Ratni invalidi: Mirovinu hoće i oni s ozljedom palca!
Otkako je HDZ na vlasti, nismo vidjeli ozbiljnijih braniteljskih prosvjeda. Iako su neki bili najavljeni, poput onog u Savudriji, brzo su otkazani. I srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić posjetio je Hrvatsku, ali na glavnom zagrebačkom trgu većina udruga koje su prosvjedovale u šatoru bojkotirala je taj prosvjed u organizaciji zagrebačkih udovica.
Braniteljske udruge su se uglavnom primirile. A razlog je veoma jednostavan. Preko ministra branitelja Tome Medveda, koji je također jedan od istaknutih članova Tigrova, su pacificirani. Medved je uspio progurati i novi Zakon o hrvatskim braniteljima, koji je uvelike povećao prava braniteljske populacije iako su i dosad branitelji u Hrvatskoj zaista imali velika prava.
No taj politički mir je skup, koliko god se pokušavalo uvjeravati drugačije. U hrvatskoj javnosti uglavnom se ne problematizira trošak novih prava branitelja, ali zato je Europska komisija itekako reagirala. Oni posebno prate što Hrvatska radi s reformama, a uz kritike da se nismo puno pomakli s mjesta, posebno mjesto našao je novi zakon i prava branitelja. "Novim zakonom su proširene povlastice koje imaju ratni veterani. Njihove mirovine su već dvostruko više od prosječne mirovine", navela je Europska komisija.
Kao i prethodnih godina, oni upozoravaju da se prema braniteljima hrvatska vlast ne odnosi jednako kao prema ostalim skupinama koje dobivaju pomoć ili mirovinu iz proračuna. Nema nikakvih cenzusa, dok za one socijalno ugrožene oni postoje. Na kraju Europska komisija zaključuje da u Hrvatskoj pomoć ne dolazi do onih najugroženijih, ali to ne vrijedi za branitelje, čija prava se šire.
Europska komisija tako izravno kritizira Vladu, a već dvije godine upozorava da se sustav mora promijeniti. "Malo je toga učinjeno da se branitelji vrate na tržište rada", navode iz Komisije. Komisija se brine i održivosti proračuna upravo zbog tih dodatnih prava u trenucima kad se ne provode reforme.
U tom svjetlu treba gledati i službeni podatak da je u samo dva mjeseca čak 3995 hrvatskih branitelja zatražilo da im se priznaju posljedice bolesti ili status branitelja iako je rat završio prije 23 godine. Upravo to je omogućio novi zakon iako takvo neograničeno priznavanje bolesti kao posljedica rata ne postoji nigdje u svijetu.
Skoro 4000 ljudi se prijavilo u samo dva mjeseca, a za očekivati je da će taj broj biti utrostručen do kraja godine. Administracija je ponovno zatrpana zahtjevima, a službenici trebaju vaditi ratne putove i ponovno dokumentaciju za one koji su već odbijeni ili im status prema ranijim pravomoćnim rješenjima nije priznat.
Kako doznajemo od osobe iz ureda državne uprave kojoj su kroz ruke prošle stotine novih zahtjeva, tu ima svega.
"Možda najekstremniji slučaj s kojim smo se susreli ove godine je da je čovjek koji je prije 27 godina bio mjesec dana u pričuvnom sastavu sad zatražio dokumentaciju i pokušat će dobiti status invalida. On tvrdi da je za tih mjesec dana ozlijedio prst na nozi. Sva dokumentacija se mora prikupiti sad kao da se radi o ozbiljnom slučaju iako će skoro sigurno biti odbijen. Ljudi jednostavno pokušavaju jer im je zakon to omogućio, pa što bude", prepričava nam sugovornik.
Podatke o podnositelju ne može otkriti, ali upravo takve slučajeve uzima za primjer onih koji zatrpavaju administraciju i obilaze šaltere iako će teško dobiti status. Kaže da sličnih već odbijenih zahtjeva, jer nisu utvrđene nikakve bolesti, ima još, ali da oni svejedno pokušavaju opet ostvariti svoja prava. Još dvije su skupine koje sad traže papire i žele se prijaviti za utvrđivanje statusa ratnog invalida, što u konačnici nosi i višu mirovinu. Jedna su oni koji su zaista bili na bojištu, ali nisu imali nikakve ozljede niti im je priznat PTSP.
"To su oni ljudi koji sad tvrde da ih je, primjerice, granata koja je pala u blizini odbacila, pa sad osjećaju posljedice u leđima od tog pada ili se žale da im se sad to manifestira kao posttraumatski stresni poremećaj", objašnjava nam naš sugovornik.
Treća, najmalobrojnija skupina su u biti oni zbog kojih je zakon i donesen i koji će vjerojatno i dobiti dodatni invaliditet. Kaže da se radi o braniteljima koji su zaista prošli intenzivni ratni put, bili u životno ugroženim situacijama, neki čak i ranjavani. Neki od njih su propustili rok, a neki sad žele dodatni invaliditet na osnovi PTSP-a.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Za većinu njih naš sugovornik smatra i da su zaslužili prava.
