SAD se suprotstavlja carinama EU-a od "39 posto" protucarinama od 20 posto. Ali EU carine nisu ni blizu tako visoke kao što Trump sugerira. Pozadina je formula na kojoj se temelje njegove tarife, piše Tagesschau.
Impresivna je tablica koju je Trump jučer držao: s lijeve strane postojeće carine na američku robu u pojedinačnim zemljama - s desne nove američke uzvratne carine. SAD će se tada suprotstaviti postojećim carinama od 39 posto u Europskoj uniji s carinskom stopom od 20 posto. Ali ako EU doista nameće carine od 39 posto na američku robu, nisu li carine od 20 posto na uvoz iz EU-a u SAD i više nego poštene? Drugim riječima: je li Trump u pravu?
Zapravo, brojke na Trumpovoj tablici nemaju apsolutno nikakve veze sa specifičnim carinskim stopama pojedinih zemalja. New York Times opisuje temeljnu matematiku na sljedeći način: uzmite trgovinski deficit SAD-a s određenom zemljom i podijelite ga s ukupnim izvozom te zemlje u SAD. Zatim prepolovite rezultat - et voilà, nova američka carina je spremna. Ali zašto su američke carine samo upola manje? Trump je to rekao ovako: "Mi smo dobri ljudi." Inače, financijski novinar i autor James Surowiecki prvi je objasnio ovu vezu u objavi na X-u.
Lažna carinska stopa od 39 posto
I tako Trump dolazi do 39 posto, odnosno 20 posto u slučaju EU: trgovinski suficit od 235,6 milijardi dolara podijeljen je sa 605,8 milijardi dolara u izvozu. To je 0,39 – što, prema Trumpovoj logici, znači EU carinu na američku robu od 39 posto. Ova pretpostavljena carinska stopa od 39 posto, podijeljena s 2, zaokružuje novu američku carinsku stopu na uvoz iz EU od 20 posto. Ovaj se izračun može primijeniti i na druge zemlje. Paušalna carinska stopa od deset posto primjenjuje se na sve zemlje s kojima SAD ima trgovinski suficit.
Koliko su stvarno visoke EU carine na američku robu?
Ali što kažu "prave" brojke? Zapravo, carinske stope EU-a u prosjeku su više od onih u SAD-u. Carine koje Europska unija nameće na robu iz SAD-a temelje se na tarifnim stopama najpovlaštenije nacije (MFN) koje se primjenjuju na sve trgovinske partnere bez povlaštenih trgovinskih sporazuma. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), prosječna EU carina na uvoz iz zemalja koje nisu članice EU iznosi 5,0 posto, što je znatno više od prosječne carine koju na uvoz nameću Sjedinjene Države (3,3 posto ). Na prvi pogled, carinska politika EU je stoga više protekcionistička od carinske politike SAD-a. Međutim, ako se klase proizvoda ponderiraju njihovim različitim uvoznim vrijednostima, razlika je znatno manja. Prema WTO-u, SAD naplaćuje prosječnu carinu, ponderiranu količinom robe kojom se stvarno trguje, od 2,2 posto; EU naplaćuje 2,7 posto, piše Tagesschau.
EU štiti poljoprivrednike višim carinama
Carine se značajno razlikuju ovisno o kategoriji proizvoda. Primjerice, američke carine na poljoprivredne proizvode znatno su niže od carina Europske unije. SAD mora platiti prosječnu uvoznu carinu od 14,7 posto na izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU, ili 4,2 posto na ponderiranoj osnovi. Za usporedbu, zemlje EU-a moraju plaćati uvoznu carinu na poljoprivredne proizvode u SAD-u od prosječno 7,5 posto ili 2,5 posto ponderirano. EU stoga više štiti svoje poljoprivrednike nego SAD. Situacija je drugačija za nepoljoprivredne proizvode: ovdje je ponderirana carinska stopa na uvoz američke robe u EU samo 0,9 posto – i stoga ispod odgovarajuće američke carine od 1,4 posto.
Nesporazum oko PDV-a
Međutim, ono što jako ljuti Trumpa jest porez na dodanu vrijednost Europske unije na uvoz iz SAD-a: "Imao sam problema s EU-om jer... su nam nametnuli carine. Čine to u obliku poreza na dodanu vrijednost, koji iznosi oko 20 posto", izjavio je Trump krajem veljače. Međutim, jedina točna brojka u ovoj izjavi je "oko 20 posto". Zapravo, prosječna standardna stopa PDV-a u europskim zemljama je nešto ispod 22 posto; u Njemačkoj je 19 posto. No Trumpov argument više je nego upitan. Jer PDV nije carina. Inače, WTO također to vidi na taj način. Konačno, PDV se plaća i na proizvode iz EU. Domaće tvrtke ih moraju podjednako platiti. Automobil proizveden u SAD-u stoga se oporezuje istom stopom PDV-a kao i automobil proizveden u EU ili bilo gdje drugdje u svijetu.
Pregovaračka moć za trgovca
Ipak, suština je da je carinska politika EU - do jučer - bila više protekcionistička od one Sjedinjenih Država. U tom pogledu Trump je svakako u pravu. Ali njegove najavljene protucarine potpuno su neutemeljene: prosječna ponderirana carina EU-a na američku robu iznosi 2,7 posto – ne 39 posto. Ali također je jasno da se brojke koje je Trump cirkulirao temelje na jasnom izračunu. Za samoproglašenog "dealmakera", i navodnih 39 posto i njegova 'protucarina' od 20 posto prvenstveno su pregovarački adut za postizanje "povoljnijeg dogovora" za Sjedinjene Države.
Istovremeno, Trump je uveo porez od 54% na proizvode iz Kine i k tome ukinuo oslobađanje od plaćanja carine za male pakete poslane iz Kine. Prema službenom diskursu, ovaj mehanizam izuzeća "koriste kriminalne organizacije". Naime, Donald Trump kritizira kineske vlasti da ne čine dovoljno da ograniče protok opijata, posebno fentanila, kojim trguju između Kine i Sjedinjenih Država. A zapravo, njegov udarac pogađa srce dvaju kineskih divova e-trgovine.
Kinezi na udaru, Rusi prošli bez carina
Shein, koji je Zapad pretvorio u ultrabrzu modu, učinio je Sjedinjene Države svojim najvećim tržištem na svijetu. Platforma ne prodaje ništa u Kini, ali Amerikanci su joj postali najbolji kupci. Kao i Temu, ona je u potpunosti koristila bescarinski status za sve pošiljke ispod 800 dolara za Sjedinjene Države. Gotovo je. Ovi paketi sada će biti oporezovani 30% iznosa...
Jedino veliko gospodarstvo na koje Trump uopće nije ciljao je Rusija. Ministar financija Scott Bessent rekao je za Fox News u srijedu da je Moskva pošteđena jer su sankcije nametnute zemlji nakon njezine sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. značile da je američko-ruska trgovina zapravo zaustavljena. Sjeverna Koreja, Kuba i Bjelorusija, koje su također pod strogim sankcijama, također su isključene iz novih nameta.
Podaci o trgovini daju kompliciraniju sliku, piše NY Times. Vrijednost američke trgovine s Rusijom pala je na najnižu razinu u desetljećima nakon invazije. Ali prošle godine, Rusija je još uvijek izvezla oko 3 milijarde dolara robe u Sjedinjene Države, prema podacima o američkoj trgovini, uglavnom gnojiva.
