Dva fascinantna fenomena spojila je u svojoj knjizi Nella Lonza: srednji vijek i Dubrovnik. Prinos je to spoznaji da je razdoblje od propasti Zapadnog Rimskog Carstva do 14. stoljeća, to daleko zrcalo, obavijeno i tajnama i predrasudama, doba muka, čudesa, viteštva, bogatstava i bijede, nemoguće krstiti idejno obojenim atributom “mračni”. Doba i locus, prizorište i zbivanje kao zajednički kontekst iz koga izrastaju sudbine toliko premrežene da u njima prepoznajemo logiku vremena, ali i nadvremenski status ljudskoga hoda zemljom, svojom je najnovijom knjigom sjajno integrirala afirmirana povjesničarka Nella Lonza. Pripada ona onoj maloj grupi zanesenih zavjerenika, okupljenih pokojnim Nenadom Vekarićem. Talijanska rugalica o hrvatskim palacima koji se sastoje od četiri sobe i salona, u naše je doba sjajno ironizirana izrastanjem dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smještenog u romantičnom lapadskom ljetnikovcu, u elitni salon znanstvene izvrsnosti.
158
prikaza
Delicija o rekluzama i pustinjacima
1/2
Nella Lonza ocrtala je genezu fenomena u kontekstu općeeuropskih povijesnih gibanja te deskriptivno pobrojila sve oblike pobožnošću potaknuta samotnjaštva na cijeloj istočnojadranskoj obali
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
