Za razliku od prethodnika, Zdravka Marića ili Marka Primorca, ministar financija Tomislav Ćorić vratio se ranijoj praksi odvojenih rasprava o rebalansu proračuna za tekuću i prijedlogu proračuna za novu godinu. Čišće je to i prema javnosti korektnije rješenje jer se ranije, u šumi brojki, svašta skrivalo. Sam rebalans nije neka revolucija: njime Vlada pred kraj godine uzima onima koji nisu potrošili planirano da bi dala tamo gdje su podcijenili troškove. MUP tako ostaje bez 267 milijuna eura za nerealizirane projekte vezane uz čuvanje granice, brigu o migrantima, opremanje policije, civilno služenje vojnog roka i slično, a novac se prebacuje na stavku socijalnih prava. Inkluzivni dodatak već je došao glave jednom Plenkovićevu ministru (Marinu Piletiću), a jednoga bi dana mogao doći glave i samom premijeru - nije važno kako će se zvati - kad ga budu ukidali.
Još 2023. godine država je za četiri naknade koje su poslije objedinjene u inkluzivni dodatak izdvajala oko 265 milijuna eura, za približno 147 tisuća korisnika. Danas je broj primatelja inkluzivnog dodatka narastao na oko 240 tisuća, dok još stotinjak tisuća zahtjeva čeka obradu. Rebalansom je za dodatak osigurano još dvjestotinjak milijuna eura, čime ukupni ovogodišnji iznos doseže 1,2 milijarde eura. Loše planiran poklon HDZ-a pred prošle parlamentarne izbore već se treću godinu proteže kao jedan od glavnih problema državne administracije. Širenje prava dovelo je do lavine zahtjeva koje nadležna tijela sporo rješavaju, a Vlada sve teže financira. Premijer Plenković nije priznao pogrešku i pokrenuo promjenu zakona, za čiju provedbu mu iz godine u godinu treba više novca, ali je smijenio ministra.
Inkluzivni dodatak nije bio jedina pogrešna procjena. U deset godina premijerskog staža Andrej Plenković najjače se "opržio" 2019. godine, kad mu se dogodili cirkularni štrajk prosvjetara, koji je trajao punih 36 dana, te sindikalna referendumska inicijativa "67 je previše", kojom je zaustavljeno ranije produljenje radnog vijeka. Pola Europe gori ili se lome koplja zbog mirovinskih reformi koje uključuju kasniji odlazak u mirovinu i dulji radni vijek, no Plenković se te teme više ne dotiče.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE
