Vlada planira otkupiti od Grada Zagreba 49 posto udjela u tvrtki APIS IT, informatičkoj tvrtki najpoznatijoj jer pruža i usluge na izborima, brojala je potpise za referendum, te podupire državnu i gradsku tvrtku svojim informatičkim rješenjima.
Malo je i nejasno što država dobiva otkupom 49 posto jer ionako se ništa puno ne mijenja, ali svakako bi gradska blagajna trebala biti podebljana za barem 140 do 200 milijuna kuna. Večernji piše da bi cijena tog dogovora mogla skočiti i na 280 milijuna kuna.
Informatički stručnjak Marko Rakar za Express kaže:
"APIS IT sasvim sigurno ne vrijedi niti blizu ove brojke na koju je Vlada pristala. Naime, oni su loše organizirana, katastrofalno upravljana, neučinkovita i tržišno nekonkurentna IT kompanija koja nikome osim državi nije u stanju ponuditi bilo kakav proizvod. APIS IT je primjerice za prošlu godinu iskazao dobit od svega 7.4 milijuna kuna što je otprilike 3% njihovog ukupnog godišnjeg prihoda od 226 milijuna kuna i što je bitno ispod nacionalnog prosjeka svih a ne samo u normalnim uvjetima visokoprofitabilne IT industrije što samo ukazuje na katastrofalno upravljanje tvrtkom. Njihova EBITDA iznosi 40 milijuna kuna i po nekoj školskoj procjeni vrijednosti tvrtke, prodajna vrijednost je multiplikator te brojke, tipični multiplikator za servisnu niskoprofitnu kompaniju kao što je APIS IT iznosi faktor 5-7, što znači da bi ukupna vrijednost APIS ITa mogla biti 200-280 milijuna kuna, no država kupuje 49% vlasništva čime multiplikator naraste na 14 što je najmanje dvostruko više od realne vrijednosti osobito ako znamo da APIS IT u osnovi ima samo jednog jedinog kupca koji mu je ujedno i vlasnik. Grad Zagreb je očito napravio odličan posao jer je prodao neperspektivnu tvrtku koja je tržišno nesposobna i latentni gubitaš sponzoriran administrativnim monopolom dodijeljenim mu od države, a ono što je daleko bitnije je ne samo da će se otarasiti tog balasta nego će početi i naplaćivati najam za 25.000 m2 prostora na kojem se APIS IT nalazi a što do sada nije činio. Od države je vrlo neodgovorno kupovati takvu tvrtku i sve skupa je u biti samo plod političke trgovine između Bandića i HDZ-a. Ako gledamo današnji APIS IT s iskazanih 7 milijuna kuna dobiti, država će svoju investiciju vratiti već 2059. godine."
APIS se rijetko pojavljuje u javnosti, barem kad je riječ o pričima o uspjesima. Češće ih se napada optužbama za uhljebivanje SDP-ova kadra, napadao ih je Tomislav Karamarko da su mu ukrali mandate na parlamentarnim izborima, napadali su ih iz kampa Željke Markić zbog onih famoznih 40.000 nečitkih potpisa.
Rakar je uvjeren da nema previše istine u tvrdnjama o krađi glasova, ali da treba obratiti pažnju i na neke druge stvari. "APIS je prvenstveno loše upravljana kompanija, ovisno o periodu "tko je na vlasti" tako su se uhljebljivali i kadrovi. Postojale su optužbe kako se u APIS IT zapošljavao SDP-ov kadar, no sa velikim zanimanjem treba promotriti što i tko se zapošljavao u posljednjih-godinu dvije, što ti ljudi točno rade i jesu li uopće kompentetni raditi posao na kojem su zaposleni; činjenica jest da poslovni rezultati ne pokazuju kako se radi o dobro upravljanoj tvrtci, a svi koji koriste neke od eServisa koje APIS IT nudi dobro znaju da su njihova tehnološka rješenja zapela i ostala u nekom davno zaboravljenom vremenu. Iskreno sumnjam da se u APIS IT-u radilo na krađi glasova, osobito ne na nekoj sustavnoj razini, ali je sasvim očigledno kako je APIS IT kasica-prasica niza podobnih dobavljača koji isporučuju predimenzioniranu, zastarjelu i preskupu tehnologiju."
Tijekom vlade SDP-a i HNS-a vodila su je tri SDP-ovca. Na čelu je bio Hrvoje Somun, a članovi uprave bili su Denis Hrestak i Lovro Mateš. Hrestak je otišao iz tvrtke u jesen 2016. godine, Somun prošlo proljeće nekoliko mjeseci ranije, a Mateš početkom 2017. Nakon odlaska Mateš i Hrestak preko odvjetnika i pod prijetnjom tužbe zatražili su isplatu više od 2,5 milijuna kuna! Točnije, Hrestak je tražio 1,27 milijuna kuna bruto, a Mateš 1,29 milijuna kuna. Somun je inače imao neto plaću višu od 18.000 kuna, Hrestak nešto više od 17.000 kuna, a Mateš gotovo 16.000 kuna mjesečno. Sva trojica su dobili otpremnine u visini šest bruto plaća.
