Kultura
270 prikaza

Book&zvook: pisci, glumci, spikeri, čitači naturščici i glazbenici

1/12
Pixsell/Promo
Jasno je da slušanje ne može zamijeniti čitanje, da je riječ o dva vrlo različita medija, a medij je poruka. No audioknjige imaju svojih vrlina i prednosti, a kod nas su ozbiljnije zaživjele tek prije dvije godine

Pedesetak naslova koje aplikacija Book&zvook nudi pomno su pripremljeni, a orijentacija na lektirne naslove - čime bi se približili mlađim slušateljima, koji su ionako stalno vezani za mobitele, mogla bi pomoći njihovu učenju, možda ih i potaknuti na čitanje, koje nam se, uza sve, i dalje čini najvažnijim mentalnim naporom s posljedičnim cerebralnim bogatim honorarom.

Express: Book&zvook ili jedina produkcijska kuća koja se ozbiljno bavi zvučnim knjigama u nas, Audio Store Transonica, i dalje su Lana Deban i Ljubica Letinić. Zna se čuti da je Lana zvook, a Ljubica book. Koliko u tome ima istine i kakav je zapravo vaš proces rada i distribucije poslova te je li netko neimenovani nepravedno zapostavljen?

Zapostavljeno je mnoštvo. Prije svega, to su programeri koji su s nama radili na razvoju mobilne aplikacije, a sad i na njenom održavanju te daljnjoj prilagodbi, jer je ona složen IT sklop koji, uz redovito ažuriranje različitih komponenti sustava, za svaku, pa i najsitniju preinaku, treba pisanje novih linija koda i njihovo usklađivanje s bazom podataka. Tu je i dizajnerica vizualnog identiteta Ana Berc. Osim njih, Book&zvook su pisci, glumci, spikeri, čitači naturščici i glazbenici. I, dakako, administracija: od ugovornih obaveza s platformama poput Applea i Googlea, preko kojih je dostupna naša aplikacija, pa do autorskih ugovora, jer je svaka objavljena minuta naših knjiga zaštićena autorskim pravom. Proces nastanka audioknjige vrlo je delikatan, uključuje mnoštvo rafiniranih izbora u sferi interpretacije i dizajna zvuka te, dakako, golemo vrijeme. Nas dvije godinama radeći na radiju, stekle smo mnoga iskustva u području koje se može opisati pojmom ‘novi mediji’, pa smo se u ovu avanturu stvaranja jednog ‘novog medija’ upustile s uvjerenjem da ćemo vlastitim snagama moći stvoriti to što je Book&zvook, koncept iza kojeg uobičajeno stoje velike izdavačke kuće.

 | Author: PROMO Lana Deban i Ljubica Letinić. Zna se čuti da je Lana zvook, a Ljubica book PROMO

Express: Na siteu Book&zvook aktivan je blog koji kontekstualizira i promovira zvučne knjige. Možete li nam ukratko reći kakve su veze stoika i slušanja?

Nedavno smo predstavile preuređenu web stranicu kako bismo publici koja još nije otkrila našu aplikaciju predočile što je ona uopće, predstavile objavljene naslove i otvorile prostor za pisanje o audioknjigama i fenomenu slušanja. Knjige za slušanje na hrvatskom i dalje su svojevrsna novost. Sama aplikacija Book&zvook ustvari je distributivni kanal, ta ikonica na zaslonu vašeg mobitela neka je vrsta virtualnog dućana za audioknjige s integriranim audioplayerom, a to znači da se slušanje naših knjiga odvija unutar aplikacije. To nije uvijek jednostavno objasniti nekome tko se s tim nije već susreo. Zatim, nije uvijek jednostavno objasniti da knjige ne moramo samo čitati nego da ih možemo slušati, uživati u slušanju. O tim izrazitim kvalitetama uha i slušanja pišemo na našem blogu, pa smo tako prenijele i taj zanimljiv tekst koji pokušava objasniti otkud ta globalna pomama za slušanjem podcasta i knjiga.

