Sindikati su dobili tvrdi pregovarački orah, bili su komentari nakon što je čelnik Mosta Božo Petrov imenovan na čelo tima za pregovore s predstavnicima zaposlenih u državnim i javnim službama. 

Petrov i njegovi mostovci su netom prije uspjeli izboriti u pregovorima s HDZ-om čak šest ministarstava, uključujući i MUP, što je bio veliki pregovarački uspjeh. 

Uspjeli su blokirati i imenovanja nekih uglednih HDZ-ovaca, poput Josipe Rimac ili Milijana Brkića, a zaustavili su i brzinsku smjenu šefa SOA-e Dragana Lozančića.

Sve to su bili razlozi da Petrov bude proglašen kraljem pregovora i osobom s najviše referenci za lomljenje sindikata.

Na pregovaračkom stolu sa sindikatima bilo je nekoliko uloga vrijednih barem dvije milijarde kuna.

Zahtjevni pregovori sa sindikatima bili su jedina konkretna zadaća potpredsjednika vlade Petrova ako se isključe protokolarni obilasci.

Sad je postalo jasno da Petrov nije uspio u toj jedinoj zadaći koja mu je bila povjerena. Uspio je mnoge druge stvari: srušiti Tomislava Karamarka, dignuti rejting stranci, profilirati Most, ali u jedinoj stvari u kojoj je kao predstavnik vlade trebao braniti proračun doživio je fijasko. 

Sve je ostavio nekoj budućoj vladi, a o pregovorima se ne izjašnjava već više od dva mjeseca. Teret koji je Petrov ostavio je minimalno oko dvije milijarde kuna, a taj iznos, zavisno od sindikalnih tužbi, može samo rasti. Sve će na kraju platiti porezni obveznici. 

Sindikati javnih službi već su počeli skupljati potpise za tužbe za neisplaćeni regres za ovu godinu od 1250 kuna po svakom od 180.000 zaposlenih. I imaju velike šanse za dobiti te tužbe. 

Zasad je regres isplaćen tek dijelu njih u zdravstvu. Nakon toga na red dolazi i 60-ak tisuća državnih službenika, koji će zahtijevati po analogiji i regres za ovu godinu.

Regres je morao biti isplaćen do 30. lipnja ili je morao biti donesen zakon po kojem se isplata regresa ponovno uskraćuje. Prošla vlada je zadnje dvije godine donosila zakone o uskrati koji su vrijedili godinu dana. 

Vlada u ostavci, kojoj je na čelu Tihomir Orešković, “zaboravila” je ili donijeti zakon ili pokušati ispregovarati neke odgode sa sindikatima. S tim se uopće nisu bavili, a 300-tinjak potrebnih milijuna kuna nisu osigurali u proračunu. 

Željko Stipić iz školskog sindikata Preporod kaže da bi sa sudskim troškovima taj iznos mogao narasti i na pola milijarde kuna. Tek nakon što su sindikati zaprijetili tužbama, oglasio se Petrov da će vlada ispoštovati isplatu regresa.

"Vlada zna svoje obveze i neće ostaviti bilo kakva dugovanja. Novci nisu planirani u proračunu jer smo planirali nastaviti pregovore. Zaposleni u državnim i javnim službama ne moraju se bojati za svoja prava", rekao je Petrov novinarima.

Ali nejasno je kako će novac isplatiti kad ga nema u proračunu. Iznos je takav da bi zahtijevao rebalans proračuna, a za to nema vlade i Sabora. 

Sastanci propali prije nego su počeli

Sad je kasno i za donošenje zakona koji bi regres uskratio. A regres je tek kap u moru. Od početka godine vladu je dočekala obveza povećanja osnovice svim javnim i državnim zaposlenicima od šest posto.

Samo za to bi godišnje trebalo izdvojiti 1,8 milijardi kuna. Vlada jednostavno taj novac nije predvidjela u proračunu i prepustila je Petrovu da pregovara.

Nakon prvog sastanka koji je održan više da se sindikalisti i novi ministri upoznaju pregovori nisu nikad konkretno zaživjeli. 

Propali su prije nego što su i počeli. Sastanci su odgađani u posljednji tren, Vlada nije dostavila zapisnike, pa je naljutila sindikate.

Zadnja vijest o mogućim pregovorima datira još iz travnja. Sve je gurnuto pod tepih i doći će na naplatu.

Sudski postupci za isplatu regresa su tek početak ako vlada nekim čudom ne nađe novac. Već postoji mogućnost da će tužbe krenuti i zbog povišica. 

