Očaj u domovima: "Na samrti su, ne treba im ništa"

Thinkstock
Pučka pravobraniteljica obišla je domove za starije i nemoćne u Hrvatskoj i zatekla katastrofalnu situaciju, pa i njezin nalaz najbolje govori kakva smo zapravo okrutna zemlja
Vidi originalni članak

Ovih dana Pučka pravobraniteljica Lora Vidović objavila je Izvješće za 2017. godinu, a iz njega je vidljivo da je situacija u domovima za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj, uglavnom katastrofalna. 

Ne samo da starije osobe godinama čekaju na mjesto u domu, nego su liste sasvim netransparentne, nejasni su kriteriji po kojima ljudi dobivaju smještaj i kojim redoslijedom ga dobivaju. Osim toga, iz Izvješća je jasno da najbolju skrb uglavnom nude državni domovi, dok su privatni češće problematični i kad je riječ o higijeni i kad je riječ o njezi i brizi za starije i nemoćne. Samo oni najbogatiji mogu si priuštiti dostojanstvenu starost u luksuznijem smještaju kojeg je doista malo. 

Osim toga, prilikom ulaska u privatne domove od budućih korisnika usluga traži se previše podataka o imovinskom stanju i vlasništvu nad nekretninama, pa stoga i ne čude brojne zloporabe i kriminal, te pokušaji otimanja imovine starim i nemoćnim osobama od strane vlasnika ili djelatnika domova. 

ISTANBULSKA KONVENCIJA "Muž mi sprema sačekušu kad izađem iz sigurne kuće"

Evo što je zapisala pravobraniteljica:

Prema podatcima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u 2016. godini u Hrvatskoj su djelovala dva državna, 45 decentraliziranih i 97 tzv. privatnih domova za starije i teško bolesne odrasle osobe, koje osnivaju druge pravne i fizičke osobe, s ukupno 17.620 smještajnih kapaciteta, od čega su decentralizirani i državni domovi raspolagali s ukupno 10.900 smještajnih kapaciteta, što uključuje stambeni dio i jedinice za pojačanu njegu. 

Privatne domove koji nude viši standard biraju umirovljenici boljeg imovnog stanja, dok se za lošije opremljene privatne domove i obiteljske domove, koji u osnovi nude samo njegu i prehranu, uglavnom odlučuju siromašni umirovljenici, kojima je zbog narušenog zdravlja hitno potrebna cjelodnevna skrb, a nisu uspjeli dočekati ili se nisu na vrijeme javili za smještaj u decentraliziranim domovima.

Oskudni obroci

U Izvješću piše i da interni akti domova nisu dostupni na mrežnim stranicama, nego se oni dostavljaju na zahtjev, a liste čekanja su nedostupne, nejasne i netransparentne.

U tzv. obiteljskim domovima inspektori su utvrdili manjak zdravstvenih radnika i prekobrojnost korisnika u odnosu na propisane uvjete, a odgovorne osobe upozorene su na održavanje higijene prostora i opreme, te na nedostatak u pružanju njege i brige o zdravlju. 

Starije i nemoćne osobe pravobraniteljici su se požalile i na oskudne obroke od namirnica upitne zdravstvene ispravnosti, manjak potrošnog materijala, npr. rukavica koje osoblje koristi tijekom pružanja njege, ali i preučestalo korištenje sedativa kako bi se smanjio broj osoblja u noćnoj smjeni. 

Članovi obitelji žalili su se da do smrti korisnika ne bi došlo uz odgovarajuću skrb, a takve pritužbe najčešće su bile opet u obiteljskim i privatnim domovima. 

Pravobraniteljica Lora Vidović je preporučila češće i nenajavljene nadzore inspektora u takvim domovima. 

Nerijetko u osnovnu cijenu smještaja nije uračunata i njega nepokretnih i teško pokretnih, pa se to dodatno naplaćuje. Osim toga, od korisnika se u pravilu traže podaci o iznosu mirovine, ovjerena izjava obveznika uzdržavanja, a nerijetko i podaci o nekretninama, drugim prihodima i kompletnoj imovini, što predstavlja pretjerano zadiranje u privatnost korisnika i otvara prostor za zlouporabe.

U Izvješću piše da pri prijemu u domove obično ne postoji individualni plan skrbi, a korisnici nisu ni upoznati sa životom u domu niti aktivnostima. Takve informacije korisnici dobivaju usput, a također je niska stopa uključenih korisnika u radionice, društvene igre, vježbe i druge aktivnosti pod izgovorom da 'većina želi odmarati i gledati televiziju', što nije točno, piše Lora Vidović. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

U jednom od domova Pravobraniteljici je rečeno da "je riječ o osobama na umoru, koje ništa ne zanima i kojima osim prehrane i njege, ne treba ništa drugo ni ponuditi. A to ne samo da nije točno, nego je i okrutno. Ljudima koji se opraštaju sa životom treba naročita pažnja. U tim trenucima u razvijenim zemljama umirućima dovode njihove kućne ljubimce, članove obitelji, kao i psihologe i razne druge stručnjake koji bi trebali s njima razgovarati i provoditi vrijeme koje im je još preostalo.  

