Kada se podigne zastor, u svakako najtradicionalnijem francuskom kazalištu, na prvi pogled je jasno kako je predstava lišena povijesnog ruha te da će, sudeći već i po kostimima, svjedočiti izravno o našoj svakodnevici. Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière, "Tartuffea" je napisao godine 1664. i ta je komedija već na praizvedbi 12. svibnja iste godine, u Château de Versailles, izazvala snažne reakcije te je bila zabranjena. Kao razlog zabrane isticalo se izravno izrugivanje vjere, plemstva i gospode te se time prema ondašnjim interpretacijama s vrha vlasti prijetilo društvenom poretku, pa je tek nakon prepravki, poslije pet godina, djelo uspjelo proći cenzuru svoga vremena i zadovoljiti kralja. No uskoro je proglašeno remek-djelom te je bilo prepoznato stoljećima nakon što je napisano. Ismijavši licemjerje, nepoštenje, udvorništvo, laganje, varanje i pljačkanje, Molière ismijava one poroke koje je očito nemoguće zatrti. Svrha je komedije ispravljati i prokazivati ljudske mane… Čovjek lako podnosi prijekor, ali teško trpi porugu. Spreman je da ga smatraju zlim, ali nipošto ne želi da ga smatraju smiješnim…, pojasnio je i sam autor. U doba u kojem nas bombardiraju lažima sa svih strana, kad su varalice toliko u modi da oni koji to nisu izgledaju poput nesposobnih budala, susret s Molièreovim "Tartuffeom" možda je i najtočniji kazališni susret s izazovima stoljeća u kojem živimo.
310
prikaza
Klasik koji je prije 359 godina zabranio Kralj Sunce
1/5
Dok nas bombardiraju lažima sa svih strana, dok su varalice u modi , susret s Molièreovim 'Tartuffeom' možda je i najtočniji kazališni susret s izazovima stoljeća u kojem živimo
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka