Kultura
159 prikaza

Banksy - Ulični Picasso s maskom Mihaila Bakunjina

1/7
GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL
Ovih se dana mnogo govori o Banksyjevim radovima u ratom pogođenoj Ukrajini, kamo je stigao da bi na svoj način, antiratnim angažmanom, koji mu je iznimno važan, dao potporu Ukrajincima

Prošle godine, 25. studenog, u tršćanskom galerijskom prostoru Salone degli Incanti otvorena je izložba posvećena djelu svjetski poznatog street-art umjetnika Banksyja, čiji je stvarni identitet nepoznat. Izložba je nazvana “Banksy: Veliki komunikator” i traje do 10. travnja ove godine. Na izložbi se može pogledati oko 60 Banksyjevih radova koji su prikupljeni iz privatnih kolekcija širom svijeta. Banksy je pseudonim engleskog uličnog umjetnika za kojeg se pretpostavlja da potječe iz gradića Yatea nedaleko od Bristola te da je rođen 1974. godine, što nije sa sigurnošću dokazano. Banksy je aktivan još od devedesetih, kad je postao poznat po svojim duhovitim i politički angažiranim grafitima koji su se pojavljivali u javnom prostoru. Rani Banksy izdanak je bristolske underground scene: u jednom intervjuu izjavio je da ga je za njegov rad najviše inspirirao Robert “3D” Del Naja, ulični umjetnik i jedan od osnivača grupe Massive Attack. Njegovi radovi, najčešće s antiratnim i antikapitalističkim porukama, koje najčešće izvodi pomoću šablona, pojavljivali su se u posljednja tri desetljeća na ulicama, zidovima i mostovima diljem svijeta. Jedan od njegovih najpoznatijih radova je oslikavanje izraelskog zida na Zapadnoj obali idiličnim prizorima, a poznat je također po postavljanju svojih slika u poznate muzeje i oslikavanju živih životinja. Ovih se dana mnogo piše o Banksyjevim radovima u ratom pogođenoj Ukrajini, kamo je stigao da bi na svoj način, antiratnim angažmanom, koji mu je iznimno važan, dao potporu Ukrajincima. Njegovi radovi osvanuli su širom Ukrajine, njih sedam, koliko ih je sam Banksy autorizirao, od kojih se najviše spominjao mural u Horenki, mjestu sjeverozapadno od Kijeva koje se prvih dana ruske agresije na Ukrajinu našlo na prvoj liniji, kad su ruske snage pokušale zauzeti Kijev. Mural prikazuje čovjeka u kadi kako riba leđa. Naslikan je na fasadi u prizemlju stambenog bloka koji je oštećen tijekom ruskog napada. Spominjao se, također, mural naslikan na pročelju ratom uništene zgrade u Gostomelu, gradiću u blizini Kijeva, koji je prikazivao ženu s plinskom maskom, a koji je grupa kradljivaca izrezala s fasade i koje je policija vrlo brzo uhitila u blizini Kijeva. Policija je objavila fotografije žutog zida u Gostomelu, na kojima se vidi mjesto s kojeg su kradljivci izrezali Banksyjev mural. Objavljeno je, također, da je Banksyjev mural neoštećen.

