Život u gradu koji bi mogao biti novi Černobil
Ilija i Jelena Ivanov roditelji su malene jednogodišnje Marine. Uživaju s njom u šetnji po Arkhangelsku, gradu na sjeveru Rusije koji leži uz rijeku Dvinu, u blizini njezinog ušća u Bijelo more.
U blizini tog grada prije nešto više od tjedan dana dogodila se nuklearna nesreća u kojoj je poginulo najmanje sedmero ljudi, a radijacija je primijećena u okolnim gradovima. Oni se za sada ne brinu i vjeruju da je i stvarno riječ o problematičnoj radijaciji, da bi ih netko upozorio da ne izlaze.
"Ne mogu sakriti to. Ne živimo više u 80-ima, mi smo suvremeno društvo", rekao je Ilija.
To što možda skrivaju su pravi razmjeri nesreće koja se dogodila 8. kolovoza u kojoj je navodno bila uključena raketa na nuklearni pogon Skyfall. Stručnjaci diljem svijeta i sami se pitaju kolika je opasnost. Iz ono malo dostupnih informacija nije moguće utvrditi koje su radioaktivne čestice korištene u raketi, pa tako ni razmjer radijacije nije poznat, piše The New York Times.
Državni mediji objavljuju različite informacije
Ova luka s bogatom povijesti ubrzo je postao grad u kojem su lijekovi za radijaciju postali najtraženija roba. Ministarstvo civilne zaštite stanje prati svakodnevno, pa su tako i javili kako je na području tog grada "radijacija, kemijska i bakteriološka situacija normalna". Savjetovali su građane da ruke peru sa sapunom što češće, ne precizirajući da li je riječ o higijenskim potrebama ili je to povezano sa radijacijom.
Puno je pitanja oko ovog slučaja obavijenog velom tajne, a u potrazi za odgovorima ne pomažu različite informacije koje pristižu iz državnih medija. Na dan nesreće državna agencija TASS objavila je da je eksplodirao raketni motor i da je razina radijacije normalna. Na internetu su pak gradske vlasti Severodvinska, grada udaljenog nešto više od 30 km od mjesta nesreće, objavili da je zabilježen kratki porast radijacije. Ubrzo su i uklonili tu objavu.
Ruska meteorološka agencija nedavno je objavila kako je "najvjerojatnije" taj dio radijacije bilo rezultat "prolaska radioaktivnog oblaka" koji se ubrzo raspršio. Dva dana nakon eksplozije, ruski Rosatom, u kratkoj i šturoj izjavi rekli su da je u nesreći u kojoj su bili uključeni radioaktivni izotopi poginulo pet zaposlenika.
Direktor laboratorija u CRIIRAD-u, francuskoj nevladinoj organizaciji koja prati rizike radijacije, Bruno Chareyron, rekao je da je bilo kakav radioaktivni materijal koji je završio u zraku, najvjerojatnije i u vodi, tlu i vegetaciji. Ako je eksplodirao mali nuklearni reaktor na plutonij ili uranij, u zrak je moglo biti izbačeno niz različitih zagađivača, uključujući i radioaktivni jod, koji je povezan sa rakom štitnjače. No to što je eksplodiralo, ta raketa, mogla je koristiti i druga goriva.
"Sa znanstvenog stajališta zapravo nije moguće odgovoriti na pitanje rizika", rekao je i naglasio da bi se trebalo izbjegavati svježe povrće. Ovo upozorenje nije stiglo od ruskih vlasti.
Prije nekoliko dana na sjeveru Norveške zabilježeni su manji tragovi radioaktivnog joda, što se i često može zabilježiti diljem Rusije, zbog starih nuklearnih testiranja ili nekih curenja. Tako da je porijeklo te manje radijacije nemoguće utvrditi. Službene državne informacije ne otkrivaju da li je u eksploziji došlo do ispuštanja izotopa joda, a nije ni poznato o kakvom gorivu je bilo riječ.
Savjeti u borbi protiv radijacije
"Nitko nam nije rekao ništa. Svi su šefovi na godišnjem odmoru", rekla je Tatjana A. Kozireva, prodavačica u gradskoj ljekarni.
Ona pak svojim kupcima savjetuje da popiju "40 kapi joda u čaši vode", svaki dan protiv radijacije. Zbog manjka informacija od liječnika, u savjetovanje su se uključili nezavisni znanstvenici. Među njima i matematičar Aleksandr Jufrjakov, koji savjete objavljuje uz ilustraciju oblaka u obliku gljive.
"Budite aktivni danas da ne budete radioaktivni sutra", savjetuje građanima.
Analizira kretanja vjetra tog dana i savjetuje ljude da ne jedu bobice, gljive i ribe ili piju mlijeko lokalnih krava.
"Vlasti šute a ono što su rekli je kontradiktorno što znači da je to laž. I zbog tog manjka provjerenih informacija mnogi se brinu i stvara se panika", rekao je Jufrjakov.
Odvjetnica Okasana Vladyka nije iznenađena ponašanjem države, ali je ono to ponašanje ljuti.
"Ne mogu ništa reći jer bi tako priznali pogrešku. I morali platiti kompenzaciju", rekla je.
U gradskoj bolnici u kojoj su zbrinuti ozlijeđeni u nesreći, liječnici i sestre nisu dobili upozorenja o mogućoj radijaciji. Kasnije su liječnici otkrili da njihove kute potiču rad mjerača radijacije, a oni koji su liječili ozlijeđene poslani su u Moskvu na dodatni tretman.
"Nisu nam tada rekli ništa. A nakon toga su nam rekli da će oprati zidove i da će sve biti u redu", rekla je jedna sestra.
Vlasti najvjerojatnije strahuju da ne rašire paniku, no zapravo nikada neće biti mirnog i ne paničnog odgovora na vijest da je eksplodiralo eksperimentalno nuklearno oružje.
32-godišnja Ljudmila Kongratjeva, tajnica u Severodvinsku, čula je glasine o radijaciji tog jutra kada se dogodila nesreća.
"Upalili su mi se majčinski instinkti i odmah sam nazvala vrtić u kojem je bio moj četverogodišnji sin", rekla je.
Saznala je da ju je preduhitrio netko iz civilne zaštite i već upozorio vrtić.
"Rekli su mi, majko ne brinite se, dobili smo upozorenje i zatvorili prozore", kaže Kongratjeva.