Milijan Brkić je toliko kredita otplatio da smo ga trebali staviti za ministra financija, humoristično je netko komentirao na društvenim mrežama nakon što je portal Index objavio dokumente porezne uprave o poslovanju drugog čovjeka HDZ-a kojeg ovih dana potresaju mnoge afere.

Mnoštvo je tu detalja koji se, barem laički, čine iznimno suspektnima. Zbog toga smo nazvali tadašnjeg ministra financija Slavka Linića koji nam je otvoreno rekao da ne može komentirati odluke i postupke u specifičnom slučaju jer je to bio predmet rada Porezne uprave. "Oni su, kako i sami znate, samostalna institucija i imaju punu neovisnost u radu. Ministar financija im nije šef", rekao je bivši ministar u razgovoru za Express.

Dokumenti Elitna prostitucija: Kako je Brkić upleten u tešku aferu?

Kad smo spomenuli iznimno zanimljivi kredit kojeg je Brkić dobio od Karlovačke banke i to za kupnju Plivinih dionica, Linić nam je samo napomenuo da su privatne banke upravo to, privatne. "Banke same odlučuju kome će i po kojim uvjetima dati kredite i zbog toga o tome ne mogu ništa reći. Netko tamo je odlučio da se banci isplati Brkiću dati takav kredit i to je njihova poslovna odluka. Moram reći da su neke naše banke bile prezadužene upravo zato što su kredite davali "šakom i kapom", a ne smijemo zaboraviti ni da je za vrijeme privatizacije puno ljudi dobilo ogromne kredite za svoje svrhe", kazao nam je Linić.

Prema dokumentima koje je objavio Index, postupak kredita je izgledao otprilike ovako. 30. svibnja 2006. godine je Brkić dobio kredit od 998.610,26 da bi već idućeg dana kupio dionice Plive u tom iznosu. Kako je Brkić kao službenik SOA-e dobio milijun kuna kredita i to na rok otplate od tri mjeseca nitko ne može shvatiti. 6. srpnja je Brkić dionice prodao, zaradio dvjestotinjak tisuća kuna, a dan kasnije je vratio i kredit Karlovačkoj banci. Je li Brkić imao povjerljive informacije o Plivi i vrtoglavom rastu dionica? Tko mu je odobrio takav kredit? Sve su to pitanja koja nikad neće dobiti svoje odgovore.

Salon za masažu Pančo, Sara i Marika: Vaso ih je spašavao od policije?

Druga iznimno zanimljiva točka dokumenata je i pozajmica Milijanu od brata Joze iz Australije. Ukupno je riječ o milijun i 250 tisuća kuna koje je Jozo dao Milijanu i to u gotovini, a Milijan je poreznoj predočio ugovore o zajmu. Kako je taj novac završio u Hrvatskoj? Ako je u gotovini dopremljen iz Australije onda je trebao proći carinsku kontrolu i biti uredno registriran. Ako nije uredno prijavljen na carini se dovodi u pitanje nekoliko stvari. Unos gotovine preko granice nije problematičan sam po sebi i ne postoje ograničenja koliko novca smijete ili ne smijete prenijeti preko hrvatske granice u bilo kojem smjeru, bilo u Hrvatsku bilo iz nje.

Veće iznose morate prijaviti na carini, ispuniti formular i dobiti potvrdu da ste određeni iznos, trenutačno je riječ o 10.000 eura ili protuvrijednost nekoj valuti, prenijeli preko granice. U suprotnome je zapriječena kazna između 10 i 50 tisuća kuna. U nekim ekstremnijim slučajevima kao što je onaj Isata Boljevića moguće je čak i da carina zaplijeni novac prebačen preko granice i tek onda lupi kaznu. Kasnije je Sud za ljudska prava odlučio da je oduzimanje bilo preteška mjera, ali je zanimljivo usporediti kako hrvatske službe djeluju kad je riječ o nekom običnom smrtniku kao što je Boljević i kad je riječ o nekom iz sustava kao što je Brkić.

MILIJAN BRKIĆ 'Vilu su gradili otac i brat, zašto bih je onda prijavio'

Naravno, to je sve pod pretpostavkom da je Brkić stvarno posudio novac od brata i da ga je stvarno prebacio preko granice. Ako to nije točno, onda je to puno veći problem za Poreznu i samog Brkića. Onda je pitanje otkud taj novac i zašto nije ispitano porijeklo njegove imovine.

Bivši ministar Linić kazao nam je da Porezna uprava ima jako puno alata, a posebno kad je riječ o nesrazmjeru prihoda i imovine pojedinaca. "Zakoni su tako posloženi, a ispitivanje nesrazmjera imovine je upravo u mom mandatu uvedeno, da porezna može jako puno toga provjeravati. Nakon provjera mogu naknadno oporezivati imovinu, mogu odrediti i novčane kazne, ali na žalost se to sve nedovoljno koristi. Puno stvari, jako puno provjera, radi se ad hoc. Da postoje sustavne provjere određenih subjekata bi sve puno lakše i glađe išlo", rekao nam je Linić.