 | Author: GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL

Banksy je počeo u Bristolu kao crtač grafita slobodnom rukom. S još dvojicom umjetnika, poznatih kao Kato i Tes, bio je član grupe Bristol’s DryBreadZ Crew. Njegovi rani radovi, inspirirani lokalnim umjetnicima, bili su dio šire bristolske underground scene. Iz tog vremena potječe njegovo poznanstvo s fotografom Steveom Lazaridesom, koji je počeo prodavati Banksyjeve radove, a poslije je postao njegov agent. Do 2000-ih je usavršio korištenje šablona, po čemu je postao prepoznatljiv. Tvrdio je da je na tu ideju došao kad se jedne prilike skrivao od policije ispod kamiona, jer izrada murala ili grafika korištenjem ove tehnike traje neusporedivo kraće. Prvi poznati Banksyjev mural iz ove faze bio je “The Mild Mild West”, naslikan 1997. godine u Bristolu, koji prikazuje plišanog medvjedića koji baca Molotovljev koktel na trojicu policajaca. U kolovozu 2004. godine Banksy je izradio određenu količinu lažnih britanskih novčanica od deset funti, na kojima je sliku kraljičine glave zamijenio glavom princeze Diane te izmijenio tekst “Bank of England” u “Banksy of England”. Netko je te godine na karnevalu u Notting Hillu bacio veliki smotuljak ovih novčanica u gomilu, koje se danas prodaju na eBayu. Godinu dana kasnije Banksy je otputovao na palestinsko područje na Zapadnoj obali, gdje je na izraelskom fortifikacijskom zidu naslikao devet murala. Iste godine je na izložbi u Los Angelesu oslikao živog slona ružičastim i zlatnim cvjetovima. Tom intervencijom Banksy je, kako je pisalo u popratnim materijalima izložbe, želio “skrenuti pozornost na siromaštvo u svijetu”. Banksy je također izradio više djela koja prikazuju kraljicu Viktoriju kao lezbijku i cijeli niz satiričnih djela koja su parodirala radove Leonarda da Vincija i Andyja Warhola. Slikao je Leonardovu Mona Lisu s kalašnjikovom ili s raketnim bacačem u rukama, ili mural na kojemu Mona Lisa pokazuje golu stražnjicu. Nakon što je Christina Aguilera kupila originalni crtež kraljice Viktorije kao lezbijke i dvije grafike za 25.000 funti, interes za Banksyjeva djela naglo je porastao. Nedugo potom set slika Kate Moss, izrađenih u maniri Andyja Warhola, prodan je u londonskom Sotheby’su za 50.000 funti. I drugi Banksyjevi radovi u tom periodu na dražbama su postizali višestruko veću cijenu od prvotno procijenjene. Godine 2007. Sotheby’s je na dražbi postigao rekordnu cijenu dotad za jedan Banksyjev rad, kad je grafit “Bombardiranje Srednje Engleske” prodan za 102.000 funti. Ovaj “rekord” oboren je desetak godina kasnije, 2018. godine, kad je Banksyjeva “Djevojka s balonom” prodana za 1,04 milijuna funti, o čemu se danima pisalo u medijima, ne zbog cijene nego zbog toga što se odmah nakon prodaje oglasio alarm unutar okvira slike koji je aktivirao rezač papira skriven unutar okvira, koji je uništio gotovo polovicu slike. Slika uništenog djela u trenu je obišla svijet. Nakon prodaje aukcijska kuća je “priznala” da je samouništenje djela umjetnikova šala. Joey Syer, s jedne internetske platforme koja se bavi prodajom umjetnina, izjavio je za jedan britanski dnevni list kako je Banksy ovim destruktivnim činom povećao vrijednost prodane umjetnine, te da sad, uništena, vrijedi gotovo dvostruko više.

 | Author: GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL

Banksy je svoj čin prokomentirao citatom Mihaila Bakunjina, ironično ga pripisujući Picassu: “Želja za uništavanjem također je kreativna potreba”. Žena koja je kupila Banksyjevo djelo na dražbi nije nakon uništavanja odustala od kupnje, a djelo je dobilo novi naziv: “Ljubav je u smeću”. Iz Sotheby’s su cijeli taj bizarni performans prokomentirali izjavom kako “Banksy nije uništio umjetničko djelo na dražbi, on ga je stvorio”, nazvavši to “prvim umjetničkim djelom u povijesti koje je stvoreno uživo tijekom dražbe”. Navodno je, što nikad nije potvrđeno, Banksyjeva “Ljubav je u smeću” prodana 2021. godine za nevjerojatna 25,4 milijuna dolara.