"Imali smo pomalo apsurdnu situaciju za one koji su ostali raditi u službama i nisu tražili nikakva prava. Oni su u biti kažnjeni što su ostali raditi, a nisu odmah pokušali ostvariti status i otići u mirovinu jer sad, kad idu u mirovinu, one bi bile znatno niže. Njih mi je najviše žao jer su zaista bili pošteni i zbog toga nadrapali, dok su se mnogi snašli, povlačili veze i sad uz mirovine ne rade ništa", kaže nam taj sugovornik, kojem su tijekom mnogo godina kroz ruke prošle tisuće zamolbi i zahtjeva za razna prava branitelja.
Prema podacima koje je objavio Večernji list, od 3995 zahtjeva podnesenih u prva dva mjeseca, najviše ih se žali da imaju psihičke smetnje, čak 2247. Oni će tražiti invaliditet na osnovi PTSP-a. Sljedeći su oni koji osjećaju i psihološke i ostale bolesti, njih je 1397, a najmanja skupina je ona koja se žali samo na bolest kao posljedicu rata (311 zahtjeva).
Koliko će na kraju zaista branitelja i dobiti novi status, nitko se ne usudi predviđati. Samo postoji ranija procjena Ministarstva branitelja prema kojoj se lani za prava branitelja izdvajalo 5,5 milijardi kuna, a 2025. bi to trebalo narasti na 8,3 milijardi kuna. Inače bi se, da je zadržan postojeći zakon, 2025. godine izdvajalo 7,5 milijardi kuna. Ta procjena nije se našla u sklopu zakona nego je ostavljena konstatacija da će se ukupni financijski učinak tek vidjeti. U ove procjene nisu ubačena prava pripadnika HVO-a, koji će moći ostvariti svoja prava po novom zakonu tek u 2019. godini.
Nije tajna da je u zakon pred samo usvajanje ubačen amandman koji propisuje dugotrajne stručne procjene za sve one koji sad zatraže braniteljski status i invaliditet. Medved je navodno bio protiv, ali na kraju je popustio.
"Točno je da su ubačene stručne procjene jer je Vlada svjesna negativne percepcije i ranijih zlouporaba. Ne želimo da se to više ikad ponovi. Nije točno da je oko toga bio neki veliki sukob u Vladi, Medved je srčan, želio je pomoći braniteljima, ali se moralo sve svesti u okvire koji su financijski održivi, a s druge strane spriječiti zlouporabe. Onaj tko sad podnese zahtjev, trebat će minimalno tri godine i da ostvari svoja prava. Otpast će svi oni koji će pokušati zlorabiti prava", kaže nam upućeni sugovornik iz HDZ-a.
Branitelji koji žele status morat će ići prvo u dnevne bolnice, gdje je moguća i trostupanjska provjera. U prvom stupnju se u dva ili tri dana radi osnovna dijagnostička obrada, pa nakon nekoliko tjedana test i retest. Nakon toga oni za koje se odredi da su granični slučajevi idu na drugi stupanj, koji uključuje mjesec dana boravka u dnevnoj bolnici, i to s ostalim braniteljima. Tu se rade dodatne pretrage i evaluacije, a promatrat će se reakcije pojedinaca unutar grupa.
Nakon toga oni za koje postoji dvojba imaju li PTSP idu na dodatni jednomjesečni stacionarni bolnički boravak s dodatnim analizama i pregledima. Tek oni koji prođu takvu zdravstvenu evaluaciju moći će ići na Zavod za vještačenje da im utvrdi stupanj invaliditeta, što je, prema originalnome Medvedovu zakonu, trebao odmah biti prvi stupanj.
I u Vladi su svjesni kritika Europske komisije, no ipak su odlučili ustrajati na zakonu. Naš sugovornik objašnjava da Europska komisija želi smanjiti davanja, ali da ne razumiju da smo jedina država u Europi koja je imala rat u zadnjih 30 godina. No ni on ne može otkriti koliko će na kraju koštati sva prava predviđena novim zakonom i izdvajanja za nove ratne invalidske mirovine. Nakon uvođenja ograničenja, Vlada i ministar Medved su odbacili kritike Europske komisije, koja je poručila da su smanjeni rokovi odlaska u mirovinu omogućili veća prava, digli najviše mirovine i omogućili priljev novih branitelja.
Medved je rekao da je od 440.000 živih branitelja njih 82.000 nezaposleno, a 62.000 blokirano.
"Sve mjere su zato pomoć toj ranjivoj skupini. Želimo braniteljima omogućiti kvalitetan život jer je to populacija koja živi u teškim i nezavidnim uvjetima", rekao je Medved pa naglasio da su zakonom omogućili i zapošljavanje na pola radnog vremena bez prava gubitka mirovine.
I premijer Andrej Plenković je stao iza svog ministra iako se baš o zakonu vodila žustra polemika u Vladi. "Neće biti većeg opterećenja za proračun. I stručnjaci Europske komisije se moraju upoznati s realnim opsegom troškova", rekao je Plenković. Te izračune bi napokon trebala vidjeti i hrvatska javnost.