Moskovskim vojnim okrugom, Sjevernom flotom i Baltičkom flotom u novi Zapadni vojni okrug. U prosincu 2022. bivši ministar obrane Sergej Šojgu predložio je ponovno uspostavljanje Lenjingradskog vojnog okruga, s Moskovskim vojnim okrugom. Odluka je potvrđena u lipnju 2023. od strane zamjenika načelnika Glavnog stožera, Evgenija Burdinskog. Dana 17. prosinca 2023., ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je planove za ponovno stvaranje Lenjingradskog vojnog okruga kao reakciju na ulazak Finske u NATO. Okrug je službeno ponovno uspostavljen 26. veljače 2024. prema predsjedničkoj uredbi br. 141, pri čemu je Sjeverna flota stavljena pod njegovu zapovijed. General-pukovnik Aleksandr Lapin preuzeo je dužnost zapovjednika novog Lenjingradskog vojnog okruga 16. svibnja 2024. godine.

 

Procjene brojnog stanja i opreme u Lenjingradskom okrugu variraju, ali se među analitičarima i vojnim blogerima najčešće spominje brojka između 60.000 i 70.000 vojnika. Kopnene snage čine: 6. kombinirana ruska vojska (Agalatovo): 69. gardijska motorizirana pješačka divizija (Kamenka), 25. gardijska  motorizirana brigada "Latvijski strijelci, 9. i 268. gardijska topnička brigada (Luga, Pushkin), 5. protuzračno-raketna brigada (Gorelovo), 26. raketna brigada (Luga), 95. upravna i zapovjedna brigada (Gorelovo), 30. inženjerski puk, 44. vojni korpus i specijalne jedinice: 2. gardijska specijalna brigada (Promezhitsy), 146. odvojena radio-tehnička specijalna brigada (Bugry) i 322. centar za obuku specijalnih snaga. 

OPERACIJA PAUČINA AI i ukrajinski dronovi koji koštaju kao iPhone, uništili su skupe ruske bombardere

Za mirno nebo nad drugim najvećim ruskim gradom, zadužena je 6. armija zračnih snaga i protuzračne obrane koja u svom sastavu ima: u-27, Su-30, Su-35, Su-24, Su-34, MiG-31, Mi-8, Mi-24.

NATO snage

Zapadni savez svoju moć na Baltiku projicira kroz vojne snage objedinjene pod sustavom za odvraćanje i obranu 'Enhanced Forward Presence' (EFP).  Ova vojna prisutnost u Sjevernoj Europi obuhvaća Estoniju, Latviju i Litvu, u Središnjoj Europi Poljsku, Slovačku i Mađarsku, a u Istočnoj Europi Rumunjsku i Bugarsku. Cilj je zaštititi i osigurati sigurnost članica NATO-a na sjevernom, središnjem i istočnom dijelu istočnog krila NATO-a. Iako u okviru EFP-a NATO snage na Baltiku broje između 5000 i 7000 vojnika, članak pet je do sada odvratio sve potencijalne agresore.

Kopnene snage uključuju desetke tenkova M1 Abrams, Leopard 2, Challenger 2, stotine oklopnjaka, raketne i topničke sustave HIMARS i PzH 2000 haubice.