Žiri nagrade Fric, predvođen predsjednicom, teatraloginjom Natašom Govedić, a u kojem su još bili molekularna biologinja Dragomira Majhen, povjesničarka umjetnosti Petra Vugrinec, kritičar, antologičar i teoretičar književnosti Tomislav Brlek, teolog Dalibor Milas i povjesničar Hrvoje Klasić, odabrao je šest proznih naslova koji konkuriraju za to prestižno priznanje, nazvano nadimkom Miroslava Krleže. Ovo su djela koja su ušla u uži izbor za nagradu Fric: Magdalena Blažević: Sezona berbe (Fraktura), Miljenko Jergović: Rat (Fraktura), Novak Kristian: Slučaj vlastite pogibelji (OceanMore), Tanja Radović: Oda mladosti (Meandar Media), Marko Tomaš: Knjiga za Maju (VBZ), Ante Tomić: Nada (Hena Com).
Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju 1.7. 2023.-30.6.2024 godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto). Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016/17 Damir Karakaš za roman „Sjećanje šume“, 2017/18 Jurica Pavičić za roman „Crvena voda“, 2018/19 Darko Cvijetić za roman „Schindlerov lift“, 2019/20 Marko Gregur za roman „Vošicki“, 2020/21 Damir Uzunović za roman „Ja sam“, 2021/22 Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal“ i Ivana Šojat 2022/23 za roman "Sama". Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea, 18. prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Obrazloženje žirija o odluci da knjiga "Nada" Ante Tomića bude uvrštena među finaliste nagrade Fric:
Drugi roman i treća knjiga Magdalene Blažević potvrđuje stilski i vrijednosno izdvojen položaj autorice unutar suvremene prozne produkcije, osobito po tome što se ne zadovoljava ranije postignutim. Zadržavajući idiosinkratične karakteristike njezinog izvanredno samosvjesnog pisma – prije svega filigranski, ali maksimalno funkcionalno, oblikovane rečenice te kreativno kretanje unutar strogo zadanih formalnih okvira – Sezona berbe istodobno mijenja, razrađuje, proširuje i usložnjava sada već prepoznatljivu poetiku odsudno određenu spojem izražajne suptilnosti i surovosti događaja. Osobito je kompozicijsko majstorstvo demonstrirano u supostavljanju lirskih snoviđenja neumoljivim opisima nasilja ne samo po načelu kontrapunkta, nego i retroaktivne prefiguracije: fabularno ranije je sižejno kasnije, čime se oblikuje nerazmrsiva interpretativna petlja a čitatelje suočava s težinom vlastitih izbora. Kako se na svim razinama teksta demonstrira povratna sprega doslovnog i figurativnog, u čitanju se oniričko i drastično bez ostatka stapaju u nedjeljivu cjelinu. Čitateljska je odgovornost naglašena činjenicom da je najčešća aktivnost u romanu promatranje i pripremanje, pri čemu je strpljenje nerazlučivo od strepnje, sladostrasnost od strave.