U njemu autor polemizira s davnom antičkom stoičkom praksom u kojoj je slušanje bilo jedan od važnih alata za poniranje u sebe i razumijevanje svijeta, a koje se u suvremenosti pojavljuje kao praktična formula za preživljavanje.

 | Author: PROMO PROMO

Express: Kako su podijeljene uloge za čitanje priča iz zbirke Rumene Bužarovske “Nikamo ne idem”? Tko je bio taj djelitelj karata?

Treća zbirka priča Rumene Bužarovske, ‘Nikamo ne idem’, prva je njena zbirka koja je dobila audioizdanje. ‘Nikamo ne idem’ je zbirka sedam različitih priča o istom zatvorenom krugu, o neuspješnom traženju i bježanju, sedam odsječaka brutalno nasilne stvarnosti sa središnjim likovima žena, pa nam se učinilo primjerenim te različite perspektive dočarati različitim ženskim glasovima. Bile su to Ksenija Marinković, Jelena Miholjević, Iskra Jirsak, Mia Krajcar, Petra Svrtan, Barbara Nola i Olga Pakalović, a svaka je glumica svojim glasom i tipom interpretacije udahnula tim pričama različiti ton i boju. Time smo u prostoru čujnog stvorili paletu nijansi i prenijeli u taj medij Rumenino nastojanje da stvori spektar, kaleidoskopski odraz patrijarhata u svim našim životima. Čini nam se da smo tako dobili u zvuku nešto vrlo bujno. Odabir glasa, odnosno čitača, ključna je odluka u produkciji audioknjiga.

 | Author: PROMO PROMO

Express: Ako o nečem nema sumnje, onda je to da zvučne knjige autentičnije predstavljaju dijalektalnu književnost. No onda im za potpuno razumijevanje fali ono što ide uz tiskano izdanje - rječnik dijalektizama. Kako tome doskočiti?

Taj rječnik je integralni dio naših dijalektalnih naslova. Rječnik u audiomediju daje nam priliku da čujemo izvorni izgovor, no nešto teže je s pretragom, pa upravo radimo na razvoju nekih vizualnih rješenja unutar aplikacije koja bi tome doskočila.

Express: Neke zvučne knjige moram izdvojiti iz sad već povelikog paketa ponude. Zbirka poezije “Bez zastoja i bez straha” je, primjerice, naslov koji ne postoji u tiskanom izdanju nego samo u audioformatu.

Da, to je zbirka poezije koja je nastala kao izraz potrebe za širenjem svijesti o nasilju kojemu su žene izložene i raznim vidovima borbe protiv njega. Njena je aktivistička snaga upravo u tome što izbor interpretiraju same autorice svojim glasom, pa ta zbirka, koja, kako ste dobro primijetili, nema svoju tiskanu inačicu, predstavlja moćni zbor na tom fonu samoosnaživanja žena. To je prvi naš pokušaj da stvorimo originalan audionaslov, knjigu bez tiskanog predloška, uslijedila je za njom zbirka dijalektalne poezije Marice Buratović ‘Divertimjenti i lavuri kroz godišća na Hvoru’, a za njom i prva publicistička knjiga u nas pisana za slušanje, golema i vrijedna književnoteorijska studija Katarine Luketić ‘Balkanska predavanja - šest prijedloga za sljedeće desetljeće’. Pisati za audiomedij danas je postalo gotovo stvar prestiža, globalni se izdavači trude stvoriti što atraktivnije formate, pisci traže nove kanale i idu za svojom publikom. I mi smo htjele naznačiti taj trend i odškrinuti vrata tih kod nas još nedovoljno osviještenih mogućnosti.

 | Author: PROMO PROMO

Express: Za razliku od knjiga, “Od kapi do slapa” i “Simfonija Jadrana” Vite Gospodnetića su soundscape koji zvukom priča priču o Plitvičkim jezerima i Jadranu. To je na neki način čista forma i eksperimentalni odskok u vašoj ediciji, koji bi trebao imati i terapijsku dimenziju. Iz iskustva znam da djeca lakše zaspu uz zvuk vode, dok se uobičajeno tvrdi da taj zvuk odrasle potiče na mokrenje. No da ne lakrdijamo: imate li u vidu još ovakvih pothvata i u čemu im vidite specifičnu vrijednost?

