"Nismo još odlučili hoćemo li Hrvatima uvesti vize"

Andrew Parsons/Press Association/PIXSELL
Britanski veleposlanik Andrew Dalgleish u velikom razgovoru za Express ispričao je planove Velike Britanije za Hrvatsku i ostatak Europske unije
Vidi originalni članak

Velika Britanija napušta Europsku uniju, samo je pitanje točnog vremena i konkretnog načina. Tako se ovih dana pojavila velika priča da će već idućeg mjeseca europski migranti izgubiti automatsko pravo na život i rad u Velikoj Britaniji. To bi značilo da su hrvatskim državljanima zatvorena vrata Ujedinjenog kraljevstva. 

Britanska diplomacija radi prekovremeno još od onog sudbonosnog referenduma o odlasku iz Unije, ali revni Britanci ne dopuštaju da im Brexit poremeti red i rad. Da se neka baka, kaže da ima 87 godina i da traži kćer, nije ispod glasa objašnjavala s čuvarom na porti britanskog veleposlanstva, tišina u prizemlju ambasade bila bi potpuna. S ulice tu i tamo probije se, kroz masivna mliječna stakla, žamor studenata Filozofskog fakulteta. Vrijedno pijenju kave na škrtom zimskom suncu. Kafići strateški okružuju nedaleku visokoznanstvenu ustanovu i okolne poslovne zgrade. Biznis je unosan. Prošla je polovica dana, a britanski veleposlanik Andrew Dalgleish (a nije Škot) stigao je pet minuta kasnije na dogovoreni termin. S čašom vode u ruci pristojno se ispričava. 

- Call me Andrew, please - kaže on. Britanci su dosad u Zagreb slali starije, onako malo mrke tipove koji bi se savršeno uklopili za dugi stol u senzacionalno obnovljenoj Locarno dvorani Foreign Officea. Ako se ne varamo, Dalgleish je daleko najmlađi u galeriji poklisara Njezina Veličanstva. Vanjštinom donekle podsjeća na Davida Threlfalla, britanskoga glumca, ciničnog i promišljenog inspektora Highlanda u blockbusteru “Patriot Games” s Harrisonom Fordom iz 1992. To je onaj što su ga zli teroristi odmetnute IRA-e eliminirali u sceni otmice na mostu. 

- Ha, jedno ‘lako’ pitanje za početak - smije se i naginje se unatrag na stolcu. Teško je pitanje što se sada događa sa svijetom i pogotovo Europom. Ambasador kaže da odavno nismo vidjeli ovakav intenzitet događaja u svijetu politike. Našli smo se usred niza novih prijetnji sigurnosti i mučimo se kako odgovoriti na pravi način. Ništa nije izgubljeno - optimistično kaže. 

- Odgovaramo na takve prijetnje. 

S druge strane, kaže veleposlanik Dalgleish, možda smo stigli do onog trenutka u kojem su neki ljudi reagirali jer su shvatili da ih konvencionalne, tradicionalne političke stranke, više nisu slušale. Oprezan, kakvi su već diplomati, on nije želio komentirati izbor Trumpa za američkog predsjednika i sve ono što se posljednih tjedana zbiva u SAD-u, a neviđeno zabavlja i zabrinjava političke analitičare i javnost. 

- Ne mogu komentirati američku politiku, pa tako niti izbor predsjednika Trumpa. Ali Brexit je dijelom pokazao ovo o čemu vam govorim. Građani i birači, oni u Velikoj Britaniji ili drugdje, ozbiljno se pitaju trebaju li vjerovati u ono što im je dosad rečeno. 

- Ne treba nikog držati krivcem zbog toga. To je element demokracije i sloboda izbora. Pojedinci do nekog trenutka biraju jedno, no onda se predomisle pa razmišljaju i odlučuju drukčije. To je moguće u demokraciji - objašnjava Dalgleish. Izravan je i kaže da Brexit ne znači rasap EU ili dezintegraciju Ujedinjenoga Kraljevstva. Na trenutak se dotaknuo procesa globalizacije i izrekao zanimljivu teoriju. 

- Govorilo se da je globalizacija dobra za sve, no neki su ljudi izostavljeni iz uživanja koristi od globalizacije. I to je stvorilo tip sentimenta u kojem se iznova promišlja o politici. 

