Vujčić o euru: Vojska će tri godine čuvati naše kune

Morat ćemo raditi puno na edukaciji kako bismo svima približili problematiku, ali i benefite uvođenja eura

Rekao je to Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), uoči biznis konferencije “Što uvođenje eura donosi malom i srednjem poduzetništvu?” u organizaciji 24sata, Kvake24 i HOK-a. Odgovore na brojna pitanja i nedoumice davali su govornici kroz tri panela.

Među govornicima su bili ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji su imali i uvodna izlaganja povodom pristupanja Europskoj monetarnoj uniji koju očekuju 1. siječnja 2023. godine. U svom uvodnom izlaganju ministar Marić osvrnuo se na sve kriterije koje je Hrvatska trebala zadovoljiti da uđe u “čekaonicu” za euro, a potom i što nas sve očekuje u preostalom periodu do 1. siječnja 2023. godine.

- Proteklih nekoliko mjeseci otvorila se tema inflacije - rekao je Marić. Objasnio je kako inflaciju pomno prate, a njegovo ministarstvo, kao i cijela Vlada, radi kako bi je stavili pod kontrolu i kako bi uvođenje eura dočekali spremni.

- Mi četiri godine zaredom smanjujemo udio javnog duga u BDP-u. Iduću godinu smo planirali deficit unutar tri posto. Godina 2023. bi trebala biti realan scenarij za ulazak u euro - istaknuo je ministar. U Hrvatskoj će prilikom uvođenja eura biti obavezno dualno iskazivanje cijena. Hrvatsku čekaju i brojne zakonske izmjene. Marić ističe kako je potrebno donijeti Zakon o euru, a uz to promijeniti nekoliko stotina zakona i podzakonskih akata. Zbog toga se Marić slaže s predsjednikom HOK-a Ranogajcem da je edukacija poduzetnika i običnih građana vrlo važna.

2023. je realan scenarij za uvođenje eura istaknuo je ministar Zdravko Marić Igor Kralj/PIXSELL

’Čeka nas veliki posao'

Što će točno kampanja uvođenja eura i sama edukacija sadržavati, objasnio je guverner Vujčić. Istaknuo je kako sve značajke prelaska s kune na euro treba prezentirati ljudima.

- Mi imamo samo 14 mjeseci do zadanog roka. To se može činiti jako puno, ali za sam proces to je relativno malo vremena. Mi ćemo iduće godine početi s još širom kampanjom koja će biti usmjerena prema svima. Donosit će se zakoni, a temeljni princip će biti zaštita potrošača - objasnio je Vujčić. Objasnio je kako ljudi imaju najveći strah prema euru zbog tzv. efekta zaokruživanja cijena, ali da je taj efekt kratkotrajan.

- Nema razloga strahovati da će stanovništvu u Hrvatskoj pasti standard. Mi ćemo puno raditi i na kontroli. Što se tiče iskazivanja dualnih cijena, poduzećima će biti ponuđen i etički kodeks po kojem će moći postupati prilikom uvođenja eura, a imat ćemo naravno i crnu listu, gdje ćemo pozvati potrošače da nas upozore na one koji se ne pridržavaju nekih pravila - rekao je Vujčić te dodao da ih čeka i zahtjevan logistički posao oko povlačenja kunskih novčanica i kovanica. Rekao je i kako bi Hrvatska vojska trebala čuvati povučene kovanice kune tri godine nakon uvođenja eura.

- Dogovoramo s Hrvatskom vojskom jer nema baš puno logističkih centara u koje ćemo moći smjestiti 1,1 milijardu povučenih kunskih kovanica - rekao je guverner.

Osvrnuo se i na brojne benefite, poput kreditnog rejtinga, smanjenje valutnog rizika... Sve to prelit će se i na poslovanje hrvatskih tvrtki. A o tome su na panelu raspravili Vujčić, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Mario Holzner, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec te član Uprave Končara za financije Josip Lasić. Prvenstveno su se osvrnuli na to da će izvoznici imati sigurnost kad uvedemo euro, ali i da će se pojačati konkuretnost svih tvrtki. Međutim, konkurentnost funkcionira u dva smjera pa će i Hrvatska biti tržište za strane investitore. Investicije bi trebale biti s manje rizika jer nema deprecijacije tečaja, valutnog rizika neće ni biti, a uvođenje eura moglo bi značiti i porast plaća, složili su se panelisti.

- Mi smo već godinama članovi EU, ali po pitanju dodatne izloženosti ne vidim toliki pritisak, koliko vidim benefita po pitanju logističkih procesa i integracije - rekao je Josip Lasić.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec Igor Kralj/PIXSELL

Zaštita potrošača

Što uvođenje eura može donijeti običnim građanima raspravili su na drugom panelu posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević, Prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Žiković, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović te predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić.

- Nitko ne zna što budućnost nosi, no ono što znamo su statistike. Hrvatska uživa povijesno najmanje kamatne stope i taj bi se trend trebao nastaviti. Imamo inflaciju za koju ne znamo hoće li ona dovesti i kad će ona dovesti do mogućeg dizanja kamatne stope - rekao je Zdenko Adrović. Panelisti su se složili da je najvažnija stvar u procesu uvođenja eura zaštita potrošača, odnosno istinito iskazivanje cijena.

- Definitivno ljudi najmanje primijete koliko su potrošili kad plaćaju karticom. ja bih prije rekla da će ljudi prije doživjeti šok kad svoju plaću vide u eurima. Mislim da će to izgledati kao kovanice, ali i plaća će izgledati kao sitniš. Na neki način će se to poništiti. Ključno je da ljudi dobiju taj osjećaj sumjerljivosti - rekla je Vedrana Pribičević na pitanje hoće li ljudi više trošiti uvođenjem eura.

Igor Kralj/PIXSELL

Jesmo li EU gospodarstvo?

Na posljednjem panelu konferencije o Hrvatskoj kao europskom gospodarstvu u eurozoni govorili su prodekan za znanost ZŠEM-a Boris Podobnik, CEO tvrtke Tetida Simon Ferjuc, direktor tvrtke Aircash Hrvoje Ćosić, professor emeritus Ekonomskog fakulteta u Osijeku Slavica Singer, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Maruška Vizek i glavni direktor tvrtke Combis Goran Car. Panelisti su istaknuli kako je uz euro vrlo važno ono što poduzetnici i oni koji to žele biti mogu napraviti svojim znanjem.

- Potencijal danas i onaj prije 15 do 20 godina je drugačiji. Vi možete otvoriti firmu za 1000 kuna i dobiti kredit za kamatu od 1,5%. U Hrvatskoj u zadnje dvije godine imamo i startup inkubatore, iskoristite ih - rekao je Ferjuc. Podobnik je ustvrdio kako u Hrvatskoj djeluje malo zadruga.

- Kad si evolucijski nezreo, onda si siromašan - zaključio je Podobnik.

Organizatori projekta su 24sata, Kvaka24 i Hrvatska obrtnička komora. Partneri projekta su Mastercard Uplift, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska udruga banaka, Aircash i Končar