’Svijet je ogromna muzička kompozicija koja se odvija cijelo vrijeme, bez početka i, po svoj prilici, bez kraja. Mi smo kompozitori te ogromne i čudesne skladbe koja se događa oko nas’, rekao je Raymond Murray Schafer, kanadski kompozitor i pisac, koji je promišljao vezu zvuka i okoliša te popularizirao pojam soundscape. Schafer, koji je umro prošle godine, bio je pionir akustičke ekologije, discipline koja proučava odnos čovjeka i ukupnosti onoga što čujemo. Slušanje okoliša 1960-ih je godina zaokupilo Schafera, inače kompozitora avangardne glazbe. Osvještavajući rapidne mijene našeg neposrednog zvučnoga krajolika kao posljedice promjena u društvu od pradavnih vremena do industrijalizacije, on se počinje zalagati za ideju da se te promjene zabilježe. Predlaže muzeje za izgubljene zvukove, pita se kakav je efekt novih zvukova na ljudsko ponašanje i zdravlje, iz čega krajem 1960-ih pri Sveučilištu ‘Simon Frasier’ u Kanadi izrasta World Soundscape Project - sveobuhvatno istraživanje zvučnog okoliša kroz poeziju, mitologiju i biologiju, intervjue, bilježenje zvučnog okoliša današnjice, zvukove pulsirajućih gradskih središta, zagušenih gradskih atmosfera i tutnjajuće industrijalizacije svijeta. Sve je to baza za nekoliko knjiga i studija, od kojih je ‘Soundscape: The Tuning of the World’ ključno djelo na tu temu. ‘Društveno osviješteno uho, kulturno osviješteno uho i politički osviješteno uho - to je ostavština koju nam je dao’, rekla je Hildegard Westerkamp, skladateljica i članica Schaferova istraživačkog tima. Na tom tragu i s tom svijesti na umu uvodimo soundscape kao žanr među naše knjige.

 | Author: PROMO PROMO

Express: Ključno je pitanje koliko slušanje zvučnih knjiga može pridonijeti većem konzumiranju književnosti, to jest pomoći u razvitku čitanja - ako to nije contradictio in adiecto, da slušanje potiče čitanje - i učenja, što je već mnogo manje sporno. Vidim da je Karakašev roman ‘Sjećanje šume’ već adaptiran i testiran u školama. Kako ste zadovoljni reakcijama?

Izuzetno. To eksperimentalno slušanje lektire u Prvoj gimnaziji Varaždin potvrdilo je ono što znamo, da su mladi gladni za suvremenijom obrazovnom metodom. Dok se ta svijest raširi i u našim obrazovnim institucijama, biblioteka Book&zvook imat će snimljene kapitalne književne klasike, pa će im na raspolaganju biti omražena lektira u mediju koji im je blizak. Mi tako bacamo udicu u budućnost, sasvim sigurne u to da će to ‘novo’ čitanje u vremenu koje je pred nama nekima možda biti i jedini put do literature.

Express: Uz nagradu tportala za roman godine, koju je ove godine dobila Marija Andrijašević za “Zemlju bez sutona”, snimljena je i zvučna knjiga...


Naša dramska prvakinja Lana Barić u ovom je konkretnom slučaju specifičnom autentičnošću oživila zanimljivu junakinju hvaljenog romana Marije Andrijašević, a mi smo dizajnom zvuka oslikale taj opori pejzaž Dalmatinske zagore, čime smo tekstu stvorile prirodan ambijent koji nam omogućuje posebnu vrstu uranjanja, magiju bliske prisutnosti.

 | Author: PROMO PROMO

Express: Što kaže analitika, jer sad se već sakupilo dovoljno podataka za stvaranje uvida i praćenje trendova? Raste li i koliko broj slušača knjiga? Koji žanrovi imaju prednost? Slušaju li ljudi radije publicistiku, recimo knjigu Katarine Luketić “Balkanska predavanja”, pa imaju dojam da su nešto i naučili, ili poeziju koja ih je takla i svojom izvedbenom magijom, ili su najslušanije knjige za one koji još ne znaju čitati, djecu? Slobodno komentirajte i druge žanrove. Također me zanima imate li uvid u dobnu strukturu korisnika aplikacije, koji su naslovi najslušaniji i koliko prelaze granice Hrvatske, jer nudite i solidan izbor regionalnih autora?

