Bahati stav prema svima nama. Mislim da joj je to uništilo svu našu podršku koju je imala, kaže nam sugovornica iz obrazovnog sustava koji vodi Blaženka Divjak. Vodit će ga sasvim sigurno do jeseni i novih parlamentarnih izbora, no u samome sustavu sve je manje onih koji vjeruju, ili se čak i nadaju, da će nastaviti biti ministrica znanosti i obrazovanja.

Desnica i mnogi u HDZ-u, kojem je Blaženku Divjak HNS doslovce nametnuo kao ministricu, redovitu profesoricu matematike na Fakultetu organizacije i informatike, zaista ne vole - što zbog osobnog animoziteta, što zbog toga što smatraju da HNS dobiva i previše slobode u koaliciji na račun tih nekoliko saborskih glasova.

Porazno PISA istraživanje: Hrvatski učenici među najlošijima

Blaženka Divjak nije draga ni oporbi. Pokazali su to inicijativom za njezinim opozivom u Saboru, koja ipak nije prošla, no HDZ-ovci su teškom mukom digli ruke protiv smjene. Mostovac Nikola Grmoja istaknuo je poslije glasanja kako im je namjera prvenstveno bila dobiti vrijeme za raspravu o propustima i pogreškama ministrice i njezina tima.

Rasprava je strateški bila smještena u termin za odrasle, no ni zastupnici oporbe nisu baš bili na razini zadatka. Pitanja su problematizirala uglavnom teme iz novina bez dublje analize, a ministričini odgovori uglavnom su se svodili na ponavljanje podataka koje smo odavno čuli. Drugi dan ih je “oprala”:

"Dobro je da rasprava nije bila ranije jer je bolje da djeca to ne gledaju."

"Podsmjehivati se bilo čemu nije lijepo, ali navikli smo. Smatram da su djeca trebala gledati tu raspravu da vide kako se ne treba ponašati, kako u životu treba njegovati samokritiku, znati priznati kad si pogriješio. To bi bila pouka djeci, škola za život", odgovorila joj je pomalo neuvjerljivo SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac.

No ispod ispeglane površine na kojoj Blaženka Divjak želi prikazati kako se u školama događaju temeljiti pomaci na bolje, stvari ne stoje tako dobro. Naime, događaju se tek one stvari koje je ministrica stavila u svoju agendu. Ona nikad nije skrivala što su joj prioriteti, no i tu je sve puno problema. Početak provedbe kurikularne reforme, digitalizacija nastave, opremanje škola i edukacija učitelja i nastavnika, uz povlačenje novca iz EU fondova, sve to Divjak voli navoditi kao ciljeve svoga mandata.

Pogubljen državni vrh HDZ šokiran sindikatima, Divjak već vide mrtvom

Ovaj tjedan je u Londonu na Svjetskom forumu o obrazovanju pozvana da održi izlaganje o ciljevima kurikularne reforme u Hrvatskoj, rezultatima eksperimentalne provedbe i tijeku provedbe obrazovne reforme. Neke od brojki kojima se voli pohvaliti su edukacije za više od 40.000 učitelja i nastavnika, uz njihove visoke ocjene, savjetnički posjeti u više od 1200 škola, deset milijuna kuna samo u 2019. iz državnog proračuna za opremanje kabineta i knjižnica, tableti za učenike i računala za nastavnike...

Ipak, ima i drugih zanimljivih brojki: Primjerice, pet milijuna kuna za catering na skupovima stručnih usavršavanja. Na meniju su, objavio je Jutarnji list, bakanalije kakve nastavnici, učitelji i ravnatelji ne viđaju tako često: teletina, sirevi s orašastim plodovima, orada, kozice, vegetarijanski izbor. I nije uopće sporno zaslužuju li obrazovni djelatnici finu klopu, kao što nije bilo upitno zaslužuju li veće plaće, zbog čega su ove jeseni štrajkali čak 36 dana. Upitni su prioriteti.

"Nacrt Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama na čekanju je još od ljeta. Radna skupina za izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji oformljena je u lipnju. Bila su tri-četiri sastanka, onda je bila pauza zbog ljetnih praznika, a potom zbog štrajka. Od tada se ne događa ništa", kaže pravnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan.

Podsjetimo, premijer je na potpisivanju sporazuma sa sindikatima jasno i glasno rekao: Akcijski plan prevencije nasilja u školama je prioritet. Kako saznajemo, dokument je u Vladinoj proceduri, što znači da ga trebaju pregledati i odobriti i druga nadležna ministarstva, no kad će se naći na sjednici Vlade, a potom i u Saboru, ovisi prvenstveno o političkoj odluci. Odnosno o trenutku u kojem će premijeru odgovarati da se javnost pozabavi ovim pitanjem.

Galerija Ovako izgleda masovni prosvjed za plaće u školstvu

Pritom je šokantna činjenica da svih ovih godina nije osmišljen nacionalni program prevencije nasilja u školama, iako, primjerice, podaci pokazuju kako je svaki četvrti učenik žrtva cyberbullyinga. Škole se s ovim problemom svih ovih godina bore pojedinačno, uz pomoć nevladinih udruga i organizacija, UNICEF-a, a programi se financiraju malo ili nikako. Dodatan problem je loša edukacija učitelja i nastavnika koji se ne znaju nositi s ovim problemima.

