Profesor književnosti, novinski kolumnist, javno angažirani protivnik katalonskih separatista i samoproglašeni asocijalni neurotik, ali prije svega veliki španjolski pisac Javier Cercas (59), odlučio je prije nekoliko godina, “kako ne bi postao sam svoj oponašatelj”, napisati svoj prvi kriminalistički roman. Pošto se proslavio romanima “Salaminski vojnici”, “Brzina svjetlosti” i “Anatomija jedne pobune”, u kojima je, koristeći se fikcijom, esejistikom i povijesnim dokumentima, iznio dojmljivu literarnu kroniku nedavne političke i društvene povijesti Španjolske, Cercas je 2019. objavio žanrovski roman “Terra Alta”, koji je u prijevodu Silvane Roglić i izdanju Frakture dostupan i hrvatskim čitateljima. Španjolska publika jako je dobro prihvatila taj Cercasov izlet u kriminalistički žanr, a autor je u međuvremenu napisao i roman “Independencia”, svojevrsni nastavak “Terre Alte”, u kojemu pratimo nove avanture policijskog istražitelja Melchora Marina. Cercas je bio gost Festivala svjetske književnosti (FSK) njegova hrvatskog nakladnika Frakture, a tim smo povodom porazgovarali s njim uz pomoć prevoditeljice Ele Varošanec Krsnik. U razgovoru nam je, između ostaloga, otkrio kako je na njega djelovala prisilna izolacija tijekom lockdowna, zašto se sloboda i jednakost ponekad međusobno isključuju, koja je najveća opasnost za uspješnog pisca i zašto je nacionalizam nekad bio dobra ideja.
2310
prikaza
Javier Cercas: Kladio bih se da hrvatska sadašnjost počinje s Drugim svjetskim ratom
1/6
Neovisnost je u Europi 21. stoljeća toksična devetnaestostoljetna fantazija, čije ste posljednje ili pretposljednje žrtve bili vi, bivši Jugoslaveni, govori nam veliki španjolski pisac
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
