Čini se da bi zvijezde prijelaznog roka iz tabora oporbe u tabor Vlade transfere mirno mogli dogovarati u Gajevoj, ispred DORH-a, a da državni odvjetnik u tome ne bi vidio ništa sumnjivo. Željko Sabo odrobijao je sedam mjeseci zbog pokušaja kupnje jedne gradske vijećnice, dok danas saborski zastupnici i gradski vijećnici prelijeću u jatima, ali to više ne izaziva ničiju pozornost, čak ni tamo gdje bi moralo prema službenoj dužnosti.
Sve su to, izgleda, idealisti, barem za državno odvjetništvo, koje i inače zna biti vrlo blagonaklono. Sinu generala Kruljca povjerovali su, recimo, kako je velike količine droge i novca (4,5 kilograma marihuane, 117.000 eura i 27 grama kokaina) pričuvao za nekoga građanina Srbije koji mu se preko interneta predstavio kao Tom Ford, pa su pristali na nagodbu.
Mladunac neće morati u zatvor (730 sati rada za opće dobro i 200 tisuća kuna kazne), za razliku od Huanita Luksetića, kojemu nisu priznate olakotne okolnosti iako je marihuanu koristio za liječenje. U oba slučaja šira će javnost svoj gnjev adresirati na sud, premda veliki dio odgovornosti za karikaturalnu hrvatsku pravdu snosi baš DORH. A ona, ta pravda, odnosno nepravda, izravno uzrokuje egzodus i podriva temelje zemlje. Potrebno je vratiti poštovanje pojmu straha u kazenom pravu, ali to ne može samo sud.
Nužan je i dobar rad državnog odvjetništva, bez povlađivanja politici i bizarnih nagodbi za koje je iz aviona vidljivo o čemu se radi. Dražen Jelenić od ranog je jutra u svojem uredu, u koji stiže uvijek u istom kompulzivnom ritmu: doveze se malim Smartom, parkira, a potomonako elegantan, otmjen, vitak kao hrt, krene u ured. Subotom parkira ispred, ali ide do placa, po grincajg. Parlament je dobio novu većinu koju cijela zemlja smatra prevarantskom, ali DORH se zbog toga ne uzrujava.
Možda nas rezultati nekih izvida ipak iznenade, no zasad izgleda kao da u Gajevoj očekuju da, budu li dovoljno ustrajno sjedili na obalama rijeke, valovi izbace dokaze o nevaljalcima.
Bilo je, idemo korak dalje, potrebno da cijela Uljanik grupa padne na koljena da se tek onda, pod pritiskom javnosti, istražitelji zainteresiraju za brodogradilište. DORH treba dati odgovore što se događalo u najvećem hrvatskom brodogradilištu, ali nakon sedam mjeseci, otkako su istražitelji ušli u knjige, zasad je jedini odgovor da su "izvidi u tijeku".
U cijeloj drami oko pulskog Uljanika u potpunosti je u drugi plan pala istraga DORH-a. Po svojoj zahtjevnosti, Uljanik grupa - s 12 tvrtki, među kojima je najveća brodogradilište 3. maj - odmah je iza Agrokora. I sami smo u Expressu objavljivali svjedočenja upućenih koji su na osnovi podataka dostupnih državi jasno rekli da se novac trošio nenamjenski i da se stanje prikazivalo bolje nego što jeste te da su brodovi rađeni s gubicima koji su se prikrivali novim kreditima.
Uz to, navodno postoji čitava shema podobnih kooperanata koji su dobivali poslove po višim cijenama jer su bili poslovno vezani s menadžerima Uljanika...
Sve to DORH treba istražiti i dati odgovore što se događalo u najvećem hrvatskom brodogradilištu, ali i sedam mjeseci nakon ulaska istražitelja u poslovne knjige Uljanika zasad je jedini odgovor "da su izvidi u tijeku". Dakle, nema još ništa. Brodovi nisu napravljeni, sve će platiti građani (više od šest milijardi kuna). Kako je do toga došlo? Izvješće Ministarstva financija je potvrdilo ono što je pet mjeseci ranije rekao sugovornik Expressa: oni su radili po principu Ponzijeve sheme.
U izvješću se jasno navodi da je dano ukupno 4,2 milijarde kuna državnih jamstava. Ona funkcioniraju tako da se za svaki brod odobri posebno, a uprava je trebala izvještavati Vladu kako se troši svaka kuna i kako napreduju radovi.
