Neki veliki hrvatski konzorcij koji bi okupio najjače hrvatske tvrtke predvođene Adrisom i koji bi kupio cijeli Agrokor nije moguć, govori nam upućeni sugovornik. Iako se ta informacija pojavila u slovenskim medijima, ona je ipak više plod spekulacija. Ali je izvjesno da Agrokor čekaju značajne promjene vlasničke strukture te da će se ruske banke Sberbank i VTB ipak što kraće zadržati u Hrvatskoj kroz najveći koncern. Iako su ranije postojale velike najave o ulaganjima i razvoju kompanije, kako vrijeme prolazi, sve je više informacija da banke žele samo vratiti što više novca i ostaviti nekome drugome da vodi Konzum, Belje, Jamnicu, Tisak, Zvijezdu, PIK Vrbovec, Mercator i ostale tvrtke unutar koncerna.
Ruski Sberbank ima gotovo 40 posto, a VTB skoro sedam posto vlasništva u budućem Agrokoru. Iako je nagodba sklopljena još ljetos, ona još nije “implementirana”, odnosno niti su osnovane nove tvrtke niti je, još, kako je planirano, osnovan nizozemski holding koji bi upravljao Agrokorom. Sve je to predviđeno za početak ove godine. Priče da će Rusi prvi ići prodavati svoje udjele, a da također isto žele i američki fondovi predvođeni Knightheadom, dodatno je potvrdio Maksim Poletaev, jedan od čelnika Sberbanke i njihov glavni operativac za Agrokor. On je rekao da već imaju zainteresiranih kupaca, ali da su to uglavnom fondovi.
Uvijek ostaje mogućnost da Rusi prvo prodaju nekim fondovima, a oni preprodaju dalje, ali očito je da Rusi u ovoj fazi, kad još nije ništa nije pravno uređeno i kad moraju naći novih deset milijardi kuna za refinanciranje, ne žele prodavati. Nakon toga će za višu cijenu ići u prodaju po dijelovima. Možda već u drugoj polovici sljedeće godine ili 2020. godine. Tad se otvara pitanje tko bi mogao biti kupac. Slovenski mediji su objavili da se formira veliki konzorcij na čelu s rovinjskim Adrisom, a u njemu bi bila i moćna Lukšić grupa. I oni bi trebali preuzeti cijeli Agrokor. To niti je točno, a i teško je ostvarivo. Međutim, domaći dobavljači predvođeni Podravkom, Krašom i Atlanticom bi zajednički mogli pokušati preuzeti samo Konzum.
- Adris nikad i nije bio dio te priče. Domaći dobavljači čekaju rasplet kad će priča s prodajom sazrijeti. Nama je važan maloprodajni kanal i zato postoji interes samo za Konzum - kaže nam sugovornik upućen u tu ideju preuzimanja najvećeg maloprodajnog lanca. On je uvjeren da se Rusi jedini ne pitaju o tome kako će i što prodavati.
Na pitanje o tome može li Konzum uopće i opstati u ovakvom obliku, jer je u Agrokoru bio uteg koji je bio najveći, ali je poslovao s milijunskim gubicima, taj sugovonik kaže da su ta vremena prošla.
- Konzum više nije blagajna svima ostalima, kako je bilo za Todorića. Već u prvih deset mjeseci su ostvarili gotovo 7,5 milijardi kuna prihoda i više od 400 milijuna kuna operativne dobiti - kaže nam taj sugovornik.
Dobavljači su se inače pokazali tvrd orah u pregovorima i uz pomoć Vlade ipak su uspjeli u nagodbi dobiti veći dio svojega duga, do 80 posto, a tek manji pretvoriti u vlasništvo. Za razliku od njih, banke, vlasnici obveznica i fondovi tek se trebaju naplatiti. A nesumnjivo su u najboljoj poziciji za naplatu oni koji su dali tzv. roll up kredit od 1,06 milijardi eura. Tu skupinu 20 fondova i banaka predvodi američki Knighthead, koji je na kontroverzan način i ušao u cijelu priču.
Nikad nisu otkrili koliko točno obveznica već posrnulog Agrokora i po kojoj cijeni su kupili. A postoji ozbiljna sumnja da je upravo zbog njih u cijeli zakon ubačena odredba da oni koji daju kredit tijekom izvanredne uprave imaju pravo prvenstva naplate. Knighthead, ali i VTB te Zaba tako su dobili mogućnost da im se kroz taj kredit isplati puna cijena obveznica koje su platili trećinu cijene.
Kredit od 1,06 milijardi eura poslužio je da Agrokor u vrijeme Ante Ramljaka ima toliko potrebni novac za tekuće poslovanje. Ali je činjenica da je uzeto znatno više novca nego što je bilo potrebno, pa to dodatno podgrijava sumnju na pogodovanje. Sberbank i ostali novi vlasnici sad moraju osigurati refinanciranje tog kredita, koji je i ministar gospodarstva Darko Horvat nazvao preskupim i odobrenim po tržišno neosnovanim uvjetima. A njegova prethodnica Martina Dalić ga je zdušno branila kao najbolji potez.
Kamate na taj kredit stalno rastu i u siječnju će doseći deset posto. Kad se na to dodaju naknade, iznos se penje na 12 posto. A onda kamate još rastu svaki mjesec sljedeće godine za 0,5 posto. Ni Agrokor ne može taj novac vraćati, a navodno, iako postoje kreditori koji bi dali novac, uvjeti su također nepovoljni.
Uz to, potrebno je još gotovo 500 milijuna eura za isplatu razlučnih vjerovnika dogovorene isplate Sberbanku i dobavljačima, koja je uvjetovana dobiti. Dakle, Agrokor, koji se jedva izvukao iz dugova, treba opet deset milijardi kuna kredita. Ako ta operacija ne uspije, moguć je ponovno scenarij stečaja, nagodbe, otpisa dugova... Sve ono za što se smatralo da je prošlost za Agrokor. Problemi tako još nisu riješeni. Ali sugovornici bliski upravi, iako svjesni te kreditne omče, uvjeravaju nas da nema mjesta panici.
- Ako je Agrokor kao tvrtka u stečaju dobio kredit koji ga je spasio, zašto ne bi dobio kredit kad se cijela nagodba provede? Svi pokazatelji poslovanja su iznad plana, a kad se i pravno sve dovrši, budu objavljena potpuna izvješća o poslovanju, porast će i povjerenje kreditora. Već se pregovara, ali će taj kredit ići na proljeće - kaže nam sugovornik.
To temelji i na činjenici da su imali 20 milijardi kuna prihoda u deset mjeseci i 1,7 milijardi kuna operativne dobiti. No ako su svi ti rezultati i točni, još je problematično kako vraćati novi kredit od deset milijardi kuna.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
igre bez granica se nastavljaju, a lopovi i lešinari svih vrsta kruže nad ovom lešinom