Stoga Pravobraniteljica piše:
"Takav stav na najgrublji način vrijeđa ljudsko dostojanstvo korisnika, te je posve neprihvatljiv jer osoblje doma u svako doba treba sustavno raditi na prepoznavanju interesa, osmišljavanju i potom poticanju korisnika na uključivanje u aktivnosti prilagođene njihovom zdravstvenom stanju, uz posvećivanje posebne pažnje nepokretnim i teže pokretnim korisnicima."

Nadalje, nerijetko osoblje neprimjereno komunicira sa starijim osobama, a razlog je i premali  broj zaposlenih, njihova preopterećenost, pa tako i manjak strpljenja. 

"... svjedočili smo slučajevima u kojima su se prema njima odnosili na neprimjeren način, ignoriranjem upita, cikom ili tepanjem kao prema maloj djeci, zbog čega je važno uspostaviti jasna pravila o načinu komunikacije. Protokol mora obvezati djelatnike da se ophode susretljivo, ljubazno, profesionalno, da su dužni pozdraviti korisnike domova, na njihov upit dati im točnu informaciju, te ih oslovljavati po imenu, prezimenu, s gospodine i gospođo."

Pravobraniteljica je primijetila također da niti jedan od domova nema protokol o postupanju s pritužbama, pa korisnici ni ne znaju kako pritužbe podnijeti i one se uglavnom rješavaju usmeno. Iako u nekim domovima postoje sandučići za pritužbe, oni se prazne jako rijetko, a korisnici ne znaju kad će dobiti odgovor, što je problematično ukoliko se pritužba odnosi na nasilje od strane zaposlenika ili drugog korisnika.  

Pravobraniteljica je obišla nenajavljeno tri doma za nemoćne osobe, i to u Viškovu, Osijeku i Makarskoj. Kako je napisala, sva tri doma su bila uredna i čista i ulagali su trud u što bolju opremu. No u sva tri nema dovoljno osoblja. 

Thomas Silverstein Najnasilniji zatvorenik u Americi - 23 sata dnevno je u ćeliji

U domu u Osijeku u trećoj smjeni na 180 korisnika stacionara, te 164 korisnika stambenog dijela radi samo jedna medicinska sestra i dvije njegovateljice, što može utjecati značajno i na sigurnost korisnika. 

U Domu u Viškovu zbog premalo medicinskih sestara i njegovatelja teže pokretni korisnici ne traže ustajanje iz kreveta i odlazak u šetnju pa dan provode ležeći u krevetu. Sličan problem je bio i u domu u Makarskoj. Jedna korisnica koja je tamo već pet godina, nikad nije izašla na svježi zrak. Zbog premorenosti osoblja, njegovateljice nerijetko na korisnike domova viču.

Umjesto da ugovore o smještaju potpisuju isključivo korisnici domova, to u pravilu čine članovi obitelji ili oni koji plaćaju smještaj, što je potpuno nedopustivo. 

Ne daju im ni pelene

Domovi nerijetko nemaju ni blagovaonice, nego se obroci dijele po sobama, a dijetalni jelovnici uglavnom se ne poštuju i ne prilagođavaju potrebama korisnika. Isto tako u višekrevetnim sobama ne koriste se paravani prilikom obavljanja njege, pa se tako krši pravo na privatnost.

U domu u Makarskoj dementne osobe kreću se samo po svojoj sobi ili hodnicima u zatvorenom odjelu na kojem je samo jedna njegovateljica. 

Također u domu u Makarskoj, nepokretne osobe imaju pravo samo na dvije pelene na dan, pa moraju stavljati i toaletni papir - što je doista ponižavajuće.

OD 2017. GODINE Svi mobiteli u Indiji moraju imati gumb za paniku ili se neće moći prodavati

U Runovićima pak Dom nema dizalo a na prvom katu smještene su nepokretne osobe, pa je upitno kako bi ih se evakuiralo u hitnim slučajevima. Ni stepenice nemaju rampu za kolica pa im je dodatno ograničena sloboda kretanja.

Nakon ovakvog Izvješća, može se samo zaključiti da je u Hrvatskoj bolje umrijeti mlad i ne dočekati ni mirovinu ni boravak u domovima za starije i nemoćne osobe. Jer u tom slučaju, kršit će vam se sva moguća prava, pa čak i ono na slobodu kretanja, bit ćete u opasnosti da vam prijevarom otmu novac i svu imovinu, malo je vjerojatno da ćete imati primjerenu medicinsku skrb, a ukoliko platite privatni dom, dobro provjerite tko mu je vlasnik, jer među njima ima i onih s podebljim kriminalnim dosjeima i zatvorskim stažem. Ali, kakva država - takvi i domovi za starije i nemoćne.  

Posjeti Express