10 razloga za financijski štrajk privatnika protiv države

Nedavno je osnovao Udruženje zaposlenika i poslodavaca privatnog sektora. Poziva na kratkotrajne bojkote uplata u državni i lokalne proračune. Ponavljat će ih dok Vlada ne ispuni postavljene zahtjeve.

O udruženju privatnika i broju članova

Ideja je bila oformiti pravni subjekt koji će se brinuti i boriti se za bolji status privatnog sektora u društvu. Želja nam je okupiti većinu dionika privatnog sektora, koji na svojim leđima nose financijski teret funkcioniranja ovog društva, kako bismo zajedničkim snagama pritisnuli Vladu RH na smanjenje poreznih nameta koji koče brži i jači rast gospodarstva. Nezahvalno je govoriti o konkretnom broju članova jer smo na početku djelovanja. Svakim danom nam se javljaju novi ljudi. Inicijativa je pokrenuta 16. studenog  2019. godine.

O tome što znači financijski štrajk

Podrazumijeva prolongaciju vršenja uplata prema državnom proračunu, prema proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave te javnim poduzećima. Financijski štrajk ne znači prestanak fiskalizacije računa, neobračunavanje poreza i ostale nezakonite radnje. Vjerujemo da će Vlada shvatiti dobronamjernost naših zahtjeva, od kojih će profitirati cjelokupno društvo. Sama ideja pokretanja štrajka nastala je iz “ljubomore” prema javnom sektoru. Ako mogu sindikati javnih službi štrajkom tražiti poboljšanje svoje pozicije i povećanje materijalnih prava, onda to može i privatni sektor. Ali si privatni sektor ne može dozvoliti “luksuz” nerada.

Kako se uključuje u financijski štrajk

Da bi se financijski štrajkalo, potrebno je sva planirana plaćanja prema državi odgoditi za period trajanja štrajka. Ako ste planirali plaćati PDV, predujam poreza na dobit, komunalnu naknadu ili režijske troškove struje na dane štrajka, nemojte. Odgodite plaćanje do završetka štrajka. Tražimo sniženje poreza na dohodak na 8% uz podizanje neoporezivog praga na medijan društva (5500 kn) pa smo otvoreni za suradnju i podršku svih društvenih skupina. 

Svi ostali zahtjevi udruženja prema Vladi

Smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na 22%; naplata PDV-a po naplaćenoj fakturi za sve poduzetnike/obrtnike; ukidanje poreza na reinvestiranu/ zadržanu dobit; smanjenje poreza na isplaćenu dobit na jedinstvenih 8%, uz ukidanje obaveze plaćanja predujma; suspenzija odredbe Zakona o doprinosima u segmentu određivanja osnovice za obračun doprinosa plaća direktora/članova uprava za prve tri godine poslovanja te ukidanje obaveze članstava strukovnih komora (HGK, HOK, HLK, HKIG …). Provedbu zahtjeva tražimo u sljedeća tri godišnja ciklusa - po trećinu u 2020., 2021. i 2022. godini. Porezna “rasterećenja” Vlade unatrag dvije godine očito ne daju željene rezultate. Udio poreznih prihoda u BDP-u raste.

Odaziv prvom štrajku?

Prioritetni cilj prvog štrajka, 2. i 3. prosinca, bilo je “probijanje” ideje u medijski prostor i ispitivanje interesa za nju, pa je sam termin provođenja štrajka bio postavljen na dane kad niti nema pretjeranih obaveza plaćanja. S obzirom na prethodno navedeno, nemoguće je u ovom trenutku konkretno izmjeriti sam odaziv. Unatoč navedenom, postavili smo anketno pitanje na našoj Facebook stranici - čak se 85 posto ljudi izjasnilo da je podržalo štrajk. I ostale ankete koje su provedene u medijima zadnjih dana potvrđuju visok stupanj podrške ovoj inicijativi. Udruženje prioritetno okuplja zaposlenike i poslodavce privatnog sektora. Suspenzijom uplata poreza mogli bismo potaknuti Vladu na razmišljanje o bitnosti privatnog sektora.

