Sigurnosne mjere oko ruskog predsjednika Vladimira Putina posljednjih su mjeseci četvrti put dodatno pojačane. Prema izvješćima europskih obavještajnih službi, razlog je sve veća zabrinutost Kremlja zbog mogućeg atentata ili pokušaja državnog udara. Najnoviji potez u tom smjeru je nova predsjednička uredba kojom se povećava broj zaposlenih u središnjem aparatu Federalne službe osiguranja, FSO-a, elitne službe zadužene za zaštitu ruskog državnog vrha i osobnu sigurnost predsjednika. Povećanje broja pripadnika te službe tumači se kao još jedan pokazatelj sve strožeg sigurnosnog režima oko Putina i sve užeg kruga ljudi kojima Kremlj vjeruje.

Novom uredbom, koja je stupila na snagu 1. srpnja, broj vojnog i civilnog osoblja u središnjem aparatu FSO-a povećan je sa 785 na 812. Iako se na prvi pogled povećanje od 27 ljudi ne čini značajnim, ono predstavlja četvrto takvo proširenje od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Prije rata, broj zaposlenih u vrhu ove ključne službe nije se mijenjao gotovo 13 godina, još od 2010. kada ga je tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev postavio na 725, piše Kyiv Post.

1589. DAN RATA Strašna noć nad Kijevom: Objavljeno koliko je Rusija osvojila teritorija u lipnju

Nakon početka invazije, spirala jačanja osiguranja postala je očita. Već krajem 2022. godine Putin je povećao broj zaposlenih na 760. Uslijedilo je novo povećanje u siječnju 2024. na 775, a početkom 2025. na 785. S najnovijim dekretom, broj osoblja u samom vrhu FSO-a narastao je za gotovo 12 posto u odnosu na predratno stanje. Federalna služba osiguranja, ili FSO, nije tek obična tjelohraniteljska služba. Njihove ovlasti obuhvaćaju osiguranje predsjednika, njegove obitelji i premijera, ali i zaštitu Kremlja, parlamenta te desecima strogo čuvanih predsjedničkih rezidencija diljem zemlje. Unutar FSO-a djeluje i Služba za specijalne komunikacije, koja kontrolira zloglasni nuklearni kovčeg, čime ova agencija postaje doslovni čuvar ključeva ruske moći. Dosadašnje izmjene stupale su na snagu krajem ili početkom godine, pa je odluka da se novo pojačanje uvede usred ljeta dodatno potaknula spekulacije o hitnosti situacije.

Dok broj agenata raste, sloboda onih koji okružuju Putina drastično se smanjuje. Prema obavještajnim izvješćima koja su procurila u zapadne medije, uvedene su mjere sigurnosti bez presedana. U domove Putinovih najbližih suradnika, uključujući kuhare, tjelohranitelje, fotografe i drugo pomoćno osoblje, postavljeni su sustavi za nadzor. Istim tim ljudima strogo je zabranjeno korištenje javnog prijevoza i pametnih telefona s pristupom internetu. Svaki posjetitelj Kremlja mora proći dvostruke sigurnosne provjere, dok zaposlenici koji rade u neposrednoj blizini predsjednika smiju koristiti samo službene telefone bez internetske veze.

STRAH OD ZAVJERE Putinovi kuhari pod kućnim video nadzorom?! Antene su misterij, tjeraju špijune

Te mjere upućuju na sve izraženiju izolaciju ruskog predsjednika i rast nepovjerenja unutar sustava. Kontakti s Putinom sve su strože kontrolirani, a njegovo kretanje i okruženje pod pojačanim su nadzorom. Sigurnosni aparat pritom nije usmjeren samo na moguće prijetnje izvana, nego i na potencijalne rizike unutar samog državnog vrha. Izvješća navode da Putin posebno strahuje od atentata bespilotnim letjelicama, i to ne od strane ukrajinskih snaga, već od strane pripadnika ruske političke elite koji bi mogli iskoristiti dronove za napad. Ta bojazan odražava duboko nepovjerenje u lojalnost onih koji su ga doveli na vlast i održavali ga na njoj desetljećima.

