Književnost i kultura
419 prikaza

Dvorac umjetnika Oršić - Jakovlje: Remont zagorskog plemićkog ladanja

1/7
PIXSELL
Osim poslovičnog ‘zuba vremena’, koji je u suradnji s vlagom, hladnoćom i vremenskim nepogodama postupno razarao strukturu građevine, dvorac je djelomično stradao i u požaru 1979., te u nekolicini slabijih potresa

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća općina Jakovlje ponudila je na prodaju dvorac Oršić, jednokatnu plemićku kuriju smještenu na brdašcu u središtu tog zagorskog sela koja je tijekom stoljeća više puta mijenjala svoj izgled - i svoje vlasnike. U zgradi se tada nalazila osnovna škola, a općina se prodajom dvorca željela riješiti troškova održavanja i prikupiti novac za dovršetak i opremanje nove, suvremene škole. Ponude su poslali obližnja tvornica cipela koja je trebala prostor za skladište, poznata šansonijerka Tereza Kesovija koja je navodno u dvorcu željela otvoriti hotel, te dvije strukovne udruge likovnih umjetnika, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) i Udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH). Vodstvo općine opredijelilo se za likovnjake i od tada je dvorac u Jakovlju poznat i kao Dvorac umjetnika. Ne treba posebno ni naglašavati da je - unatoč svim naporima entuzijasta i povremenim pokušajima obnove - već ionako trošno stoljetno zdanje nastavilo polako propadati. Osim poslovičnog “zuba vremena”, koji je u suradnji s vlagom, hladnoćom i vremenskim nepogodama postupno razarao strukturu građevine, dvorac je djelomično stradao i u velikom požaru 1979. godine, te u nekolicini slabijih potresa. Međutim, kako se čini, posljednja dva potresa – zagrebački i sisačko-petrinjski iz 2020. – osigurala su dvorcu Oršić priliku za novi početak. Entuzijastično i čini se vrlo sposobno vodstvo dvorca utjelovljeno u voditelju projekta akademskom kiparu Alenu Novoselcu, napravilo je plan cjelokupne građevinske obnove vrijedan više od 10 milijuna eura prema kojemu bi kroz nekoliko godina dvorac Oršić trebao zasjati novim/starim sjajem, odnosno postati nešto poput sličnih plemićkih zdanja prenamijenjenih u kulturne institucije kakvih ima diljem Europe i kojima se izdaleka divimo i kojima zavidimo.

Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude. Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima. S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima, ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.