Šef DORH-a: Hvata male dilere, a što je s velikim aferama?
Čini se da bi zvijezde prijelaznog roka iz tabora oporbe u tabor Vlade transfere mirno mogli dogovarati u Gajevoj, ispred DORH-a, a da državni odvjetnik u tome ne bi vidio ništa sumnjivo. Željko Sabo odrobijao je sedam mjeseci zbog pokušaja kupnje jedne gradske vijećnice, dok danas saborski zastupnici i gradski vijećnici prelijeću u jatima, ali to više ne izaziva ničiju pozornost, čak ni tamo gdje bi moralo prema službenoj dužnosti.
Sve su to, izgleda, idealisti, barem za državno odvjetništvo, koje i inače zna biti vrlo blagonaklono. Sinu generala Kruljca povjerovali su, recimo, kako je velike količine droge i novca (4,5 kilograma marihuane, 117.000 eura i 27 grama kokaina) pričuvao za nekoga građanina Srbije koji mu se preko interneta predstavio kao Tom Ford, pa su pristali na nagodbu.
Mladunac neće morati u zatvor (730 sati rada za opće dobro i 200 tisuća kuna kazne), za razliku od Huanita Luksetića, kojemu nisu priznate olakotne okolnosti iako je marihuanu koristio za liječenje. U oba slučaja šira će javnost svoj gnjev adresirati na sud, premda veliki dio odgovornosti za karikaturalnu hrvatsku pravdu snosi baš DORH. A ona, ta pravda, odnosno nepravda, izravno uzrokuje egzodus i podriva temelje zemlje. Potrebno je vratiti poštovanje pojmu straha u kazenom pravu, ali to ne može samo sud.
Nužan je i dobar rad državnog odvjetništva, bez povlađivanja politici i bizarnih nagodbi za koje je iz aviona vidljivo o čemu se radi. Dražen Jelenić od ranog je jutra u svojem uredu, u koji stiže uvijek u istom kompulzivnom ritmu: doveze se malim Smartom, parkira, a potomonako elegantan, otmjen, vitak kao hrt, krene u ured. Subotom parkira ispred, ali ide do placa, po grincajg. Parlament je dobio novu većinu koju cijela zemlja smatra prevarantskom, ali DORH se zbog toga ne uzrujava.
Možda nas rezultati nekih izvida ipak iznenade, no zasad izgleda kao da u Gajevoj očekuju da, budu li dovoljno ustrajno sjedili na obalama rijeke, valovi izbace dokaze o nevaljalcima.
Bilo je, idemo korak dalje, potrebno da cijela Uljanik grupa padne na koljena da se tek onda, pod pritiskom javnosti, istražitelji zainteresiraju za brodogradilište. DORH treba dati odgovore što se događalo u najvećem hrvatskom brodogradilištu, ali nakon sedam mjeseci, otkako su istražitelji ušli u knjige, zasad je jedini odgovor da su "izvidi u tijeku".
U cijeloj drami oko pulskog Uljanika u potpunosti je u drugi plan pala istraga DORH-a. Po svojoj zahtjevnosti, Uljanik grupa - s 12 tvrtki, među kojima je najveća brodogradilište 3. maj - odmah je iza Agrokora. I sami smo u Expressu objavljivali svjedočenja upućenih koji su na osnovi podataka dostupnih državi jasno rekli da se novac trošio nenamjenski i da se stanje prikazivalo bolje nego što jeste te da su brodovi rađeni s gubicima koji su se prikrivali novim kreditima.
Uz to, navodno postoji čitava shema podobnih kooperanata koji su dobivali poslove po višim cijenama jer su bili poslovno vezani s menadžerima Uljanika...
Sve to DORH treba istražiti i dati odgovore što se događalo u najvećem hrvatskom brodogradilištu, ali i sedam mjeseci nakon ulaska istražitelja u poslovne knjige Uljanika zasad je jedini odgovor "da su izvidi u tijeku". Dakle, nema još ništa. Brodovi nisu napravljeni, sve će platiti građani (više od šest milijardi kuna). Kako je do toga došlo? Izvješće Ministarstva financija je potvrdilo ono što je pet mjeseci ranije rekao sugovornik Expressa: oni su radili po principu Ponzijeve sheme.
U izvješću se jasno navodi da je dano ukupno 4,2 milijarde kuna državnih jamstava. Ona funkcioniraju tako da se za svaki brod odobri posebno, a uprava je trebala izvještavati Vladu kako se troši svaka kuna i kako napreduju radovi.
Zakašnjeli zaključak Ministarstva financija glasi: "Gradnja velikog broja brodova nije ni započela, a sredstva za njihovu gradnju su utrošena. S obzirom na to da gradnja ugovorenih brodova nije započela, iz toga proizlazi da su sredstva od 1,069 milijardi kuna, za koja su izdana jamstva u ukupnom iznosu od 856 milijuna kuna, nisu utrošena za gradnju tih brodova".