Zakašnjeli zaključak Ministarstva financija glasi: "Gradnja velikog broja brodova nije ni započela, a sredstva za njihovu gradnju su utrošena. S obzirom na to da gradnja ugovorenih brodova nije započela, iz toga proizlazi da su sredstva od 1,069 milijardi kuna, za koja su izdana jamstva u ukupnom iznosu od 856 milijuna kuna, nisu utrošena za gradnju tih brodova".
Birokratski nezgrapno rečeno, ali ipak jasno, kaže se dakle da je novac otišao - negdje drugdje! DORH ima prilično jasnu sliku pred sobom pa bi napokon trebao objasniti građanima gdje je novac koji su dali. I tko bi trebao za malverzacije odgovarati.
U devet mjeseci, koliko je Dražen Jelenić na čelu tijela progona, i inače se ne može pohvaliti velikim uspjesima i brzim rješavanjem predmeta. Dok se njegov prethodnik Dinko Cvitan tijekom svojega mandata fokusirao na lokalne moćnike - Milana Bandića, Marinu Lovrić Merzel itd., Jelenić je u nastupnim intervjuima rekao kako će mu naglasak u radu biti na suzbijanju korupcije, organiziranom kriminalu i ratnim zločinima.
Osim nekoliko optužnica protiv srednjih dilera, krijumčara ljudi i duhana te utajivača poreza, nije bilo "kapitalaca". Pod političkim pritiskom policija je protekle godine podigla više kaznenih prijava protiv domaćih i stranih državljana za zločine nad Hrvatima tijekom Domovinskog rata, no u DORH-u tek trebaju procijeniti ima li dovoljno dokaza za podizanje optužnice.
Jelenić je prošao sve stepenice u Državnom odvjetništvu. Znao je da mu je šef Dinko Cvitan zbog prijetnji kriminalaca imao (i ima još) cjelodnevnu zaštitu, znao je za kadrovski deficit (u nastupnim intervjuima rekao je da mu nedostaje 150 tužitelja) te da su mu kolege frustrirane nedostatkom prostora i uvjetima rada, a i plaća bi mogla biti veća. Zbog svega toga, a i danonoćnog radnog ritma, u DORH-u je velika fluktuacija radne snage.
I dok je Ministarstvo pravosuđa u ovoj godini odlučilo podići plaće tužiteljima, službenici na "uskočkim" odjelima sudova i u samom Uskoku, koji već godinama traže 20 posto dodatka na plaću zbog uvjeta rada, rekli su "dosta" i pobunili se. Navode da, kao i službenici sudskih "uskočkih" odjela, zaposlenici specijaliziranog odjela Državnog odvjetništva za korupciju i organizirani kriminal također rade na izuzetno složenim predmetima te su obvezni prolaziti sigurnosne provjere. A plaće bez dodataka su im oko 4000 kuna!
Odbacivanje kaznenih prijava u slučaju Borg također je pridonijelo uvjerenju građana da su političari u Hrvatskoj nedodirljivi. Početkom mandata Jelenić se suočio i s nestankom spisa iz DORH-a koji je trebao otkriti je li potpredsjednik Sabora Milijan Brkić 2011. godine, dok je bio zamjenik glavnog ravnatelja policije, a Tomislav Karamarko ministar policije, dojavio svodnicima da su pod policijskim nadzorom i da se radi na raskrinkavanju lanca elitne prostitucije.
Na pitanja o ključnim predmetima, u DORH-u odgovaraju uglavnom rutinski.
Za Uljanik kažu kako "policija provodi izvide u koordinaciji s nadležnim županijskim državnim odvjetništvima i kad ih policija dovrši te izvijesti državna odvjetništva, bit će donesena državnoodvjetnička odluka". Rekonstrukcija spisa o curenju podataka prostitutkama:
"Svoje odluke objavit ćemo po njihovu donošenju, s obzirom na to da je još u tijeku prikupljanje činjenica i podataka potrebnih za donošenje odluka, a u ovom trenutku možemo odgovoriti kako iz do sada prikupljenih podataka proizlazi da je nestanak spisa rezultat propusta u državnoodvjetničkom poslovanju, a ne počinjenja kaznenog djela".
Oporbene tvrdnje o političkom pritisku DORH, jasno, odbacuje. ("Tvrdnje oporbenih političara nisu utemeljene na činjenicama."). Uskok je, kažu, a ne ODO preuzeo izvide oko fotografija s ministrom Tolušićem zato što iz "do sada prikupljenih podataka i činjenica proizlazi nadležnost Uskoka".
Nastavak na sljedećoj stranici...
