Ekonomix
320 prikaza

'Euro će olakšati protočnost kapitala, ali problem jačanja konkurentnosti ostaje'

1/7
Marko Mrkonjić/PIXSELL
Uvođenjem eura poduzeća će se pronaći na konkurentnom europskom tržištu. Bit će važno da tvrtke budu inovativne jer će o tome ovisiti uspjeh, a jedinstvena valuta olakšat će poslovanje izvoznicima

Slavica Singer jedan je od najvećih hrvatskih stručnjaka iz sfere poduzetničke ekonomije. Koje će promjene zateći sektor malog i srednjeg poduzetništva nakon uvođenja eura te koje je politike važno uskladiti da bi gospodarstvo uistinu krenulo naprijed, objašnjava voditeljica UNESCO-ove Katedre za poduzetničko obrazovanje i prof. emer. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku uoči prve velike biznis konferencije 24sata i Kvaka24, koja će biti 27. listopada Hrvatskoj obrtničkoj komori, koja je ujedno suorganizator događaja.

Koje će promjene zateći sektor malog i srednjeg poduzetništva kad se uvede euro? 

Mala i srednja poduzeća, kao i velika, ne bi smjela biti iznenađena. Bit će ‘zatečena’ samo ona poduzeća koja ne rade na svojoj konkurentnosti, ali to je problem koji je prisutan bez obzira na to djeluju li mala i srednja poduzeća u kunskoj ili euro Hrvatskoj. Hrvatska je mala zemlja, s malim tržištem, tako da ona poduzeća koja žele rasti moraju gledati sebe na vanjskim tržištima. A uspjeh na vanjskom tržištu ovisi o konkurentnosti, a konkurentnost o inovativnosti. Euro ne mijenja tu situaciju nego je popravlja upravo za izvoznike. Prema najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva (Global Entrepreneurship Monitor – GEM), oko dvije trećine novih poduzeća (do tri godine starosti) ali i onih starijih od tri godine, još su dominantno orijentirane na domaće tržište.

 | Author: Marko Mrkonjić/PIXSELL Marko Mrkonjić/PIXSELL

Što je potrebno učiniti kako bi promjene u državi što manje utjecale na poduzetnike i građane?

Mislim kako bi bilo dobro da udruge poslodavaca organiziraju redovite tematske razgovore o tome što se događa s Mehanizmom za oporavak i otpornost, posebno s projektima koji su planirani za mala i srednja poduzeća. Vrlo je važno da vlasnici malih i srednjih poduzeća budu dobro upoznati s planiranim mjerama i projektima – i onda neće biti niti iznenađeni niti zatečeni. Za ‘opismenjivanje’ svih nas, građana, poduzetnika, aktivista, istraživača i drugih, bilo bi korisno kad bi, primjerice, Hrvatska narodna banka prezentirala u redovitim intervalima optimistični i pesimistični scenarij za neko kratko buduće razdoblje (2-3 godine). Stroga istraživačka podloga omogućila bi uvjerljivost, a razumljiv jezik prezentiranja trebao bi osigurati široku informiranost.

Hoće li euro potaknuti poduzetničko poslovanje?

Hrvatska je visoko euroizirana zemlja (velik dio štednje građana je u eurima, izvoz u zemlje Europske unije značajan je dio hrvatskoga gospodarstva, bankarski sektor dio je europskog bankarskog sektora itd.). Neće se ništa značajno promijeniti osim što će uvođenje eura olakšati protočnost roba i kapitala. Ali problem jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća ostaje i dalje. Ako se svi ne trgnemo i ne ostvarimo potrebnu suradnju između istraživačkog i poslovnog sektora, ako poslovni modeli poduzeća ne prepoznaju potrebu stimuliranja inovacijskog angažiranja zaposlenika, ako država ne prepozna svoju odgovornost za izgradnju stimulirajućeg, a ne ograničavajućeg, poduzetničkog ekosustava, onda će naša poduzeća grcati u konkurenciji unutar ‘crvenog’ oceana, umjesto da svojim inovativnim proizvodima izbjegnu konkurentsku borbu do krvi i uplivaju u 'plavi' ocean. I onda će pronaći svoje mjesto i na međunarodnim tržištima.

Europska unija | Author: REUTERS REUTERS

Što mislite, do kada će divljati cijene na tržištu?

Cijene su uvijek rezultat ponude i potražnje te očekivanja sudionika u oba dijela ove klackalice. Očekivanje loše berbe maslina smanjit će ponudu maslinova ulja (potencijalno povisiti cijenu maslinova ulja), a očekivanja pada kupovne moći stanovništva smanjit će potražnju (potencijalno sniziti cijenu ulja). Ti su procesi stalno prisutni, ali uvijek teže uspostavljanju neke podnošljive ravnoteže, pri čemu vlade mogu intervenirati u slučajevima jakog ‘iskakanja’.

Hoće li se uvođenjem eura povećati priljev novca iz EU fondova u mala i srednja poduzeća i tako potaknuti poslovanje, inovativnost? Hoće li biti više poduzeća? 

Ne vidim zašto bi se uvođenjem eura povećao priljev novca iz EU fondova. Ovo što je sad u toku u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije Covid-19 jest povijesna intervencija s ciljem da se europska gospodarstva učine održivijim, otpornijim i spremnijim za procese zelene i digitalne tranzicije. Hrvatska dobiva velik novac, koji upravo i treba biti upotrijebljen za jačanje inovativnosti postojećih poduzeća, ali i pokretanje novih poslovnih pothvata. To nikad nije samo pitanje novca nego je više pitanje usklađenih politika – npr. znanstvene i obrazovne politike, politike gospodarskog razvoja, politike prema tržištu rada...

Novčanice eura | Author: Duško Jaramaz/Pixsell Duško Jaramaz/Pixsell

Na što bi hrvatski poduzetnici trebali fokusirati poslovnu strategiju ili obratiti veću pozornost kako bi mogli planirati poslovanje prilikom i nakon uvođenja eura? 

Već godinama kroz GEM istraživanje posebno ističemo nedovoljnu razinu konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Jačanje konkurentnosti malih poduzeća zahtijeva i djelotvornu suradnju u više oblika: suradnju između malih i srednjih poduzeća, stvaranjem svojevrsnih klastera; suradnju malih i velikih poduzeća; suradnju poduzeća i istraživačkih institucija. Vladinim mjerama može se potaknuti takva suradnja, omogućiti korištenje određenih ekspertiza, kao npr. industrijskog dizajna za jačanje konkurentnosti. I opet, to vrijedi uvijek, ne samo prilikom i nakon uvođenja eura.

Na sva pitanja o uvođenju eura 27. listopada na najvećoj biznis konferenciji 24sata u Hrvatskoj obrtničkoj komori odgovarat će ministar financija Zdravko Marić, guverner HNB-a Boris Vujčić, hrvatski poduzetnici, obrtnici i ekonomski stručnjaci. Svi detalji dostupni su na kvaka24konferencija.24sata.hr te na društvenim mrežama

 | Author: EXPRESS EXPRESS

Partneri projekta su Mastercard Uplift, Pevex, Hrvatska udruga banaka, Aircash i Končar.  

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.