Izbori u Francuskoj Le Pen obećava 'oslobođenje od EU' i čestita Trumpu

Ukratko, ambasador želi reći da stanovita frustracija, pa čak i bijes nekih glasača, sad mijenjaju sliku svjetske politike. 

- Oni onda predstavljaju izazov za tradicionalne formate politike i vladanja, ali i za dosadašnje vrijednosti. To ne znači da su te vrijednosti pogrešne. Naprotiv, ljudi samo kažu da one za njih nemaju dovoljno dobre performanse. I moja vlada, kad govorimo o Brexitu, i druge vlade svijeta, to shvaćaju i ustvari govore: ‘OK, slušamo vas i ovo je način na koji ćemo odgovoriti na vaše prigovore. To jest izazov, ali on je dobar za demokraciju. 

Ambasador ne smatra da je Brexit uvod u rasap EU ili za Veliku Britaniju. Naglašava da glasači u Ujedinjenom Kraljevstvu, prihvaćajući izlazak iz EU, nisu istodobno rekli da je EU loš. 

- Zapravo, mi smo rekli da se ne uklapamo u Uniju, ali svakako želimo jaku i uspješnu Uniju. To je jasno. 

Andrew Dalgleish kaže da je on glasovao za ostanak u EU. 

- To su učinili i premijerka Theresa May, naš ministar financija i neki drugi iz sadašnjega kabineta. No glasači, ljudi kojima mi služimo, donijeli su odluku o izlasku iz EU i sad je na svima nama - bez obzira na to kako smo sami glasali na referendumu - tu odluku provesti u djelo i kroz pregovore s EU osiguramo najbolji dogovor o novom partnerstvu.

 

Izlazak Ujedinjenoga Kraljevstva iz Europske unije otvara niz praktičnih pitanja. Za Hrvatsku je bitno hoće li vlada u Londonu uvesti vize za građane RH. Veleposlanik nije mogao dati kategoričan odgovor. 

- U ovom trenutku nema takvih planova, odnosno o tome se ne raspravlja. Dok se ne aktivira famozni članak 50., krajem ožujka, Velika Britanija je sve do tada dio EU. Što će biti tad, ostaje na pregovorima s Bruxellesom - najavio je. 

On svakako želi naglasiti sljedeće: vlada u Londonu mora potpuno kontrolirati državne granice i procese imigracije. 

- Sad to ne možemo raditi na zadovoljavajući način. Još moramo raspraviti kako će točno izgledati format te buduće kontrole. To je i dio naših pregovora s EU, pojašnjava. Znači li to, pitamo, da Velika Britanija uopće ne želi imigrante u svojim granicama? Dalgleish kaže da je to daleko od istine. -Nitko ne kaže da želimo zaustaviti useljevanje u Veliku Britaniju. Naše gospodarstvo zavisi o uvoznoj radnoj snazi. Ali kažem da u ovom trenutku ne možemo na zadovoljavajući način upravljati imigracijskim procesima koji dolaze s područja EU. No u ovom času nitko ne razmišlja o uvođenju viza za državljane RH. 

Otpor EU državnici sad i otvoreno opisuju Trumpa kao prijetnju

Tu se, naravno, opet nameće i pitanje funkcionalnosti Schengenskog režima, temelja slobodnog protoka roba i ljudi na području Unije, kojemu se Hrvatska želi što prije priključiti. Ambasador ima neke bitne rezerve jer njegova vlada nije imala dovoljno povjerenja u Schengenski sporazum pa mu nikad nisu ni pristupili. - To, naravno, ne znači da taj sporazum nije dobar, ali mi se nismo prepoznali kao dio tog režima. Jednako kao ni monetarne unije. Nikad nismo uveli euro. OK, mi zaista napuštamo Europsku uniju, ali za sobom ne ostavljamo vrijednosti koje ona zagovara. Konačno, Velika Britanija već je desetljećima stvarala i oblikovala vrijednosti poput slobode govora, zaštite nacionalnih manjina, slobode medija, jednakih prava za sve bez obzira na njihova vjerska, seksualna ili druga opredjeljenja, dakle onoga što smatramo europskim vrijednostima - kategoričan je britanski veleposlanik. 

Gdje je sad Hrvatska prema svim tim univerzalnim mjerilima, koja nadilaze vlade i za koja se, kako i on kaže, treba boriti jer svuda stanje nije jednako? 

