Kaže natpis - 80 posto popusta: u jednom dizajnerskom vintage‑dućanu u Münchenu ženska zimska jakna košta 380 eura. Prilika iz snova, barem ako se uzme u obzir da je nova takva jakna koštala preko 2.000 eura. Jakna je rabljena, ali se to na njoj jedva uopće vidi. Žena koja ju isprobava priznaje: "Naravno, cijena igra ulogu." Nekad su, kaže vlasnica trgovine Annette von Puttkamer, kupci rabljene odjeće bili na glasu kao ljudi koji si uopće ne mogu priuštiti novu odjeću. To se s vremenom potpuno promijenilo, piše Deutsche Wele.
Kupovanje rabljene odjeće tek je s internetom dobilo moderan imidž. Na tržištu mode etablirale su se velike internetske platforme specijalizirane za rabljenu odjeću – često uz punu uslugu kao za „novu“, odnosno s besplatnim povratom u roku od 14 dana. Čak i tradicionalne internetske trgovine i velike modne kuće danas sudjeluju u tom poslu. A to već daje rezultate.
Prema jednoj Amazonovoj studiji, dvije trećine Nijemaca već je kupovalo rabljene proizvode na internetu. Sektor rabljene odjeće se pretvorio u posao vrijedan milijarde. Podaci koje je prikupio Statista pokazuju da je promet trgovine rabljenom odjećom u Njemačkoj 2025. iznosio oko 6,8 milijardi eura.
Sve se više tvrtki specijalizira za recommerce, pojam koji označava trgovinu rabljenim predmetima preko interneta. Sustav je sljedeći: kupci šalju odjeću koju više ne žele. Za to postoje jasna pravila. Internetska platforma Momox, primjerice, odbija artikle koji nisu svježe oprani, imaju mrlje ili rupe ili na kojima su rađene preinake.
Profesionalna provjera kvalitete i marke kod trgovca određuje hoće li se predmet vratiti pošiljatelju ili prodati u internetskom dućanu. Potražnja određuje cijenu, objašnjava Lenia Karallus, voditeljica Momoxova modnog odjela: „Krećemo s jednom ponudom, a onda postupno spuštamo cijenu dok ne pronađemo onu pravu.“
Zašto sve više ljudi kupuje rabljeno? „Uštedjeti novac" - glavni je motiv za 64 posto kupaca koji kupuju rabljenu odjeću. Slijedi održivost, važna za 49 posto ispitanika u anketi agencije Civey, provedenoj za platformu Momox, navodi DW.
Možda iznenađuje to što se najviše kupuje rabljena odjeća. Nijemci su nešto oprezniji kad je riječ o elektronici, ali iz ispitivanja Amazona vidi se kako je i u drugim državama Europe vrlo slična situacija. Njemačka neovisna Udruga za tehnički nadzor (TÜV) također raspolaže podacima da je 35 posto ispitanih svoj mobitel kupilo rabljen, no ostali ipak još uvijek radije kupuju novi.
Internetska platforma Rebuy iz Berlina ima vlastitu radionicu za rabljene mobitele. U njoj se temeljito obnavljaju uređaji otkupljeni od kupaca. Stručni izraz je refurbished, dakle profesionalno čišćenje i stroga tehnička provjera preko 60 funkcija: baterije, kamera, zvuka, zaslona. "Sve mora raditi sto posto“, kaže izvršni direktor Rebuya Philipp Gattner, „inače ne ide u prodaju.“
U međuvremenu i sami proizvođači nude obnovljenu elektroniku. Jedan je razlog taj što su od sredine prošle godine obvezani produljiti vijek trajanja svojih proizvoda uredbom EU-a. U idućim bi godinama tržište obnovljene elektronike trebalo i dalje rasti. Različite prognoze predviđaju godišnju stopu rasta između sedam i 14 posto, dok bi se tržište novih uređaja trebalo stabilizirati na oko četiri posto.
Rebuy na svojoj platformi dijeli stanje rabljenih elektroničkih uređaja u tri razine: izvrsno, vrlo dobro i dobro. Uz iste, dakle besprijekorne tehničke uvjete, o cijeni odlučuje isključivo izgled: tako mobitel s jedva vidljivom ogrebotinom na ekranu spada u kategoriju „vrlo dobro“ i prodaje se po cijeni 20 do 30 posto nižoj od novog uređaja.
Gattner kaže kako je i kod kupnje rabljene elektronike cijena glavni motiv, što potvrđuju brojna ispitivanja među kupcima: „Jasno se vidi da ljudi opet pažljivo paze na svoj novčanik. Osjeća se kriza.“