"Prvi put su se okupili stručnjaci iz svih područja da se standardiziraju procedure i načini na koje bi se u svim školama provodili prevencijski programi. Ovo je dobar okvir, ali to je tek početak. No, evo, ne možemo dobiti ni odgovor iz ministarstva gdje je zapelo. Jedino što funkcionira je otvoreni pritisak poput prosvjeda. Ni do ovog ne bi došlo da nismo počeli s prosvjedima zbog napada na nastavnike prošle zime", tumači Tuškan.

Nije SHU jedini koji iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ne dobiva odgovore na teme koje su trenutačnom vodstvu očito nezanimljive. Zapelo se i s izradom novog Zakona o prosvjetnoj inspekciji, koji bi trebao obuhvatiti i anonimne prijave protiv nastavnika. Prije dva tjedna profesorica hrvatskog jezika iz Rijeke, Tamara Šoić, jedna od voditeljica nastavničke grupe “45 minuta” i jedna od voditeljica istoimene grupe na Facebooku, javno je podsjetila na njihovu peticiju o ukidanju anonimnih prijava, koju su ministarstvu predali 17. rujna. Otad - ni pisma, ni razglednice.

To nije prvi put da se traži ukidanje anonimnih prijava, odnosno izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Savez hrvatskih učitelja zatražio ih je još 2017. godine u tadašnjem prijedlogu izmjene GSV-a, a Radna skupina za izradu Nacrta Zakona o prosvjetnoj inspekciji osnovana je 27. svibnja prošle godine.

Za ukidanje anonimnih prijava izjasnilo se i 85 posto učitelja i nastavnika u prošlogodišnjem istraživanju SHU, u kojem su sudjelovala 6494 zaposlenika u školama. Također, 47 posto zaposlenika doživjelo je neki oblik zlostavljačkog ponašanja (mobing) na radnome mjestu.

Gdje si bio, nigdje... Zašto se ministrica Divjak uopće prihvatila ovog posla?

Kako nam kažu sugovornici uključeni u izradu novog zakona, to nije tako jednostavno, ali teško da će se i riješiti tako brzo kad se radna skupina sastala tek tri ili četiri puta do ljeta. I otad - ništa.

"A to vam je samo vrh ledenog brijega, koliko je tu pravilnika čije su izmjene išle bez javnih savjetovanja... Da ne spominjemo, primjerice, zabranu zapošljavanja nenastavnog osoblja. Pa sad već gotovo polovica spremačica čisti kvadraturu itekako veću od one propisane Državnim pedagoškim standardom. U ministarstvu se uporno pozivaju na Vladinu odluku o zabrani zapošljavanja, a ravnatelji se na sve moguće načine dovijaju da zaposle ili zadrže spremačice i kuharice, koje sve češće odlaze na bolovanje. I sad da razgovaramo o prioritetima, tableti ili nedovoljno očišćene škole", nabrajaju nam sindikalci, koji su doslovce zatrpani svim mogućim i nemogućim slučajevima unutar izuzetno velikog i tromog sustava.

Primjerice, raskidanje ugovora na određeno u prosincu kako se ne bi trebale isplaćivati božićnice, spremačice koje zbog toga i po 15 godina rade na određeno...

Da ne spominjemo Državni pedagoški standard, koji je “istekao” 2017., a još nije u potpunosti proveden, te se i dalje provodi. Istodobno, za catering se ima, iako ministrica na sve kritike da je dobila više novca nego svi njezini prethodnici odgovara da su zlonamjerne te da se novac iz Europskih socijalnih fondova ne može trošiti na plaće.

Ministrica Divjak sasvim sigurno je napravila znatno više od svoja zadnja dva prethodnika. Zakon o udžbenicima, početak provedbe kurikularne reforme, koja je bila zaustavljena političkom odlukom Karamarkove vlade. Raspisivanje projekta za povlačenje novca iz EU fondova, edukacije nastavnika, više novca za opremanje škola nego u proteklom desetljeću.

To je taj razlog! Državi treba užasna škola kako bi sutra imala glupe glasače

No osim što su svaki taj potez obilježili gafovi te začuđujuća površnost, zaposleni u obrazovnom sustavu ističu kako su to sve tek sitni koraci koji se uglavnom svode na kozmetičke promjene. Većinu potrebnih mjera koje je njezino ministarstvo tek djelomično standardiziralo učitelji i škole po Hrvatskoj provode na svoju ruku, više ili manje uspješno. Vođenje Ministarstva znanosti i obrazovanja znači bavljenje mnogo širom lepezom problema od one koju je odabrala Blaženka Divjak.

"I što će od svega biti na jesen, nakon izbora? Ostat ćemo zatrpani novom administracijom, metodama rada i propisima koje će nova garnitura opet mijenjati, s novom generacijom ‘eksperimentalne’ djece. I u školama koje i dalje vape za osnovnim stvarima te ovise o političkim odlukama lokalnih vlasti. Teško to možemo nazvati revolucijom", zaključuje ravnateljica jedne zagrebačke škole s višegodišnjim iskustvom u borbi s vjetrenjačama.

U svemu tome, učitelje i nastavnike posebno boli bahat odnos ministrice prema njima, od toga da ih ne želi saslušati, petljanja s pregovorima tijekom štrajka, pa do banalne činjenice da je čak i catering na stručnim skupovima bolji za mentore nego za njih.