Birokratski nezgrapno rečeno, ali ipak jasno, kaže se dakle da je novac otišao - negdje drugdje! DORH ima prilično jasnu sliku pred sobom pa bi napokon trebao objasniti građanima gdje je novac koji su dali. I tko bi trebao za malverzacije odgovarati.
U devet mjeseci, koliko je Dražen Jelenić na čelu tijela progona, i inače se ne može pohvaliti velikim uspjesima i brzim rješavanjem predmeta. Dok se njegov prethodnik Dinko Cvitan tijekom svojega mandata fokusirao na lokalne moćnike - Milana Bandića, Marinu Lovrić Merzel itd., Jelenić je u nastupnim intervjuima rekao kako će mu naglasak u radu biti na suzbijanju korupcije, organiziranom kriminalu i ratnim zločinima.
Osim nekoliko optužnica protiv srednjih dilera, krijumčara ljudi i duhana te utajivača poreza, nije bilo "kapitalaca". Pod političkim pritiskom policija je protekle godine podigla više kaznenih prijava protiv domaćih i stranih državljana za zločine nad Hrvatima tijekom Domovinskog rata, no u DORH-u tek trebaju procijeniti ima li dovoljno dokaza za podizanje optužnice.
Jelenić je prošao sve stepenice u Državnom odvjetništvu. Znao je da mu je šef Dinko Cvitan zbog prijetnji kriminalaca imao (i ima još) cjelodnevnu zaštitu, znao je za kadrovski deficit (u nastupnim intervjuima rekao je da mu nedostaje 150 tužitelja) te da su mu kolege frustrirane nedostatkom prostora i uvjetima rada, a i plaća bi mogla biti veća. Zbog svega toga, a i danonoćnog radnog ritma, u DORH-u je velika fluktuacija radne snage.
I dok je Ministarstvo pravosuđa u ovoj godini odlučilo podići plaće tužiteljima, službenici na "uskočkim" odjelima sudova i u samom Uskoku, koji već godinama traže 20 posto dodatka na plaću zbog uvjeta rada, rekli su "dosta" i pobunili se. Navode da, kao i službenici sudskih "uskočkih" odjela, zaposlenici specijaliziranog odjela Državnog odvjetništva za korupciju i organizirani kriminal također rade na izuzetno složenim predmetima te su obvezni prolaziti sigurnosne provjere. A plaće bez dodataka su im oko 4000 kuna!
Odbacivanje kaznenih prijava u slučaju Borg također je pridonijelo uvjerenju građana da su političari u Hrvatskoj nedodirljivi. Početkom mandata Jelenić se suočio i s nestankom spisa iz DORH-a koji je trebao otkriti je li potpredsjednik Sabora Milijan Brkić 2011. godine, dok je bio zamjenik glavnog ravnatelja policije, a Tomislav Karamarko ministar policije, dojavio svodnicima da su pod policijskim nadzorom i da se radi na raskrinkavanju lanca elitne prostitucije.
Na pitanja o ključnim predmetima, u DORH-u odgovaraju uglavnom rutinski.
Za Uljanik kažu kako "policija provodi izvide u koordinaciji s nadležnim županijskim državnim odvjetništvima i kad ih policija dovrši te izvijesti državna odvjetništva, bit će donesena državnoodvjetnička odluka". Rekonstrukcija spisa o curenju podataka prostitutkama:
"Svoje odluke objavit ćemo po njihovu donošenju, s obzirom na to da je još u tijeku prikupljanje činjenica i podataka potrebnih za donošenje odluka, a u ovom trenutku možemo odgovoriti kako iz do sada prikupljenih podataka proizlazi da je nestanak spisa rezultat propusta u državnoodvjetničkom poslovanju, a ne počinjenja kaznenog djela".
Oporbene tvrdnje o političkom pritisku DORH, jasno, odbacuje. ("Tvrdnje oporbenih političara nisu utemeljene na činjenicama."). Uskok je, kažu, a ne ODO preuzeo izvide oko fotografija s ministrom Tolušićem zato što iz "do sada prikupljenih podataka i činjenica proizlazi nadležnost Uskoka".
Nastavak na sljedećoj stranici...
"Dojam koji navodite 'da se u DORH-u gotovo ništa ne radi' je u suprotnosti s podacima. Dojam javnosti koji navodite, pretpostavljamo, temelji se na desetak tzv. većih i u medijima zastupljenih predmeta, no činjenice i podaci o radu 15 županijskih državnih odvjetništava i 25 općinskih državnih odvjetništava te Uskoka, a potom i DORH-a, govore sasvim drugo. Naime, da bi se donijela potpuna ocjena rada državnih odvjetništava nije dovoljno pratiti objave u sredstvima javnog priopćavanja i elektroničkim medijima, nego je potrebno obaviti uvid u izvješća o radu državnih odvjetništava. Treba dodati da su rad državnih odvjetništava i negativne odluke (npr. odbačaji kaznenih prijava), što javnost mora prihvatiti, jer državno odvjetništvo svoje odluke temelji na utvrđenim činjenicama i zakonu, a ne na dojmu koji se oko nekih događaja (ili afera) stvara u javnosti na temelju poluinformacije ili pogrešne interpretacije informacija..."