U kolovozu ističe kolektivni ugovor za državne službenike koji je bio restriktivniji, a novoga nema jer nije ispregovaran. Vlada će morati povećati i dnevnice službenicima...

Nije im kriv samo Petrov

"U 20 godina nisam vidio takav nemar u pregovorima s vladom. Upozoravali smo ih šest mjeseci, ali oni nisu ni pokušali organizirati sastanak oko problema s regresom. Što se tiče sporazuma o povišici za plaće i njihovim usklađivanjem, dojam je da je Petrov zavlačio što dulje može. On objektivno nije imao iza sebe ni jedinstveni stav vlade. Ako ga se ocjenjuje po jedinom poslu koji je trebao obaviti, onda je to čista jedinica. Ne znam bi li netko na njegovu mjestu mogao biti bolji, ali sasvim sigurno ne bi mogao biti gori", kaže Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod.

Stipić kaže da je i povišica svima tek jedan dio priče. Sporazumima kojima su tijekom krize rezana prava i plaće tijekom prethodnih vlada ugovoreno je i postupno usklađivanje s onima u gospodarstvu. I to se moglo ispregovarati, kaže, ali nije.

Ostavlja otvorenu opciju da i tu dignu tužbe.

"Još ćemo odlučiti, ali ukupni iznos se onda penje na između sedam i osam milijardi kuna. Neodgovorni političari su krivci za to. Neće Petrov niti itko drugi to platiti iz svojeg džepa, nego će sve pasti na teret poreznih obveznika. Trebalo bi uvesti odgovornost za takve političare, jer kad bi plaćali iz svojeg džepa, onda bi se drugačije ponašali", oštar je Stipić.

Vilim Ribić iz Matice sindikata kaže da se vlada ponašala potpuno ignorantski i zatvarala oči pred problemom. I oni će zato u tužbe, a on, osim Petrova, krivi i Oreškovića, ministra financija Zdravka Marića te Tomislava Karamarka.

Račun za neuspjeh plaćaju građani

"Svi oni su sve znali, i što je potpisano i što treba ispoštovati, ali su cijelo vrijeme imali stav lako ćemo", kaže nam Ribić.

Još jedan sindikalist koji je bio na početnim pregovorima kaže da se vidjelo da je Petrov bio nepripremljen.

"On je inzistirao da se sporazum o povišici rješava kroz kolektivni ugovor. Morali smo mu objašnjavati da su to dvije različite stvari. Postojale su incijative da se proba dogovoriti obročna isplata povišica, da se pregovara o regresu, ali on se držao samo stava da nema novca", objašnjava nam taj sindikalist.

Iako novca i dalje nema, činjenica je da će se on morati isplatiti, a samo je pitanje kolike će kamate biti.

Petrov će u predizbornoj kampanji vjerojatno i dalje pokušati isticati pozitivne stvari Mosta, a potpuno prešutjeti odgovornost za jedini posao koji je u vladi HDZ-a i Mosta trebao obaviti. 

Račun za njegov neuspjeh doći će svim građanima. Za očekivati je da će vlada i Petrov probati primiriti sindikaliste prije izbora. 

Ministar financija Zdravko Marić kreće u novo zaduženje, pa bi se dio novca možda mogao preliti za regrese javnoj i državnoj službi, ali i taj plan je upitan. Vrlo vjerojatno će se sve otezati kako bi se spriječile tužbe. 

Olako su shvatili pregovore

Isplata povišica nije realna ni u jednoj opciji. Vrući krumpir će zato dočekati novu vladu.

Most i Božo Petrov su zaista imali puno manje vremena za dogovor nego svi njihovi prethodnici ranije.

Problem je što su izgleda prilično olako shvatili pregovore i ugovore koji su ih dočekali na stolu.

No Petrov je primijenio taktiku ignoriranja. Njegovi prethodnici u pregovorima su imali nešto drugačije strategije.

No uvijek dosad se dogodilo da nakon odlaska jedne vlade i pregovora sa zaposlenima neka nova otkrije ugovore i obveze koje su im obećane, a za koje novac nije bio planiran.

Od krize su prava javnim službama, a pogotovo državnim ipak prilično rezana. Smanjene su plaće, prošla, Kukuriku vlada uskratila je regres, božićnice, dodatke...

Za razliku od državnih tvrtki i agencija, plaće u državnoj službi su znatno pale u odnosu na prosjek zemlje. Upravo zato se sindikati grčevito bore za povišice koje su im obećane kad krene oporavak države.