Akcija se nastavlja, ali žešćim tempom

Štrajk ćemo ponavljati iz mjeseca u mjesec, produljujući trajanje za 3, 4, 5, 6 radnih dana svakog idućeg mjeseca, sve dok Vlada ne uvrsti trećinu naših zahtjeva u proračun za 2020. godinu. S obzirom na to da se radi o zahtjevima od kojih će profitirati cjelokupno društvo, vjerujemo da će Vlada vrlo brzo reagirati i uvrstiti trećinu naših zahtjeva u proračun za iduću godinu. Političarima s daleko većom podrškom ne bi bilo u interesu otvarati “frontu” protiv najbrojnijeg čimbenika države, a kamoli Vladi, koja jedva preživljava u političkom smislu, i koja se tek političkom trgovinom održava na vlasti. Nema govora o Vladinu poreznom rasterećenju. Porezno preopterećenje privatnog sektora glavna je prepreka jačem gospodarskom rastu.

O vlastitom političkom angažmanu

Moja politička karijera počela je u stranci Pametno, iz koje sam izašao nakon najave koaliranja s Glasom i IDS-om. Smatram da je nemoguće voditi iskrenu borbu protiv korupcije i nepotizma, a istodobno razmišljati o suradnji s prethodno navedenim strankama. Svoj daljnji politički put nastavljam kroz nezavisnu kandidacijsku listu koja će sljedeće godine aktivno sudjelovati na parlamentarnim izborima u III. izbornoj jedinici, a godinu dana kasnije na lokalnim izborima za Gradsko vijeće i gradonačelnika grada Čakovca. Moje političke ambicije bazirane su na lokalnu razinu sjevera Hrvatske.

U Hrvatskoj su najgori uvjeti

Niti jedna država unutar sastava Europske unije nema kompliciraniji, kompleksniji i nesigurniji porezni sustav. Dok Irska u svojem dvorištu oporezuje Apple s 12,5% poreza na dobit, Hrvatska se svim silama “trudi” odbiti velike inozemne investitore s 30-ak posto poreza na isplaćenu dobit. Niti jedna država u okruženju ne “guli” svoje građane i poduzetnike s petstotinjak parafiskalnih nameta. Imamo drugu najvišu stopu PDV-a u Europi. Sve nas je to lansiralo na visoko drugo mjesto ljestvice najsiromašnijih zemalja EU.

O reakciji Udruge poslodavaca na štrajk

HUP se, prema dosadašnjim istupima svojih čelnika, djelomično pobunio protiv naše inicijative, nazivajući je protuzakonitom i opasnom za poduzetnike. Inicijativa može biti opasna za pojedinačne “pobunjenike“, ali ne može biti opasna ako se u tu priču uključe deseci tisuća poslodavaca i stotine tisuća zaposlenika. Niti jedna Vlada nije toliko luda da krene kaznama i ovrhama na desetke tisuća poslodavaca u izbornoj godini. Nema animoziteta s naše strane prema HUP-u, mi smo otvoreni za suradnju i sinergijsko djelovanje. 

Najlošije moguće posljedice štrajka za državu

Najteža moguća posljedica jest narušavanje solventnosti državnog proračuna, koja može izazvati neisplatu plaća javnom sektoru i mirovina. Uvjereni smo da do toga neće doći nego da će Vlada naći načina i volje za uvrštenjem trećine traženih rasterećenja u proračunu za 2020. godinu. Neuvrštavanjem naših zahtjeva u proračun za 2020. godinu Vlada bi nastavila raditi štetu za 1,1 milijun dionika privatnog sektora. Siguran sam da bi svako smanjenje stope PDV-a i poreza na dobit donijelo veće plaće zaposlenicima. Niti jedan pametan poslodavac ne bi se usudio zadržati kompletno rasterećenje za sebe.