Može li se rad DORH-a i Uskoka poboljšati? S jedne strane je malo, poslom zatrpanih službenika, s druge moćni i bogati ljudi koji sebi mogu priuštiti najbolje odvjetnike, katkad i svjetske marke.
Ruku na blagajni drži vlast, odnosno političari, a opći dojam građana je da politička korupcija cvate na svakom koraku. Od jedinica lokalne samouprave do Sabora mijenjaju se stranački dresovi i sezona prelazaka nije vremenski ograničena kao kod nogometaša, nego je otvorena cijele godine. Pretrčavanja u druge stranke uvijek se pravdaju interesima za malog čovjeka i idealima dok iz napuštenih stranaka tvrde da je riječ o puno prizemnijim motivima. No te motive nikako nitko da dokaže, procesuira, osudi...
Posljednji u nizu preletača bio je HSS-ovac Mladen Mađer, koji je prešao u saborski Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika, pod kontrolom zagrebačkoga gradonačelnika Bandića.
"Kako smo prije desetak dana sumnjali da će se tako nešto i dogoditi te smo raspolagali s informacijama o navodnim teškim koruptivnim kaznenim djelima, još proteklog tjedna predsjednik HSS-a Krešo Beljak osobno je Uskoku prijavio cijeli slučaj", objavio je HSS početkom siječnja.
Uskok po ovoj i drugim prijavama provodi izvide, no za sada je jedini tko je osuđen za političku korupciju već spomenuti Željko Sabo, bivši gradonačelnik Vukovara.
Čini se da je i slučaj Borg zauvijek stavljen ad acta.
"Ne odričem nikome pravo da podnosi kaznene prijave, ali moram priznati da kad to čine političke stranke kao nositelji političkog života u Republici Hrvatskoj, one šalju poruku javnosti da ne vjeruju institucijama, jer zna se tko bi trebao podnositi prijave, krim policija prije svega i druga tijela koja u svom radu naiđu na sumnje počinjenja kaznenog djela. Politička borba u konkretnim predmetima preko DORH-a narušava percepciju neovisnosti državnih tijela, a posebno neovisnih pravosudnih tijela", rekao je Jelenić.
Oporba je u tom slučaju prepoznala političku inklinaciju DORH-a.
"Posve smo sigurni da štiti samog predsjednika Vlade", rekao je Davor Bernardić na konferenciji za novinare i dodao kako je sad sasvim jasno da je "danas odgovornost samo i jedino na glavnom državnom odvjetniku Jeleniću, a on po tom pitanju, nažalost, ne čini ništa, dok građani i dalje gube povjerenje u institucije".
I čudnovati slučaj gubitka dijela spisa vezanog za tzv. elitnu prostituciju pojačavao je sumnje u nepristran rad institucija.
"Sad imamo sliku o tome na što se točno taj spis odnosio te što je od podataka i činjenica u tom spisu bilo. Na temelju tih spoznaja zatražili smo od Županijskog suda u Zagrebu i policije da nam dostave sve one dokumente koji su prema tim našim spoznajama trebali biti u predmetu te sad treba predmet proučiti i donijeti odluku", rekao je Jelenić 19. listopada.
No ni nakon tri i pol mjeseca javnost ne zna što su odlučili, iako je iz odgovora Expressu jasno kako DORH vjeruje da je bila riječ o šlampavosti.
Istraga u slučaju SMS i dalje traje. Podsjećamo, Uskok sumnjiči Franju Vargu da je izradio lažnu SMS prepisku između bivšega glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i suca koji je sudio Zdravku Mamiću i ostalima, a po kojoj je Cvitan prije objave prvostupanjske presude pritiskom na suca tražio da donese osuđujuću presudu. Zbog sumnje da je Vargi dojavio da je pod istražnim mjerama i da mu se sprema uhićenje, u istražnom zatvoru je i Blaž Curić, vozač potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića i kum potpredsjednika HDZ-a Milijana Brkića.
Lažni Tolušić predmet je posljednjeg skandala, a u to tko iza njega stoji uključio se i Uskok.
Tužiteljstvo bi tijekom godine trebalo podići optužnicu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova i suradnika u koncernu da su iz Agrokora izvukli 1,4 milijarde kuna. Riječ je o najsloženijem postupku u hrvatskom pravosuđu koje će se odvijati godinama i pitanje je hoće li biti gotovo tijekom Jelenićeva mandata. Njega će ocjenjivati i po raspletu predmeta koji su započeli još u doba Bajića i Cvitana, u kojemu su najznačajniji postupci protiv Ive Sanadera i Milana Bandića.
"Za kvalitetan rad moraju dati zaposlenicima na svim razinama odgovarajuću novčanu nagradu i stvoriti primjerene uvjete rada jer će inače svatko tko je spretniji, pametniji i vjeruje u sebe, zbog fame da odvjetnici puno zarađuju, otići u odvjetnike", rekao nam je prošle godine Anto Nobilo, bivši tužitelj, a danas ugledni odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo.