Brzorastuća njemačka ekonomija u posljednjih je nekoliko godina stvorila mnoga nova radna mjesta pa je problem nezaposlenosti stvar prošlosti. No, jedna grupa ljudi ostala je u tom procesu na margini, a to su žene.
U zemlji koju vodi kancelarka Merkel i to više od desetljeće, žene su u usporedbi s muškarcima ostale u manjini kad se gledaju stope zaposlenosti i visina osobnog dohotka. Ekonomski analitičari tvrde da je upravo to problem koji gura zemlju unazad i koči još veći i brži razvoj zemlje.
- Njemačka ima neslavnu vodeću poziciju kada je u pitanju diskriminacija žena na tržištu rada, tvrdi Marcel Fratzscher, voditelj DIW-a, njemačkog Instituta za ekonomiju u Berlinu.
Generalno, žene u Njemačkoj čine relativno velik dio radne snage u usporedbi s onima u drugim zemljama, a taj je udio s vremenom i porastao.
No, dok muškarci dominiraju u dobro plaćenim poslovima s punim radnim vremenom, žene su pretjerano zastupljene u nižim plaćenim radnim vremenom.
Dok su njemačke žene u najmanju ruku kvalificirane kao i muški kolege, pokazuju statistički pokazatelji državne uprave, njihova plaća je često niža i karijera im ne napreduje, nego nazaduje.
Jedna od posljedica je da su ženska mirovinska prava - i vjerojatno će tako i ostati - niža od onih koje imaju muškarci, stavljajući ih u veći rizik siromaštva u starosti. Njemačka ima jednu od najvećih mirovinskih razlika u svijetu, ako se uspoređuju umirovljenici i umirovljenice, tvrdi Christian Geppert, ekonomist u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, pri čemu umirovljenice, u
prosjeku imaju oko 45% manje mirovine od muškaraca.
- Ipak, najvažnije je da žene u Njemačkoj rade više - kako u pogledu tjednih sati tako i godina - ili će, u suprotnom upasti u rizik siromaštva ili pak financijske ovisnosti o bračnom partneru, rekao je Geppert.
Drugi faktor je porez.
Bračni parovi oporezuju se, i poreze plaćaju zajedno u manjim iznosima od onih neudatih žena djelomično i zbog progresivnosti poreznog sustava. Ali takav porezni sustav obeshrabruje žene koje imaju obitelj, da rade i zarađuju više jer će u tom slučaju plaćati veći porez.
- Kad bi se ukinulo takvo oporezivanje, svaka žena bi više radila 280 radnih sati godišnje, navodi se u studiji koju je vodila Nicola Fuchs-Schündeln, profesorica ekonomije na Sveučilištu u Frankfurtu.
No, hoće li njemačke žene, čak i s više takvih poticaja, zaista rado raditi?
Ankete pokazuju da većina njemačkih žena ne misli da bi majke male djece trebale raditi puno radno vrijeme. Zapravo, zaposlene Njemice još uvijek prati stigma da su nerotkinje. Kancelarka Angela Merkel, koja radi više od punog radnog vremena, nikad nije imala djecu.
Ali zadržavanje žena kod kuće dolazi na naplatu u ekonomiji, osobito u zemlji s populacijom koja sve više stari, poput Njemačke, gdje sve manje radnika podupire sve veći broj umirovljenika - naročito sada, s obzirom na tržištu rada koje otvara sve više radnih mjesta.
Međunarodni monetarni fond godinama upozorava Berlin da proširi prostor ženama za pristup tržištu rada kako bi se pomogla financirati skupa socijalna država u zemlji koja ima sve više umirovljenika.
Kad bi se jaz između muških i ženskih stopa zaposlenosti smanjio samo za četvrtinu, to bi povećalo BDP za 83 milijarde dolara već do 2025. godine, izračunala je Međunarodna organizacija rada.
No postoje i prepreke zbog kojih se žene ne zapošljavaju više, jer je riječ o gospodarstvu koje se bazira na teškoj industriji. U proizvodnji se susreću s problemom pronalaženja žena s potrebnim kvalifikacijama:
- Teško nam je pronaći žene inženjere, izjavio je Christian Thiele, glasnogovornik proizvođača alatnih strojeva Paul Horn GmbH, dodajući kako je tvrtka usmjeravala svoj fokus na zapošljavanje više žena.
Bolja skrb o djeci, promjene u obrazovnom sustavu, iznova kalibrirani porezni poticaji i više napora privlačenja ženskih diplomiranih studenata učinili bi njemačko tržište rada boljim za žene. Ali bi li promijenio stavove ljudi?
Neke zaposlenice misle da ne:
- Ako ste u stanju žonglirati između obiteljskih obaveza i rada na pola radnog vremena, ljudi će vas gledati s poštovanjem. Ako pak kao žena radite puno radno vrijeme, naići ćete na osudu sredine, smatra Anja Lauria, strojarska inženjerka u Paul Horn GmbH u Tübingenu, piše The Wall Street Journal.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
da i tamo je kriza