Galeriju Krsto Hegedušić je razorio potres, no prati je zla kob

Galeriju “Krsto Hegedušić” u Petrinji pratila je zla kob. Prvo je stradala u Domovinskom ratu, kad je iz fundusa otuđeno 60 iznimno vrijednih slika, zatim je devastirana tijekom poplava koje su prije nekoliko godine zadesile taj kraj, a sad je zgrada galerije potpuno razorena u katastrofalnom potresu koji je 29. prosinca prošle godine uništio zaštićenu gradsku jezgru Petrinje te Sisak, Glinu i okolna sela u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nasreću, spašene su sve umjetnine, od slika, grafika, crteža i fotografija do keramike i skulptura, koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra, a zbirka je pohranjena u čuvaonice. Galerija “Krsto Hegedušić” djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja. Smještena je na Strossmayerovu šetalištu broj 1, kraj crkve sv. Lovre, dakle, u središtu grada, a pored nje u Hrvatskom domu su i kazalište, knjižnica, kino, folklorni ansambl Petrinjčica i puhački ansambl te petrinjski radio. “S obzirom na to da Petrinja nema gradski muzej, Hrvatski dom je središnja kulturna ustanova u gradu”, kaže njegov ravnatelj Milan Herceg i napominje da je, prema prvoj procjeni statičara, zgrada Galerije “Krsto Hegedušić” dobila crvenu oznaku - svi su zidovi popucali, a stražnji dio galerije kompletno se urušio. Što slijedi? Obnova zgrade ili rušenje pa faksimilska rekonstrukcija? Herceg kaže da će se zgrada vjerojatno morati rušiti, no napominje da o tome tek trebaju odlučiti stručnjaci. U Galeriji je do rata bilo 676 umjetnina, a najvažnija zbirka je “Hrvatski likovni umjetnici” koja danas ima 400 djela respektabilnih hrvatskih likovnih umjetnika iz druge polovice 20. stoljeća. Među njima se ističu radovi slavnog Krste Hegedušića i Anke Bestal, koja je odgojila mnoge talente u Petrinji, između ostalih i Anku Krizmanić, zatim djela jednog od najznačajnijih slikara 20. stoljeća Ive Šebalja, kojega je kritičar Ive Šimat Banov nazvao “štafelajnim neumornikom”, tu su i slike Ferdinanda Kulmera, istaknutog umjetnika i pedagoga plemićkog podrijetla, koji je tijekom socijalizma bio “vječno sumnjivi grof”, a zatim se u samostalnoj Hrvatskoj počela voditi bitka oko njegova dvorca, u koji su se uselili Todorići, pa sve do naivca Ivana Lackovića Croate, akademkinje Nives Kavurić Kurtović, kojoj su tepali “prva dama hrvatskog slikarstva”, jedinstvenog i neponovljivog kipara Ivana Kožarića, dosljedne hiperrealistice Jadranke Fatur i multimedijalnih konceptualista Borisa Demura i svjetski slavne Marine Abramović, koja je u sedamdesetima bila polaznica Hegedušićeve Majstorske radionice. Evakuacija umjetnina obavljena je u jednom danu u zajedničkoj akciji Ministarstva kulture i medija, HGSS-a i zagrebačkih muzealaca iz Muzeja za umjetnost i obrt, Muzejskog dokumentacijskog centra i Galerije Klovićevi dvori. “Uz svesrdnu pomoć pripadnika HGSS-a uspjeli smo evakuirati oko 400 umjetnina, od slika i grafika do skulptura, te ih pohraniti u Gradski muzej Sisak.