Književnost i kultura
106 prikaza

Kafkijanski zaplet pretvara se u morelovsku potragu za očuvanjem života nakon smrti

Franky-Monty
'Veće od života' Dina Buzzatija smatra se prvim ozbiljnim talijanskim romanom znanstvene fantastike sa sadržajem koji zadire u važna filozofska pitanja Franky-Monty

Dino Buzzati je roman „Veće od života“ napisao točno 20 godina nakon „Tatarske pustinje“, fascinantnog egzistencijalističkog djela o prolasku vremena, kratkoći i apsurdnosti ljudskoga vijeka i neispunjenim nadanjima. „Veće od života“ smatra se prvim ozbiljnim talijanskim romanom znanstvene fantastike. Započinje kao kafkijanski zaplet o znanstveniku Ismaniju, a pretvara se u morelovsku potragu za očuvanjem života nakon smrti, u čijem su fokusu znanstvenik Strobele i njegova mrtva supruga Laura. S obzirom na to da se radi o 1960., pokušaj reinkarnacije čovjeka u stroju može djelovati pomalo arhaično, osobito suvremenom čovjeku koji sa sobom nosi puno moćniji i manji stroj od Buzzatijevog betonskog mastodonta čija je jedina supermoć računanje. Zapravo se radi o nekoj vrsti divovskog kalkulatora koji bi s vremenom trebao nadvladati čovjeka i zavladati svijetom, no ta ideja nije dubinski razrađena. Autor u narativu isprepliće elemente magijskog realizma, fantastike i horora (likovi primjerice čuju glasove za koje nisu sigurni odakle dolaze, žena ulazi u divovski stroj, a za njom se zatvaraju vrata, psi koji su na svojim čuvarskim pozicijama bili uznemireni, pa su ih morali otpraviti.) No fantastični elementi uvijek su ukotvljeni u realnosti, u njih je lako povjerovati iako ideja, kad o njoj dublje razmislimo, može biti apsurdna. Povlači se paralela s „Tatarskom pustinjom“ i čuvarima koji pomno paze na utvrdu i nadiranje Tatara, sve dok im život ne prođe u straži. I ovdje su likovi dio nečeg većeg, skrivenog od društva, čiju punu svrhu ni sami ne mogu razumjeti. No to je samo u prvom dijelu romana. Buzzati do jedne trećine romana gradi napetost, svojevrsnu noćnu moru satkanu od neznanja, da bi potom napustio fantastični narativ i pred čitatelje iznio, ovaj put bez trunke tajnovitosti, na kakvom projektu znanstvenici doista rade. I dok je naum znanstvenika da stvore najmoćniji, samostalno misleći stroj na planetu, jedan znanstvenik, prototip pomahnitalog znanstvenika, želi stroj napraviti na sliku i priliku svoje mrtve supruge. 

 | Author:

Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude. Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima. S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima, ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.