Dok kralj piletine, Ukrajinac Jurij Kosjuk planira gradnju megafarmi pilića u Hrvatskoj, hrvatski peradari obratili su se za pomoć zastupnicima EU parlamenta.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u pismu zastupnicima u EU parlamentu traži pomoć u zaštiti od, kako kaže, megainvesticija dviju ukrajinskih tvrtki koje namjeravaju ulagati u peradarski sektor u Hrvatskoj čime se prijeti ugrožavanju domaće male proizvodnje.
U pismu predsjednika Odbora za peradarstvo HPK Dražena Čurila se navodi kako su proizvođači peradi u Hrvatskoj zabrinuti zbog mogućeg utjecaja dviju predloženih megafarmi financiranih stranim kapitalom.
Samo u Hrvatskoj, kako je napisao, ti projekti ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
"HPK je pomno pratio nedavno parlamentarno saslušanje koje je potvrdilo imenovanje povjerenika za poljoprivredu Christophe Hansena pri čemu dijelimo viziju obnove i napretka održive obiteljske poljoprivrede u Europi - poljoprivrede koja ne samo što oblikuje i revitalizira ruralna područja, već također unapređuje gospodarsko i društveno tkivo naših sela i njeguje demokratski život u ovim regijama", piše u pismu koje potpisuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Iz HPK-a napominju kako planirane ukrajinske megafarme imaju za cilj učetverostručiti hrvatsku proizvodnju peradi kroz centralizirani i vertikalno integrirani model koji obuhvaća sve - od proizvodnje jaja do proizvodnje stočne hrane, klanja, prerade i distribucije, uz osiguravanje smještaja za strane radnike.
Podupiranje takvih inicijativa, kako su naveli, potkopalo bi desetljeća napora hrvatskih i europskih proizvođača da prijeđu s poljoprivrede za vlastite potrebe na otporniji, konkurentniji model obiteljske poljoprivrede, kažu u HPK-u.
"Zabrinuti smo da bi se za ova dva predložena projekta mogla uzeti u obzir značajna javna financiranja, potencijalno iz ključnih izvora kao što su kohezijski fond, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)", istaknuli su iz HPK-a.
Navode i kako je Europsko udruženje peradarskog sektora (AVEC) također izrazilo svoju zabrinutost u pismu predsjednici Von der Leyen u vezi s tim pitanjem, no nije primljen nikakav odgovor.
Iz HPK naglašavaju kako načelo supsidijarnosti i podijeljene nadležnosti unutar EU-a zahtijeva da se djeluje odlučno.
Neuspjeh da se to učini nenamjerno će dovesti do toga da EU podupre poljoprivredni model koji je u suprotnosti s našim zajedničkim ciljevima za održivu poljoprivredu, kako je artikulirano tijekom parlamentarnih saslušanja, kazali su iz HPK-a.
Iz Komore ističu kako podržavaju nedavni Paneuropski poljoprivredni program EIB-a vrijedan tri milijarde eura usmjeren na revitalizaciju poljoprivrednog sektora no istodobno pitaju kako osigurati da se ta sredstva ne preusmjere za financiranje štetnih poljoprivrednih modela.
Ukrajinski projekt ima zabrinjavajuću evidenciju, brzo širi poslovanje u Ukrajini i drugdje, dok prima značajnu financijsku potporu od razvojnih financijskih institucija (DFI), kaže se u pismu HPK.
Dopuštanje takvog modela, istaknuo je Čurila, narušilo bi tržišno natjecanje na europskom tržištu i bilo u suprotnosti s ciljem EU ugovora o poticanju skladnog teritorijalnog razvoja.
"Spremni smo pružiti dodatne informacije ili uvide ako ih zatrebate, jer vjerujemo da su ulozi strahovito visoki", kazao je Čurila te zatražio da se razmotri HPK-ov apel i poduzmu mjere protiv potencijalnog financiranja megafarmi.
Podsjetimo, načelnik Velike Ludine Dražen Pavlović (HDZ) objavio je prije nekoliko tjedana na svom Facebooku da se u toj općini neće graditi tvornica za uzgoj i klanje pilića korporacije MHP koja je vlasnik Perutnine Ptuj i PP Pipo Čakovec, a na čijem je čelu ukrajinski milijarder Jurij Kosiuk.
"Prije dvije godine počeli su razgovori sa predstavnicima MHP grupe (PIPO ČAKOVEC) o gradnji tvornice.
Općina Velika Ludina smatrala je to dobrom prilikom za razvoj gospodarstava i sveukupnog napretka. Naravno, to bi donijelo općini direktne i indirektne velike prihode. Prezentirali smo to javnosti kad god je bila prilika i to na Internet stranici općine, na društv. mrežama, na svim raspoloživim javnim medijima što je i sada vidljivo. Osobno sam to prezentirao i neposredno u razgovoru sa stanovnicima općine. Reakcije su bile uvijek pozitivne i nisam stekao dojam da itko ima nešto protiv.
U razgovoru s investitorima koji su više puta dolazili u općinu na sastanke stekao sam dojam da će tvornica biti primjerene veličine i održivih proizvodnih kapaciteta koji neće imati negativan utjecaj na kvalitetu života naših stanovnika. Govorilo se da će u tvornici raditi od 400 do 800 radnika. Investitor je sa općinom imao načelan dogovor da će moći kupiti na natječaju zemljište u poslovnoj zoni V. Ludina (južno od reciklažnog dvorišta) kada izradi idejni projekt i studiju utjecaja na okoliš. Nismo se previše bojali prevelike investicije jer do sada svi investitori koji su dolazili obećavali su više a na kraju su uradili manje ili ništa.
Nedavno je izrađena studija utjecaja koja je prikazala znatno veće gabarite koje bi tvornica imala te je tako između ostalog navedeno da bi u njoj radilo 1200 radnika!!!!!!!
To i neki drugi navodi iz studije osobno su mene zabrinuli ali su i zabrinuli ljude koji su bili prisutni na javnom uvidu i od tuda je krenula lavina nezadovoljstva.
Bez obzira što sam u tome vidio VELIKU priliku za gospodarski razvoj općine, došlo je do kritičnog nezadovoljstva, potpisivanja peticije velikog broja građana protiv gradnje ove tvornice. Navodi se tu strah od stranih radnika, smrada , zagađenja….
Ako veliki broj stanovnika ne želi gradnju ove tvornice ne vidim razloga da to dalje zagovaram. Meni osobno tvornica nije interes ako je stanovnici ne žele, vidio sam u tome javni interes za oživljavanjem gospodarskih aktivnosti.
S obzirom da su ovakve tvornice smještene u gradovima kao što je Čakovec, Ptuj u Slovemiji, Karlovac, Vrbovec te na mnogim drugim urbanim sredinama a slična se gradi u Zlataru, bojim se da propuštamo veliku priliku, tvornica će se vjerovatno raditi negdje drugdje, neka druga sredina će ostvariti benefite, ali poštujem volju naroda i tvornice kod nas neće biti!", napisao je na Facebooku HDZ-ov načelnik općine Velika Ludina.
Istovremeno, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak svojedobno je kazao da se radi o “megaprojektu koji bi poželjela svaka članica Europske unije”, a premijer Andrej Plenković sastajao se s Kosiukom u nekoliko navrata i razgovarao o gradnji peradarskih tvornica.