Za Somuna je to oko 270.000 kuna, Hrestaka oko 240.000 kuna, a Matešu 194.000 kuna. Zašto onda ovi politički postavljeni SDP-ovci traže još dodatne milijune od tvrtke koju su vodili od 2012. godine? Uz plaću im je u ugovore uglavljeno da svake godine imaju pravo na dvije dodatne nagrade. Prva je stimulativna, 70 posto bruto godišnje plaće, a druga “posebna stimulativna nagrada” u iznosu od 25 posto godišnje plaće. Svake godine su dakle mogli dobiti gotovo još jednu godišnju plaću! Javnost uopće nije znala za to. Tijekom četiri godine ugovorene nagrade nisu isplaćivane, ali su ih nakon odlaska zatražili pod prijetnjom tužbe. Slično se dogodilo u Hrvatskim šumama gdje je uprava tražila više od 3,5 milijuna kuna bonusa jer im je takve ugovore omogućio Tihomir Jakovina.
Dok je trojac Somun, Mateš i Hrestak vodio APIS IT, napisani su brojni članci o političkom zapošljavanju u toj tvrtki.
Zaposleni su brojni mladi SDP-ovci, a na kraju da je u mandatu zaposleno više od 100 ljudi sa stranačkom iskaznicom. Uvijek su se pravdali da su oni imali kompetencije. Ni Mateš ni Hrestak uopće ne vide ništa sporno u traženju nagrada. Obojica kažu da su to imali u potpisanim ugovorima i sukladno kriterijima vlade o nagrađivanju, a nadzorni odbor nikad nije isplatio nagrade iako je trebao. Na opasku da su bili politički imenovani uzvraćaju da su i druge uprave bile politički imenovane.
- Ispunili smo sve ciljeve koji su bili uvjet za nagradu svake godine - kazao je Hrestak prije dvije godine za 24sata.
Hoće li Andrej Plenković i HDZ podržati promjene Generalnog urbanističkog plana - koji je na stražnje noge digao stručnu javnost - i zauzvrat osigurati lojalnost Bandićevih žetončića?
To je, nema sumnje, bilo središnje pitanje jučerašnjeg sastanka Plenkovića i Bandića u Banskim dvorima. Tema je delikatna. HDZ mora pristati na promjene GUP-a koje bi omogućile realizaciju Zagrebačkog Manhattana, kojima bi arapski partneri dobili mogućnost da, kreditima naših građana, na čistoj i infrastrukturno uređenoj parceli grade nebodere.
Ideje njihove, benzin naš. Za tu Bandićevu viziju života suglasnost, osim stručnih službi, mora dati Štromarovo ministarstvo. Nakon toga projekt kreće, a Bandićevi žetončići nastavljaju poslušno glasovati za Plenkovićeve ideje.
Vlada se konačno prokazuje kao trgovačko društvo s neograničenom neodgovornošću, ali dovoljnim brojem ruku. No kako je protivnika tog projekta i te trgovine previše, ni Bandić ni Plenković nisu htjeli reći detalje, a ni Štromar nije bio rječitiji.
- Stručne službe Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja provjeravaju, pregledavaju predloženi GUP i, ako je u skladu sa zakonom, bit će pozitivno rješenje, a ako nije, napisat ćemo što nije u redu i kako ispraviti - kazao je resorni ministar Predrag Štromar, koji odluku očekuje najkasnije do kraja idućeg tjedna.
- To nije nikako politička odluka jer ona se donosi na zagrebačkoj skupštini - rekao je Štromar. I on i Plenković kažu kako će konačni sud dati stručne službe, pa se iz toga može prognozirati ishod. Stručne službe kažu “da” projektu, ili daju manje primjedbe, koje će onda biti otklonjene, i sve će ići kao podmazano: Bandić će krenuti prema mandatu Manhattan a Plenković prema kraju mandata.
Ali nema suradnja Bandića i Plenkovića samo tu cijenu. Iz prašnjavih ladica su izvučeni projekti koji se već godinama najavljuju, Bandić ih nije realizirao, a sada bi sve trebalo dobiti novi zamah novcem države i EU fondova. Porezni obveznici cijele Hrvatske će plaćati i oko 200 milijuna kuna godišnje "kompenzacije" Zagrebu jer Bandić gubi toliko prihoda povećanjem neoporezivog dijela plaće.
Kako ne bi sve ostalo na tome, sada se opet spominje izgradnja željezničke poveznice Zagreba s Međunarodnom zračnom lukom Franjo Tuđman, projekt koji godinama obećava Bandić. U paketu je i prenamjena dijela nezavršene Sveučilišne bolnice u Nacionalnu dječju bolnicu. Podsjetimo, iako je odobreno oko 42 milijuna kuna iz fondova EU da se uopće može vidjeti ima li taj projekt smisla, pet mjeseci Ministarstvo zdravstva nije izabralo niti koja će tvrtka raditi studiju izvodljivosti iako na stolu imaju ponude. Kažu, komplicirano je to. Na kraju, opet je na redu i suradnja oko Imunološkog zavoda koji godinama propada, a rješenja nema. A navodno bi Bandić volio pomoć države i EU fondova za izgradnju Jarunskog mosta. Problem međutim nije samo novac za most. Grad nije otkupio zemljište za ceste koje bi do njega vodile....
Tako da će do kraja ovog mandata biti presudan GUP i novac koji će gradonačelnik dobiti kao kompenzaciju i za Apis. A ostali projekti? Vjerojatno ćemo još puno puta čuti da kreće njihova realizacij
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site