Prije dvije godine u rujnu nad Europom se stao širiti veliki radioaktivni oblak rutenija-106 i, unatoč optužbama s cijelog kontinenta da zataškava incident, Rusija je tek dva mjeseca poslije priznala da je oblak prešao i preko njenog teritorija.
O tome da bi izvor radijacije mogao biti pogon tvrtke u vlasništvu Rosatoma na jugu Urala, Moskva nije htjela niti čuti, a još manje o tome da bi se u Majaku, u pogonu za preradu potrošenog nuklearnog goriva, dogodila nuklearna nesreća.
Velika skupina stručnjaka iz cijele Europe sada je, međutim, u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA (PNAS) objavila rad u kojem s velikom sigurnošću dokazuje da nuklearni pogon Majak definitivno jest bio izvor radioaktivnog oblaka, pa čak i to da je vrlo izvjesno da je doista bila riječ o nuklearnoj nesreći.
U znanstvenom dokumentu, na kojem je surađivao i Branko Petrinec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, navodi se da prisustvo rutenija-103 i rutenija-106 dokazuje da je riječ o česticama koje potječu upravo iz procesa prerade nuklearnog goriva koje je odradilo svoje u nuklearnim elektranama.
Znanstvenici su analizirali podatke sa 1300 mjernih točaka diljem svijeta i utvrdili su da je količina radijacije koja je tada prekrila Europu u prvom redu, ali i dijelove Azije, Arapski poluotok, te je dospjela sve do Kariba, bila ugrubo čak 100 puta veća od radijacije koja je iscurila iz nuklearne elektrane Fukushima u Japanu u nuklearnoj nesreći iz 2011.
Znanstvenici su ustvrdili da je do velikog curenja radijacije iz pogona Majak u Rusiji došlo između 25. rujna u 18 sati i 12 sati 26. rujna 2017. godine. Znanstveni izvještaj iz PNAS-a navodi da koncentracije, iako su bile visoke, tada nisu bile tolike da bi mogle dovesti do posljedica po ljudsko zdravlje.
Problem ipak predstavlja nekoliko činjenica. U prvom redu ta da službena Moskva nikada nije priznala niti točan izvor radijacije, još manje da je bila riječ o nuklearnoj nesreći. Potom do da je ovo bilo najveće mirnodopsko curenje radijacije.
Majak je usto 1957. godine bio i poprište druge najgore civilne nuklearne katastrofe kada je eksplodirao jedan rezervoar s tekućim otpadom iz proizvodnje plutonija, što je ostalo tajna sve do 1976. Bila je riječ o između 50 i 80 tona visokoradioaktivnog nuklearnog otpada koji je tada iscurio i radijacijom teško zagadio 750 kilometara četvornih.
Eksplozija je bila takva da se njena silina procjenjuje na između 70 i 100 tona TNT-a, u svakom slučaju je uspjela odbaciti 160-tonski betonski pokrov u zrak.
Radijacijom nešto nižih razina tada je kontaminirano čak 20.000 kilometara četvornih. Kronični radijacijski sindrom zadobilo je 66 ljudi, a pojavljivali su se i izvještaji da je u obližnjem gradu Čeljabinsk u naredne 32 godine od raka kao posljedice baš te katastrofe, pomrlo 8015 ljudi.
Što se tiče incidenta od prije dvije godine, već u prvim danima nakon registriranja radijacije stručnjaci i nadležne agencije diljem Europe pretpostavljali su da je na mjestu pretpostavljene nesreće moralo biti ozlijeđenih, te da je po svoj prilici riječ o Majaku u Rusiji.
Do jeseni su medijske agencije po EU prenijeli očitovanje Rosatoma da nuklearni kompleks Majak nipošto nije izvor radijacije, iako su, kako je naveo Rosatom, i u Rusiji utvrdili lagano povišene razine radijacije. Povišene razine rutenija-106 mjerile su se i u Hrvatskoj.
U Zagrebu je radioaktivnost bila povišena od 29. rujna sve do 9. listopada, a najviše razine radijacije zabilježene su u Rumunjskoj. S posljednjim znanstvenim izvještajem iz PNAS-a skoro je do kraja jasno i što se i kada i gdje točno dogodilo, bez obzira na šutnju Kremlja o tome.
Još u siječnju 2018. Francuski institut za radiozaštitu i nuklearnu sigurnost službeno je izvijestio da je riječ o izvoru radijacije na jugu Urala, te da je curenje radijacije trajalo nešto manje od 24 sata. Zbog specifične raspodjele radioaktivnih izotopa, nije dolazilo u obzir da bi bila riječ o curenju iz neke od nuklearnih elektrana u Rusiji.
Institut je tada ukazivao i na vrlo neobičnu podudarnost naglo prekinutog projekta u Majaku da proizvede kapsulu visokoradioaktivnog cerija-144 za talijanski projekt detekcije supernova Borexino.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Gdje bi oni?
Ma nije valjda, Rusi pa da lažu....ma to je "nato zavera" ;-)
rusi uvijek lažu