Uspjeh koji je pogodio Andyja Weira, space geeka i bivšeg programera, nešto je čemu se potajno nada svaki pisac. Nepoznati Weir je svoj debitantski SF roman "Marsovac" objavljivao u poglavljima na svojoj web stranici, potom ga je 2011. godine objavio o vlastitom trošku, a kad je postalo izgledno da će roman o astronautu koji zaglavi na Marsu napušten od posade postati hit, izdavačka prava otkupio je Penguin Random House. "Marsovac" se prodao u preko 3 milijuna primjeraka i prije nego je Weir shvatio što ga je snašlo, Ridley Scott je već režirao holivudski blockbuster koji će zaraditi čak osam nominacija za Oscara. I dok "Marsovac" više nalikuje znanstvenom priručniku za preživljavanje na Marsu, lišen literarnosti i uvida u emotivni svijet glavnog lika, Weirova druga knjiga "Artemis" u izdanju Profila nešto je potpuno drugo. Radnja romana događa se na Mjesecu, u 2080. godini, kad malo imućniji Zemljani tamo već mogu turistički putovati. U gradu nazvanom po grčkoj božici Artemidi boravi 2000 stanovnika koji žive u kupolama i bave se turizmom. U kupoli Conrad tako se mogu naći vodoinstalaterske, kovinotokarske i zavarivačke radionice, dok se u kupoli Aldrin nalaze kasina, kazališta, javne kuće i luksuzni hoteli poput Ritz-Carltona. Oni bogatiji žive u normalnim domovima, dok siromašni za spavanje unajmljuju kovčege u kojima leže poput vampira, bez mogućnosti da se usprave. U blizini grada je i Apollo 11, najveća turistička atrakcija i podsjetnik na prvo slijetanje na Mjesec. Weir ističe kako su mu spisateljski uzori Isaac Asimov, Robert Heinlein i Artur C. Clarke te da se vodi njihovim stopama što se tiče znanstvene točnosti štiva koje piše. Za razliku od Marsovca u kojem glavni lik rješava jednu kompliciranu i situaciju za drugom, ostavivši malo prostora za razradu lika i kontemplaciju o životu na udaljenom planetu, radnja Artemisa je vibrantna, promišljena i literarna.
Autor vješto gradi likove, uspješno izbjegavajući plošnost. Narativ ne pati od zasićenosti autorovim znanjem mehanike i astrofizike, nego je fokusiran na međuljudske odnose i tajnoviti put prljavog novca. Radnja prati sitnu kriminalku i pohlepnu lupežicu Jazz Basharu. Jazz je porijeklom iz Saudijske Arabije, ali od 6. godine s ocem živi na Mjesecu. Priča se zahuktava kad Jazz od lokalnog milijardera dobije ponudu koju ne može odbiti: onesposobljavanje četiri kombajna tvrtke Sanchez koji stvaraju kisik kojim se opskrbljuje cijeli grad, kako bi on dobio koncesiju na isti posao. Jazz prihvaća ponudu, ali priča dvama ubojstvima dobiva nagao kriminalistički obrat. Strateške uloge u ovom trileru odjednom dobivaju brazilska mafija, kineski biznismen, kanadski policajac, ali i grupa Jazzinih frendova geekova. Prgavost i razmaženost glavnog lika može na trenutke iritirati čitatelja, ali ovaj lik savršeno realistično dočarava što su mali lopovi naspram velikih – nespretna djeca koja se igraju kriminala i za sobom ostavljaju tragove. U početku zabavni, vicevi s aluzijama na seks vrlo brzo postaju zamorni i predvidljivi, pa i neprirodni. Iako u jednom trenutku i sam čitatelj postaje detektiv koji pokušava sastaviti slagalicu i detektirati trag prljavog novca, autor putem ispovjedne metode čitateljima servira previše odgovora. Dijalozi se nižu raketnom paljbom, dok likovi upadaju iz jedne nevolje u drugu, koje redom uspješno rješavaju. I dok hard SF fanovi u "Artemisu" možda neće naći ono što ih je oduševilo u "Marsovcu", svima drugima će ovo biti ugodna vožnja, dovoljno prosta i dinamična da im uposli mozak na nekoliko popodneva.
