U jeku najveće navijačke euforije nakon pobjeda hrvatske nogometne reprezentacije nad Argentinom i Islandom hrvatsku javnost je šokirala informacija o najavljenoj mirovinskoj reformi.
Ukratko, reforma bi se sastojala od praktički ukidanja drugog mirovinskog stupa i prebacivanja ušteđenog novca građana u ruke države u zamjenu za dodatke na mirovinu. Takva najava nije dobro ‘sjela’ hrvatskim građanima, ali je predmet kritika i u vladajućoj koaliciji, pa će svakako biti zanimljivo pratiti daljnju situaciju. Iz Vlade su također reagirali kazavši kako se ne radi o ukidanju drugog stupa već zapravo njegovom jačanju?!
Rupa u mirovinskim sustavu za budućnost iznosi otprilike 40 milijardi kuna, a gledajući demografske trendove i stanje hrvatskog gospodarstva situacija će se teško promijeniti nabolje u nekom kraćem roku. U medijima su odmah krenuli napadi i na Vladu zbog toga što godinama ne dira u povlaštene mirovine, gdje bi se našao velik prostor za smanjivanje troškova države i smanjivanje rupe u mirovinskom sustavu za obične plaće.
Povlaštene mirovine znatno porasle
Povlaštene mirovine primaju akademici, bivši saborski zastupnici, članovi Vlada i Izvršnih vijeća, djelatnici JNA, borci i članovi obitelji boraca iz Drugog svjetskog rata, branitelji, radnici koji su radili s azbestom te ugljenokopu u Labinu, među njima su i demineri, pripadnici raznih sigurnosnih postrojbi itd, bivši politički zatvorenici i njihove obitelji. Iako bi se o pojedinim grupama koje pripadaju među povlaštene umirovljenike dalo raspravljati, najgora činjenica je da najveće povlaštene mirovine od svih navedenih imaju akademici i bivši saborski zastupnici te političari.
Prosječna mirovina bivšeg političara iznosi oko 9500 kuna, prosječna mirovina akademika iznad 8600 kuna, a radnika oboljelog od azbesta oko 2000 kuna?! Inače ukupno je povlaštenih umirovljenika oko 175.000, a regularnih umirovljenika oko 478.000. Regularni umirovljenici primaju mirovine niže od 2000 kuna mjesečno. Ukupan iznos koji svaki mjesec odlazi na povlaštene mirovine iznosi 752 milijuna kuna ili 8,7 milijardi kuna godišnje, pišu 24 sata. Još 2008. godine iznos koji se isplaćivao za povlaštene mirovine iznosio je otprilike 6,9 milijardi kuna što znači da je u deset godina iznos za povlaštene mirovine povećan 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini. Kad bi se sve zbrojilo samo je u zadnjih desetak godina potrošeno više od desetak milijardi kuna na povećanje povlaštenih mirovina.
Svima je jasno da se radi o ogromnim iznosima i velikom opterećenju za proračun, ali još veći problem je u tome što su te mirovine konstantno rasle. Tako su se po podacima HZMO-a može vidjeti kako su mirovine bivših političara za 2000 kuna veće u prosjeku na kraju prošle godine u odnosu na 2003. godinu. Ne samo da su im mirovine najviše narasle nego je povećana i brojka primatelja tih mirovina. 2003. godine bilo je ih 296, a na kraju 2017. godine bilo ih je 647. Gotovo sve skupine koje primaju povlaštenu mirovinu su doživjele veliki rast u mirovinama, ali i broju umirovljenika, osim naravno pripadnika postrojbi u Drugom svjetskom ratu zbog bioloških razloga.
Vlade svih ovih godina, osim iznimke u vrijeme krize i smanjenja mirovina za deset posto, nisu imale hrabrosti racionalizirati ukupne rashode koji idu na povlaštene mirovine, već su nizom zakonskih rješenja i odluka potpomogli povećanje broja umirovljenika u zadnjih 15 godina, a i povećavali su mirovine. Samo je prošle godine potrošeno 353 milijuna kuna zbog Vladinih odluka poput onih o povećanju povlaštenih mirovina većih od 5000 kuna za punih deset posto.
(Tekst je u cijelosti preuzet sa portala Crna Knjiga)
