Tehnološke kompanije napokon su zasjele na politički tron koji su dosad držali bankari i financije. Prvi sastanak s poslovnim sektorom novoizabrani američki predsjednik Donald Trump održao je upravo s čelnicima IBM-a, Facebooka, Googlea, Applea i ostalih tehnoloških poslovnih divova. I dosad najveće po prihodima i po kapitalu, tehnološke su kompanije napokon pokazale i političku moć. To je svakako najvažnija poslovna vijest u tehnološkom sektoru u 2016. godini. Od ostalih poslovnih vijesti među najznačajnije svakako treba uvrstiti nekoliko vezanih za Apple.
Prvo, već početkom godine Google je smijenio Apple na popisu najvećih, zatim je Europska komisija toj kompaniji odrezala kaznu od 14,5 milijardi dolara za neplaćene poreze iz prijašnjih godina te – napokon - u 2016. godini prvi je put zabilježen pad prodaje iPhona. Nasreću za Apple, njegov se glavni konkurent, južnokorejski Samsung, suočio s golemim teškoćama kad je nekolicina njegovih već prodanih najnovijih uređaja Galaxy Note 7 eksplodirala te se samozapalila. Skandala u tehnološkom biznisu lani nije nedostajalo, no najspektakularniji je, po mojem sudu, propast dijagnostičke tvrtke Theranos. Osnovala ju je zvijezda američke poslovne scene, jedna od najbogatijih žena u SAD-u s imovinom od oko četiri milijarde dolara, zavodljiva manipulatorica Elisabeth Holmes.
Biznis je postao šoubiznis
Slučaj pokazuje da je biznis u tehnološkom sektoru u velikoj mjeri šoubiznis. Pa ne čudi da su se tehnološki čelnici tako brzo zbližili s novim predsjednikom, čiji je poslovni i politički put uostalom vrlo usko vezan uz šoubiznis. Donald Trump je, kao što je poznato, kad mu je posao naišao ne teškoće, dobio svoj poslovni reality show. Elisabeth Holmes je prije desetak godina napustila studij na prestižnom Stanfordu već na prvoj godini. Već kao šiparica upustila se u biznis i odlučila napasti 300 milijardi dolara vrijedno tržište dijagnostike. Uređaj koji je promovirala navodno je iz kapi krvi mogao otkriti desetke bolesti. Jednom se u reklamama tvrdilo da je riječ o 30 bolesti, a drugi put o 240 bolesti.
Dijagnostički laboratoriji otvarani su izvan medicinskih centara u trgovačkim kompleksima. Investitori su hrlili, a vrijednost tvrtke dosegla je 11 milijardi dolara. Elizabeth Holmes, odjevena kao mađioničarka, sva u crnom, izblijeđene puti, lica i ruku, održavala je mađioničarska javna predavanja. A onda se razotkrilo da je sve laž, da uređaj ne dijagnosticira ništa. Sudska je trakavica započela. Drugi, još veći medicinski skandal koji je započeo u 2015. godini nastavio se i u 2016. Riječ je o poskupljenju nekolicine lijekova za nekoliko tisuća posto tako da su postali nedostupni pacijentima kojima mogu spasiti život.
Poskupljenje lijekova
Skandal s lijekom Daraprim koji je poskupio 50 puta, a liječi od smrtonosnih parazita, otkrio je cijelu seriju nužnih lijekova koji su poskupjeli od 100 do nekoliko tisuća posto. Proizvođači lijekova jednostavno u sebi nemaju ništa dobročiniteljsko. Microsoft je velika tvrtka koja ne može izbjeći da se za njom vuku manji ili veći skandali. Za neku od svojih konferencija o razvoju kompjutorskih igara unajmili su plesnu grupu “školskih curica”, što prilično nećudoredno asocira na poziv na seks s maloljetnicama. Zaposlenice Microsofta su prosvjedovale, a kompanija se ispričala. No puno je veći Microsoftov skandal lansiranje glasovnog pomagača za pametne telefone koji je na Twitteru za jedan dan usvojio rasistički i diskriminatorni rječnik te počeo veličati Hitlera. Tay je odmah ugašen. Sa sličnim rasističkim skandalom suočio se i servis Snapchat obilježavajući godišnjicu smrti Boba Marleya.
Kad je već riječ o umjetnoj inteligenciji, samovozeći automobil proizvođača Tesla u 2016. je sudjelovao u nesreći u kojoj je jedan čovjek poginuo. Time je otvoreno etičko pitanje kod automobila bez vozača. U 2016. godini eruptiralo je drugo etičko pitanje tehnološkog biznisa – problem zaštite osobnih podataka. U rujanskom je skandalu razotkriveno da su ukradeni privatni podaci o 500 milijuna korisnika Yahoo usluga. Prema izvješćima, to je najveće hakiranje svih vremena. Ali da hakiranje ne mora biti uvijek negativno pokazao je slučaj Panama Papers, u kojem je razotkriven niz političara i članova njihovih obitelji koji su novce skrivali u porezne oaze. Govorilo se da je među njima i ruski predsjednik Putin. Zauzvrat, ruski su se hakeri navodno umiješali u američku izbornu kampanju.
Godina hakera
Rat u virtualnom svijetu je u punom jeku. Potkraj listopada najmasovniji hakerski napad ikad izbacio je s mreže neke od najvećih stranica u svijetu: Amazon, Netflix, Spotify i Twitter. Jedan od najbizarnijih poslovnih skandala tiče se tvrtke za virtualnu realnost Magic Leap koja još nije proizvela ništa s čime bi izišla na tržište, a već vrijedi nekoliko milijardi dolara. To je ta bizarnost suvremenog tehnološkog biznisa. Uglavnom, dvojica njezinih zaposlenika tužili su tvrtku da ih je nezakonito otpustila i otela im dionice. Magic Leap je uzvratio protutužbom da su zaposlenici krali poslovne tajne.
I sve to u tvrtki koja još nije prodala ništa, osim obećanja, za nekoliko milijardi dolara. Elisabeth Holmes i Theranos su male bebe. Za kraj skandal s početka godine u kojem je ustanovljeno da tvrtka Zenfits prodaje lažne police osiguranja. Rastući sektori uvijek privlače varalice. Tehnološki se biznis rado predstavlja kao racionalan i izračunljiv, no često je riječ o čistoj magiji. Ne čudi da i u tom sektoru nije manje prevara nego drugdje, kao i da rado ulaze u poslove s politikom.