Teško je ući u tako preciznu analizu žanrovske zastupljenosti jer je naših pedesetak knjiga i dalje malen uzorak za to. Ipak, vidimo da ljudi koji zakorače u svijet audioknjiga ‘gutaju’ sve što je pred njima. Nije nas iznenadilo što je svjetski publicistički hit ‘Sapiens’ tražen i kod nas, no možda je kuriozum to da su Kiš i Desnica, ‘Grobnica za Borisa Davidoviča’ u interpretaciji Mikija Manojlovića, i suvremeni klasik ‘Proljeća Ivana Galeba’, nenadmašno pismo Vladana Desnice, dakle, ponajbolje što je nastalo u ovim jezicima, ujedno najtraženiji među našim književnim naslovima. No to je odraz činjenice da u našoj ponudi i nema popularnih, žanrovskih naslova, no mi ćemo otvoriti ponudu i u tom smjeru, a nadamo se širenju audioprodukcije i izvan naša dva studija. Znamo da su 60% naših korisnika žene i da je najviše onih između 25 i 55 godina, što je i razumljivo s obzirom na to da su to ljudi najbolje platežne moći. Najviše je naših korisnika u Hrvatskoj, no praktički nema zemlje svijeta u kojoj netko nije downloadao našu aplikaciju. Podjednako knjiga prodamo u Hrvatskoj i izvan naših granica. Budući da operiramo globalno, možemo reći da je naša ciljana skupina bazen od dvadesetak milijuna ljudi koji govore našim i njemu sličnim jezicima.

 | Author: PROMO PROMO

Express: S obzirom na sve rečeno, primiče li se vaša edicija komercijalnoj samoodrživosti ili su joj još potpore za to nadležnih institucija neophodne? I koliko vas institucije prate i potiču, smatrate li da je vaš projekt prepoznat?

Poznato je da tradicionalni izdavači kod nas, osim ako nisu skliznuli u bespoštednu triviju ili udžbeništvo, bez potpore ne bi opstali na tržištu, no to se rijetko kad ovako eksplicira. No odgovorit ćemo vam: mi nismo tvornica novca, ako ste na to mislili. Bez obzira na to što je audioizdavaštvo globalno najbrže rastući segment digitalnog izdavaštva, nije moguće na naše uvjete preslikati te krivulje u samo dvije godine, ako je uopće moguće.

Naša inicijalna ulaganja su golema. Pa ipak, idemo prema tome da naš projekt bude samoodrživ upravo zbog ovoga što smo navele: način na koji percipiramo i konzumiramo kulturu i umjetnost mijenja se silnom brzinom, Book&zvook je univerzalno i lako dostupan, a s porastom broja knjiga u našoj ponudi širit će se i interes za slušanjem, svijest da ih je moguće slušati i na našem jeziku, razvijat će se modeli njihove upotrebe u obrazovnom sustavu, naš kapacitet za uvođenje pretplate i posudbe. No ovog nam je trenutka i dalje potrebna pomoć, sustav koji smo izgradile izuzetno je kompleksan, suočen s tipičnim dječjim bolestima svakog startupa, postoji kao krhki konstrukt na razmeđu digitalnog i analognog. On je sublimacija jezika kakvim pišemo i govorimo pohranjen u suvremenom formatu, riznica izvedbene kvalitete, izdanak kreativne industrije koji pridonosi transformaciji kulturne baštine za 21. stoljeće. Jezik je naš dom, imati ga u tom formatu i kvaliteti, dostupnog na ovaj način, nemjerljiva je vrijednost koja će se, sigurne smo u to, odraziti i u njegovoj komercijalnoj samoodrživosti. Isto tako, vjerujemo da će ozbiljnost naše namjere biti poticaj različitim institucijama da nas prate i osnaže.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.