Banksyjevi radovi uglavnom se, dakle, nalaze na javnim površinama, i onamo su ilegalno postavljeni. Banksy posljednjih godina ne prodaje fotografije ili reprodukcije svojih uličnih grafita, ali se njegovi radovi i dalje redovito preprodaju, često čak i uklanjanjem zida na kojem su bili naslikani, kao što je bio slučaj nedavno u Ukrajini. Možemo govoriti čak i o nekoj vrsti “privremene umjetnosti”, kako neki klasificiraju Bansyjeva djela, što ima i svoju negativnu stranu: mnogi su Banksyjevi radovi uklonjeni s javnih prostora, kao što je to bio slučaj s većinom njegovih radova u New Orleansu, gdje je Banksy, nakon što je uragan Katrina poharao taj grad, izradio cijeli niz murala na privremeno napuštenim objektima. Također, uništen je njegov rad na napuštenoj benzinskoj postaji u Alabami, nastao dok se uragan Gustav približavao New Orleansu, a koji je prikazivao člana zloglasnoga Ku Klux Klana kako visi na omči. Sličnih “nesporazuma” s gradskim vlastima Banksy je imao i u rodnoj Velikoj Britaniji. Tako je gradsko vijeće Westminstera 2008. godine donijelo odluku da se prebriše jedan Banksyjev grafit. Vijeće je najavilo uklanjanje svih grafita s ulica, bez obzira na to o čijim se djelima radi. Navedeno je kako ni Banksy neće biti iznimka, bez obzira na svoj ugled, te da oni na isti način tretiraju njega i bilo koje dijete koje ispisuje grafite na javnim površinama. Robert Davis, predsjednik westminsterskog odbora za planiranje, izjavio je za The Times, aludirajući na sporni Banksyjev grafit: “Ako ovo oprostimo, onda možemo reći da svaki klinac sa sprejem proizvodi umjetnost”. Dakle, vrlo je upitno koliko će Banksyjeva djela, ako ih promatramo kao neki vid kulturne baštine, nadživjeti kontekst vremena u kojem su nastala. Nije tu riječ samo o navedenim slučajevima uništavanja tih djela nego o njihovoj estetskoj valorizaciji, u kojoj je upravo društveno-politički kontekst vrlo važan. Pišući nedavno o autobiografiji suvremenoga kineskog umjetnika, disidenta i aktivista Aija Weiweija, spomenuo sam njegovo viđenje umjetnosti kao “oblika društvene intervencije koji promiče vrijednosti pravde i jednakosti”. Slično bi se moglo reći i za Banksyja, čiji bi se rad mogao okarakterizirati kao Aijev “oblik društvene intervencije”, jer u njemu prevladavaju političke i društvene teme, uz britki humor koji mu je svojstven, ne samo u radovima nego i u izjavama koje možemo promatrati kao nešto što je neodvojivo od njegovih djela. Jednom je tako dao sjajan “aktivistički savjet”: “Ne možemo učiniti ništa da promijenimo svijet dok se kapitalizam ne raspadne. U međuvremenu bismo svi trebali ići u kupnju da se utješimo”. Svoje grafite jednom je opisao kao oblik “osvete” niže klase i kao neki vid gerilske borbe koja omogućuje pojedincu da preuzme “moć, teritorij i slavu od većeg i bolje opremljenog neprijatelja”: “Ako nemate željezničku tvrtku, onda idite i slikajte je”. Banksyjeva djela bavila su se mnogim političkim i društvenim anomalijama, gdje on, usput, kritizira pohlepu, siromaštvo, licemjerje... Posebno je važno što to on čini na iznimno duhovit način, ismijavajući bilo kakav radikalizam. Jednom je prilikom u nekom “političkom komentaru” napravio popis “ljudi koje treba strijeljati”, na kojem su se našli “fašistički nasilnici, vjerski fundamentalisti”, kao i “ljudi koji prave popise osoba koje treba strijeljati”. Tijekom općih izbora u Velikoj Britaniji 2017. godine Banksy je ponudio glasačima besplatan ispis nekih svojih djela ako glasaju protiv konzervativnih kandidata, i to u izbornim jedinicama Bristol North West, Bristol West, North Somerset, Thornbury, Kingswood i Filton. Na svojim web stranicama pozvao je glasače da mu mailom pošalju fotografiju na kojoj je vidljivo da nisu glasali za konzervativne kandidate, a zauzvrat će dobiti ispis nekog od Banksyjevih djela. Međutim, policija je otvorila istragu protiv Banksyja zbog sumnji na “koruptivnu praksu podmićivanja”, zbog čega je Banksy odustao od ove inicijative.

