Ekonomix
7966 prikaza

Kreće potraga za naftom u Jadranu, prva bušotina u 2019.

Naftna bušotina
Thinkstock
Istraživanja pokazuju da nafte i plina ima, jedan detalj pokazuje koliko su katastrofalno radili Vrdoljak 2014. i oni poslije

Najnoviji crnogorski slučaj s istraživanjem ležišta nafte i plina u podmorju dijela Jadrana koji pripada Crnoj Gori najbolje pokazuje koliko je katastrofalan i samoubilački pothvat bilo ono što je s istraživanjem ležišta nafte i sklapanja poslova u hrvatskom dijelu Jadrana vodio Ivan Vrdoljak.

"Koncesionari već plaćaju državi naknadu od oko milion i po eura godišnje, a pravi profit nas čeka tek pronalaskom nafte i plina", rekao je Vladan Dubljević, direktor Uprave za ugljikovodike, a prenosi portal Cdm.

Naftna platforma Naftni milijuni Top News Ove će se tvrtke obogatiti bušenjem Jadrana

Prema njegovim riječima, Crna Gora će, jednog dana kada i ako dođe do crpljenja ovih fosilnih goriva, od zarade dobivati između 62 i 68 posto dobiti. A kada se ta priča zavrtjela u hrvatskom dijelu Jadrana prije četiri godine i kada je Express među prvima probušio mnoštvo mitova oko tog „posla tisućljeća, ispostavilo se da bi Hrvatska trebala postati taocem podjele dobiti 50:50, i to u bruto iznosima. Ali, prvo da vidimo što se danas događa u Crnoj Gori.

Istraživanja u 20 stoljeću, piše dalje Kurir, pokazala su da nafte i plina ima. Dokaz za to su uzorci jezgri bušotina koji su smješteni u arhivi Uprave za ugljovodike i pažljivo se čuvaju.

"Koliki je taj prirodni resurs, na kojoj dubini i gdje se nalazi pokazat će ozbiljna istraživanja, kojima su vrata otvorena prije tri godine raspisivanjem prvog natječaja", dodao je Dubljević.

Na natječaj su se prijavile tri grupe kompanija, a prvi ugovor crnogorska vlada je potpisala s talijansko-ruskim konzorcijem Eni-Novatek u rujnu 2016. Drugi je sklopljen s grčkom kompanijom Energean Oil and Gas, koja je prošle godine objavila izvještaj neovisnog procjenjitelja "Competent Persons Report - CPR" u kojem se tvrdi da Crna Gora u podmorju ima 51 milijardu kubika plina i 144 milijuna kubika tekućih resursa, što je oko 438 milijuna barela nafte. Podaci su se odnosili na 330 kilometara četvornih kod Ulcinja na koje su dobili koncesiju.

Naftna platforma | Author: HENRY ROMERO/REUTERS/PIXSELL HENRY ROMERO/REUTERS/PIXSELL

U slučaju Hrvatske problemi su nastali već pri raspodjelu blokova za koncesiju. Bili su neuobičajeno mali. Slijedila je sva sila problema s dozvolama za skeniranje podmorja. Bilo je pitanje uopće kome je taj posao dodijeljen, koliko je tehnika suvremena, koliko će ispaljivanje udara od 210 decibela ugroziti podmorski svijet, odnosno životinje. Kad je istraživanje već počelo, ispostavilo se da odjednom iznenađujuće često ljudi nalaze leševe morskih sisavaca, kornjača i drugih stvorova.

I, umjesto da istraživanje odobri ili zabrani Ministarstvo zaštite okoliša, to je na sebe preuzeo Ministarstvo obrazovanja i znanosti. A to je bilo moguće zato što se od danas na sutra sve preimenovalo u „znanstveni projekt“, iako je odmah bilo jasno, a budućnost će vrlo brzo pokazati, da je bila riječ o potpuno poslovnom projektu s ciljem razvijanja posla, zaradom i sličnim.

Express je bio i prvi koji je shvatio da su, za izradu dokumentacije, dobila dokumentaciju koju je INA kao državna tvrtka razvijala još od sredine 20. stoljeća i u to investirala oko milijarde dolara istraživanja. Spectrum je dokumentaciju dobio besplatno, čak i onu koja se odnosila na INA-ina istraživanja na kopnu. A onda je na red došla nova vlada.

Nakon hitne prodaje Končara, u lipnju 2016. vlada koja je više nepostojala nego što je postojala, hitno je izglasala nekoliko desetaka odluka, među kojima i koncesije na istraživanje nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Bušotine nafte Bušenje Jadrana Top News Gaf Vlade: Besplatno dali istraživanje koje je Inu koštalo milijardu dolara

Ministar Tomislav Panenić naglo je ovlašten potpisivati koncesijske ugovore s nigerijskom tvrtkom "Oando PLC", ali i kanadskom tvrtkom Vermilion, točnije, hrvatskom podružnicom Vermilion Zagreb exploration d. o. o. Vlada Tihomira Oreškovića, Tomislava Karamarka i Bože Petrova, odnosno koalicije HDZ-a i Mosta, nastavila je tamo gdje je Ivan Vrdoljak prethodno dogurao.

Sam HDZ u travnju 2015. podnio je u Saboru Interpelaciju o radu Vlade u kojoj je ustvrdio da se apsolutno nikakvi slični ugovori ne smiju sklapati tako dugo dok ne postoji nacionalna rudarska strategija. Ali kad su ovi došli na vlast i Tihomir Orešković i njegovi na smrt posvađani partneri iz HDZ-a i Mosta u trenucima u kojima su tražili ostavke jedni drugima i borili se na politički život i smrt, jednoglasno su donijeli odluku o dodjeli koncesija. Express je za mišljenje tada pitao i Mirelu Holy.

„Sporno mi je već to što su svi rokovi da dodjelu tih koncesija već odavno prošli“, odgovorila nam je ona tada i dodala da bi za dodjelu koncesija morala biti ponovljena procedura od raspisivanja natječaja nadalje, što je zapravo bio eufemizam da su se u toj avanturi s navodnom naftom u Hrvatskoj kršile baš sve procedure propisane zakonom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.