Petnaeststo osamdeset i devetog dana sveobuhvatne ruske invazije Ukrajina je ponovno bila izložena velikom zračnom napadu. U noći s 1. na 2. srpnja ruske snage napale su Kijev dronovima i projektilima, u jednom od najmasovnijih napada na ukrajinsku prijestolnicu od početka rata. Prema prvim informacijama, u napadu ima poginulih i ozlijeđenih, a zabilježena je i velika materijalna šteta. Spasilačke službe tijekom noći i jutra pretraživale su pogođene lokacije, dok su gradske vlasti objavljivale nove podatke o posljedicama napada.
Istodobno, borbe su se nastavile i na istoku zemlje, posebno na području Donbasa, gdje ruske i ukrajinske snage vode iscrpljujuće borbe za kontrolu ključnih položaja. Najnoviji napadi na Kijev i nastavak borbi na bojištu pokazuju da rat, unatoč dugom trajanju, ne ulazi u fazu smirivanja.
Napad, koji su kijevske vlasti opisale kao "najmasovniji" na glavni grad, bio je pomno orkestriran i izveden iz više smjerova. Počeo je kasno navečer dolaskom stotina dronova dugog dometa koji su satima zujali nad gradom, iscrpljujući protuzračnu obranu i tjerajući stanovnike u skloništa. Novinari Kyiv Independenta na terenu izvijestili su o "nevjerojatno glasnim" eksplozijama koje su odjekivale čak i duboko u postajama podzemne željeznice, gdje su tisuće obitelji s djecom i kućnim ljubimcima provele besanu noć.
Nakon dronova, u ranim jutarnjim satima uslijedio je drugi, još smrtonosniji val. Rusija je lansirala desetke balističkih i krstarećih projektila, uključujući i napredne hipersonične rakete "Cirkon", dizajnirane da izbjegnu obrambene sustave. Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, Rusija je tijekom noći na cijelu zemlju lansirala ukupno 73 projektila i čak 656 dronova. Iako su ukrajinske snage uspjele presresti i neutralizirati većinu prijetnji - 40 projektila i 602 drona - one koje su se probile izazvale su katastrofalne posljedice. Posljedice napada bile su strašne: diljem zemlje poginule su najmanje 22 osobe, a više od 140 ih je ranjeno. Sam Kijev platio je visoku cijenu s najmanje 13 poginulih i 86 ozlijeđenih civila, uključujući i djecu. Gradonačelnik Vitalij Kličko proglasio je 3. srpnja Danom žalosti.
Šteta je zabilježena na više od 30 lokacija u svih deset gradskih četvrti, a mete su neselektivno bili civilni objekti. U Podilskom okrugu, udar je uzrokovao urušavanje deveterokatne stambene zgrade, ostavljajući za sobom hrpu betona i metala ispod koje su, kako se strahovalo, ostali zarobljeni ljudi. U Ševčenkovskom okrugu pogođen je hotel Cityhotel Residence u centru grada, kao i nekoliko stambenih zgrada. Teško je oštećena i zgrada hitne medicinske pomoći, pri čemu je ozlijeđeno šest članova medicinskog osoblja. Vatra je izbila na krovu zgrade od 16 katova u Holosijevskom okrugu te u skladištu u Obolonskom okrugu.
Timovi misije UN-a za praćenje ljudskih prava posjetili su pogođene lokacije, dokumentirajući ljudsku cijenu napada.
- Čula sam zvuk, poput vjetra, i to je sve čega se sjećam. Sljedeće čega se sjećam je da sam vidjela supruga kako leži u krevetu, prekriven razbijenim staklom. Tek tada sam shvatila da mi je ruka slomljena - rekla je jedna žena iz oštećene deveterokatnice.
Napad je uslijedio samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, na temelju obavještajnih podataka, javno upozorio da Rusija priprema novi masovni udar. Nakon napada, njegova poruka bila je oštra i direktna.
"Ovo je potpuno transparentna izjava Rusije: ako Ukrajina ne bude zaštićena od balističkih i drugih raketnih udara, ti će se napadi nastaviti", napisao je na društvenim mrežama. Pozvao je partnere da hitno osiguraju više projektila za sustave Patriot, ključne za obranu od balističkih prijetnji. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha pozvao je saveznike da "djeluju, a ne samo osuđuju", opisujući Vladimira Putina kao "ratnog zločinca i gubitnika kojem ne preostaje ništa osim terora". Rusko ministarstvo obrane, pak, priopćilo je da je napad bio "odgovor" na ukrajinske udare i da su ciljali "vojno-industrijske, energetske i transportne objekte", tvrdeći da su "svi ciljevi pogođeni".
Dok je Kijev vidao rane, težište ruskih vojnih operacija ostalo je čvrsto usidreno na istoku zemlje, u Donbasu. Tamo se vodi bitka za grad Kostjantinivku, ključno ukrajinsko uporište koje štiti prilaze posljednjim velikim gradovima u regiji pod kontrolom Kijeva - Kramatorsku i Slovjansku. Prema analizama Instituta za proučavanje rata (ISW), ruske snage su postigle spore, taktičke pomake u gradu i njegovoj okolici, ali uz nevjerojatno visoku cijenu.
Podaci pokazuju drastičnu promjenu u dinamici borbi. Dok su u lipnju 2025. ruske snage napredovale prosječnom brzinom od oko 16 četvornih kilometara dnevno, u lipnju 2026. ta je brojka pala na samo jedan četvorni kilometar dnevno. Još šokantniji je podatak o gubicima: da bi ostvarile te minimalne pomake, ruske snage su u lipnju 2026. pretrpjele gotovo 20 puta više žrtava po osvojenom kilometru nego u istom razdoblju prethodne godine. To sugerira da ukrajinska obrana postaje sve učinkovitija u usporavanju napadača i nanošenju teških gubitaka, pretvarajući rusku ofenzivu u brutalni rat iscrpljivanja. Ruske snage napreduju brzinom od 15 do 70 metara dnevno u svojim najvažnijim ofenzivama, što je, kako navodi izvješće Centra za strateške i međunarodne studije, "sporije od gotovo bilo koje velike ofenzivne kampanje u bilo kojem ratu u posljednjem stoljeću".
Ukrajina istovremeno provodi vlastitu strategiju, intenzivirajući napade dalekometnim dronovima i projektilima na rusku logistiku, skladišta goriva i naftne rafinerije duboko unutar okupiranih teritorija i same Rusije. Ovi udari imaju kaskadni učinak na ruske operacije. Pojavljuju se izvješća o nestašicama goriva među ruskim jedinicama na prvoj crti bojišnice u Harkivskoj i Sumskoj oblasti, što ih prisiljava da racioniraju gorivo za generatore i čak provode logističke operacije pješice kako bi izbjegli ukrajinske dronove.
Rat se tako vodi na dva fronta: jedan je vidljiv, u rovovima i uništenim gradovima Donbasa, a drugi je tiši, ali jednako važan - rat protiv ruskih opskrbnih linija koji ima za cilj slomiti logističku kralježnicu invazijske vojske.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
"Petnaeststo osamdeset i devetog dana" i ovo napise jedna novinarka?! sto znaci petnaeststo? ovo ne postoji u hrvatskom jeziku! to bi kao trebalo biti tisucu petsto?! vidis, lako je napisati... tisucu petsto!