Uspjeh koji je pogodio Andyja Weira, space geeka i bivšeg programera, nešto je čemu se potajno nada svaki pisac. Nepoznati Weir je svoj debitantski SF roman "Marsovac" objavljivao u poglavljima na svojoj web stranici, potom ga je 2011. godine objavio o vlastitom trošku, a kad je postalo izgledno da će roman o astronautu koji zaglavi na Marsu napušten od posade postati hit, izdavačka prava otkupio je Penguin Random House. "Marsovac" se prodao u preko 3 milijuna primjeraka i prije nego je Weir shvatio što ga je snašlo, Ridley Scott je već režirao holivudski blockbuster koji će zaraditi čak osam nominacija za Oscara. I dok "Marsovac" više nalikuje znanstvenom priručniku za preživljavanje na Marsu, lišen literarnosti i uvida u emotivni svijet glavnog lika, Weirova druga knjiga "Artemis" u izdanju Profila nešto je potpuno drugo. Radnja romana događa se na Mjesecu, u 2080. godini, kad malo imućniji Zemljani tamo već mogu turistički putovati. U gradu nazvanom po grčkoj božici Artemidi boravi 2000 stanovnika koji žive u kupolama i bave se turizmom. U kupoli Conrad tako se mogu naći vodoinstalaterske, kovinotokarske i zavarivačke radionice, dok se u kupoli Aldrin nalaze kasina, kazališta, javne kuće i luksuzni hoteli poput Ritz-Carltona. Oni bogatiji žive u normalnim domovima, dok siromašni za spavanje unajmljuju kovčege u kojima leže poput vampira, bez mogućnosti da se usprave. U blizini grada je i Apollo 11, najveća turistička atrakcija i podsjetnik na prvo slijetanje na Mjesec. Weir ističe kako su mu spisateljski uzori Isaac Asimov, Robert Heinlein i Artur C. Clarke te da se vodi njihovim stopama što se tiče znanstvene točnosti štiva koje piše. Za razliku od Marsovca u kojem glavni lik rješava jednu kompliciranu i situaciju za drugom, ostavivši malo prostora za razradu lika i kontemplaciju o životu na udaljenom planetu, radnja Artemisa je vibrantna, promišljena i literarna.