POBUNA U VOJSCI? Ruski vojnik prijeti Putinu, snimka skupila milijune pregleda. Tko je on?

Paranoja je značajno utjecala i na Putinov način života i kretanje. Broj lokacija koje redovito posjećuje drastično je smanjen. On i njegova obitelj navodno su prestali boraviti u svojim uobičajenim rezidencijama u Moskovskoj oblasti i na Valdaju, imanju između Moskve i Sankt Peterburga. Umjesto toga, izvješća navode da Putin provodi tjedne, ponekad i mjesece, u moderniziranim bunkerima, najčešće u Krasnodarskom kraju na obali Crnog mora, daleko od prijestolnice.

Kako bi se stvorio privid normalnosti i aktivnosti, Kremlj sve češće u javnost pušta unaprijed snimljene materijale njegovih sastanaka i obraćanja. Predsjednik koji je gradio imidž snažnog i sveprisutnog vođe sada se sve rjeđe pojavljuje uživo na neosiguranim lokacijama. Ove godine, primjerice, nije posjetio niti jedan vojni objekt, za razliku od redovitih posjeta prethodnih godina. Ovogodišnja Parada pobjede na Crvenom trgu pokazala je koliko se promijenio sigurnosni kontekst u Moskvi. Središnji događaj Putinove državne simbolike održan je bez dijela teškog naoružanja, uključujući tenkove i raketne sustave, što je ranijih godina bilo važan dio parade. Kremlj je takvu odluku objašnjavao sigurnosnim razlozima i prijetnjom ukrajinskih dronova. No dio analitičara smatra da je riječ i o znaku slabosti: ruske vlasti više ne mogu potpuno jamčiti sigurnost ni tijekom jednog od politički najvažnijih događaja u zemlji, na prostoru koji ima posebno mjesto u državnoj propagandi i Putinovoj slici moći.

PUTIN VS. MUSK Ruski Starlink mijenja pravila igre: Što je projekt Zora i tko stoji iza njega?

Obavještajna izvješća navode da je u Kremlju od početka ožujka na snazi "visoka razina pripravnosti" zbog "rizika od zavjere ili pokušaja državnog udara". Kao potencijalni destabilizirajući faktor spominje se i ime donedavno nedodirljivog Sergeja Šojgua. Bivši ministar obrane, sada na funkciji tajnika Vijeća sigurnosti, navodno i dalje zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha, što ga čini mogućom prijetnjom. Uhićenje njegovog bivšeg zamjenika i bliskog suradnika Ruslana Tsalikova u ožujku zbog korupcije mnogi tumače kao "kršenje prešutnih dogovora o zaštiti među elitama", potez koji je oslabio Šojgua i povećao vjerojatnost da i on sam postane meta pravosudne istrage.

Napetost unutar sigurnosnog aparata kulminirala je, prema izvješćima, na napetom sastanku krajem prošle godine, koji je sazvao Putin nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova u Moskvi. Načelnik glavnog stožera Valerij Gerasimov navodno je oštro kritizirao šefa FSB-a Aleksandra Bortnikova zbog nesposobnosti da zaštiti visoke časnike. Bortnikov se, s druge strane, žalio na nedostatak resursa i ljudi. Nakon žučne rasprave, Putin je preuzeo stvar u svoje ruke i naložio da se zaštita njegove osobne službe, FSO, proširi na još deset visokih vojnih zapovjednika. Bio je to potez koji je potvrdio da Putinovo povjerenje leži isključivo u ljudima čija je jedina svrha njegova vlastita sigurnost, dok se ostale poluge moći, od vojske do obavještajne službe FSB, sada i same nalaze pod pojačanom paskom.