 | Author: GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL

Ipak, kad se povede riječ o Banksyju, prva tema koja se nameće je njegov identitet. U medijima su do sada donesene mnoge špekulacije o identitetu tajanstvenog Banksyja. U jednom intervjuu koji je Banksy dao novinaru Guardiana svoje inzistiranje na anonimnosti opisao je kao “vitalno, jer su grafiti ilegalni”. Uvriježeno je mišljenje da je Banksy Robin Gunningham, rođen 28. srpnja 1973. u Yateu, udaljenom 19 kilometara od Bristola. To je potvrdilo nekoliko Gunninghamovih suradnika i bivših školskih kolega, a i jedno istraživanje na britanskom sveučilištu, gdje su pratili Gunninghamovo kretanje, koje se uglavnom poklapalo s mjestima na kojima su se pojavila Banksyjeva nova djela. Inzistiranje na anonimnosti u umjetnosti nije nepoznato. Uz Banksyja, “najpoznatija nepoznata osoba na svijetu” danas je poznata talijanska spisateljica Elena Ferrante, koja svoj identitet krije još od 1992. godine, kad je objavila svoj prvi roman. Međutim, motivi Banksyja i Elene Ferrante, za pretpostaviti je, potpuno su različiti. Ferrante piše neku vrstu autofikcijske proze, pa anonimnošću na neki način štiti svoj privatni život. Treba se samo prisjetiti koliko je bila konfliktna šestotomna knjiga “Moja borba” Karla Ovea Knausgarda, u tolikoj mjeri da je njegova bivša supruga napisala i svojevrsnu “kontraknjigu”. Ipak, najpoznatiji sličan slučaj uopće je onaj s Borisom Travenom, književnikom za kojeg se pretpostavlja da je bio Nijemac, a čiji identitet nikad nije otkriven. Traven je godinama živio u Meksiku, gdje se odvija i radnja većine njegovih romana, od kojih je najpoznatiji “Blago Sierra Madre” iz 1927. godine, prema kojem je John Huston 1948. snimio istoimeni filmski klasik s Humphreyjem Bogartom i Walterom Hustonom u glavnim ulogama, koji je osvojio tri Oscara. Traven je svoje rukopise slao poštom iz Meksika u Europu, gdje su objavljivani, a kao povratnu adresu naveo je meksički poštanski pretinac. Svoju anonimnost objasnio je sljedećim riječima, što je ostalo upamćeno kao njegov najvažniji citat, jer je samo u njemu progovorio o svom inzistiranju na anonimnosti: “Kreativna osoba ne bi trebala imati drugu biografiju osim svojih djela”.

 | Author: GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL GLEB GARANICH/REUTERS/PIXSELL

Njemački književni teoretičar i publicist Jan-Christoph Hauschild, rođen 1955. godine, smatra kako u pozadini Travenovih motiva nije odsutnost taštine i neambicioznost. On smatra kako je Traven bio svjestan da anonimnošću dobiva na vjerodostojnosti i autentičnosti, te da se to vremenom pretvorilo u opsesivnu “igru skrivača”, što je otišlo toliko daleko da Traven nije nikad otkrio svoj stvarni identitet jer bi u suprotnom bio doživljen kao razmetljivac željan pažnje. Za pretpostaviti je da se Banksyjevi motivi u velikoj mjeri poklapaju s motivima koje Jan-Christoph Hauschild učitava Travenu. Treba se zapitati bi li Banksy danas bio globalni fenomen, čija se djela prodaju za milijunske iznose, da nije ove opsesivne i, rekao bih, pomno isplanirane “igre skrivača” oko njegova identiteta. I pitanje je bi li uopće i “isplivao” iz mase anonimnih uličnih umjetnika širom svijeta. Skriven anonimnošću, Banksy na neki način čuva neokrnjen svoj aktivistički potencijal. Treba zamisliti što bi se dogodilo nekom umjetniku s konkretnim imenom i prezimenom koji prodaje svoja djela za milijunske iznose, a koji u javnosti ironično, s aktivističkih pozicija govori o siromaštvu i pohlepi. Vjerujem da bi bio predmet ismijavanja. Tako da se ovdje identitetsko pitanje, čini mi se, izravno veže za pitanje vjerodostojnosti, iako to dvoje ne bi trebalo biti na bilo koji način uzročno-posljedično povezano.

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.