- Evo, ohrabruje me i čini me zadovoljnim to što je šef vaše diplomacije, ministar Davor Stier, tako brzo otišao na mjesto onoga groznog incidenta u klubu Super, Super kako bi pokazao solidarnost i otvoreno podržao pravo pojedinca da se osjeća sigurnim u Hrvatskoj. To je snažna poruka koja pokazuje kakva su stajališta ove vlade i njihova namjera da sačuvaju vrijednosti koje sam spominjao ranije. To je bio stanoviti test za Plenkovićevu vladu. 

Činjenica da je Stier, na zaprepaštenje dijela politike i javnosti, hladnokrvno imenovao kontroverznog Ladislava Ilčića, poznatog po homofobnim i retrogradnim stajalištima, za posebnog savjetnika veleposlanik nije želio posebno komentirati. 

- Nije moj posao gospodinu Stieru govoriti koga treba imenovati za savjetnika. On sam odabire ljude za koje smatra da mu mogu pomoći. 

Za famoznu spomen-ploču u Jasenovcu, posvećenu poginulim pripadnikcima HOS-a, s ustaškim pozdravom, Andrew Dalgleish kaže da bi ga svakako zabrinula ako se takvim pojavama ne bi odupiralo hrvatsko društvo. Svakako, ali što je s Vladom, dodajemo. 

- Premijer Plenković je odgovorio na to rekavši da je spreman djelovati. Za mene je to, uz snažnu rekaciju civilnog društva, najvažnije - dodaje veleposlanik. 

- Osjećam li se bitno zabrinut? Ne, sve dok u Hrvatskoj postoje jaki mehanizmi civilnog društva i slobodnih medija koji mogu propitkivati ovakve događaje i zahtijevati odgovornost izabrane vlade. To je dobro i pokazuje se od fundamentalne važnosti za funkcioniranje demokracije. 

Napete odnose Zagreba i Beograda, dijelom provocirane pitanjem beatifikacije kardinala Stepinca (neću valjda Papi govoriti koga će proglasiti svetim, dodaje), objašnjava cijelim spletom problema koji su posljedica izostanka pomirenja dva naroda nakon onih događaja iz ‘90-ih. 

Brexit Britaniji već fale radnici iz EU-a, bježe im i europske tvrtke

- Ako se sada događa dijalog dviju crkava o pitanju beatifikacije Stepinca, pa onda i dviju država, to je dobro. Bez obzira na nesuglasice Hrvatske i Srbije koje se povremeno pojavljuju na marginama. Ako postoji vodstvo na obje strane, koje želi pomirenje i pogled u budućnost, to je dobro. Kaže da mu bude smiješno kad čuje u Zagrebu da je London tradicionalni prijatelj Srbije. I onda obratno u Beogradu. 

Dotaknuli smo se i pitanja ruskog utjecaja na Balkanu. Ambasador kaže da je svaka regija svijeta dovoljno zanimljiva za svjetsku nukleranu silu poput Rusije. I da ne bi trebalo ignorirati to. To nije ništa čudno jer i Veliku Britaniju jako zanima što se zbiva u ovoj regiji. 

- Stabilnost u regiji vrlo je važna. Ona nije zajamčena niti je uzimamo zdravo za gotovo. Bili smo i uvijek ćemo biti tu i na raspolaganju kad treba pomoći održavanju stabilnosti - najavljuje ambasador. 

Nekoliko je bitnih detalja koji to potvrđuju. Primjerice, nedavni posjet Londonu ministra obrane Damira Krstičevića veleposlanik je opisao riječju “fantastičan”. Intenzivira se vojna suradnja i nema straha da će Brexit izbaciti te odnose iz balansa. 

- Mislim da se, zapravo, otvaraju još bolje mogućnosti za direktnu, bilateralnu suradnju baš zbog Brexita - najavljuje ambasador. 

Trebamo li se bojati rata u Europi? 

- Uvijek se trebamo bojati rata u Europi. U tom smislu EU je uspjela održavati mir na kontinentu. Osim u ovoj regiji. Nažalost. A hoće li zaista biti rata? Ne mislim da će išta takvog biti zbog predanog i dobrog rada iza kojeg svi mi stojimo. 
 

Posjeti Express