U fenomenologiji fašizma važno mjesto zauzimaju slavni pojedinci, prvenstveno pisci, koji su bezrezervno podržavali režime Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija. Njihov kolaboracionizam imao je duboku ideološku pozadinu, nisu se odrekli fašističke ideologije ni nakon Drugog svjetskog rata, bez obzira na apokalipsu koju su ti režimi ostavili iza sebe, kao bolno nasljeđe koje je trajno i fatalno obilježilo europsko (i svjetsko) 20. stoljeće. Zbog toga su stavovi tih pojedinaca gotovo u pravilu tumačeni mentalnom neuračunljivošću, što je pomalo i logično. Tko može povjerovati u uračunljivost osoba koje su nastavile tvrdoglavo ustrajavati na fašističkoj ideologiji, unatoč količini zla koje je ostavila iza sebe? Najpoznatiji sličan primjer je slavni norveški književnik Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine, kojega je Thomas Mann opisao kao “potomka Dostojevskog i Friedricha Nietzschea”, koji je danas, bez obzira na to što je riječ o jednom od najvažnijih književnika 20. stoljeća, ostao upamćen prvenstveno kao Hitlerov apologeta.
307
prikaza
Kako je zaboravljeni Mussolinijev graditelj stvorio arhitektonski dragulj u Puli
1/3
Do sedamdesetih Mazzoni nije smatran važnijim talijanskim arhitektom 20. stoljeća, kad su talijanski stručnjaci revalorizirali njegov rad, pri čemu je veliku ulogu odigrala pulska Glavna pošta. Ovo je njegova priča
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ma opet fasist