S Davorkom Begović, muzikologinjom i voditeljicom Muzičkog salona u prostorima zagrebačkog Studentskog centra - programa suvremene umjetničke glazbe koji svjesno radi na brisanju granica akademske i izvaninstitucionalne suvremene glazbe, razgovarali smo o profesionalnim izazovima i općenitom statusu “drukčije” suvremene glazbe u okvirima reprezentativne kulture. Begović je, naime, u nekoliko godina rada na toj adresi uspjela pokrenuti živu suvremenu scenu, proizvodnja je počela.
U sklopu nadolazećeg Velesajma kulture od 11. prosinca u prostorima zagrebačkog Studentskog centra izvest ćete zanimljiv pokus. Obnovljeni Francuski paviljon doživjet će u vašoj obradi umjetničko i akustičko ispitivanje prostora. Kružna ostakljena perspektiva naizgled ne nudi dobru koncertu akustiku, što je samo izazov za site - specific istraživanja?
![Davorka Begović | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL)](/media/img/e6/66/4856369bf9597bb0edbc.jpeg)
Akustika Francuskog paviljona svakako je vrlo specifična. Neki će možda reći da je ograničavajuća, ali zapravo može biti nevjerojatno inspirativna, upravo savršena za glazbene i multimedijalne site-specific projekte koji bi akustiku Francuza uzeli kao polazište umjetničkog rada. U glazbenom smislu mnogo je točnije, čini mi se, krenuti iz samog prostora, zadanih akustičkih karakteristika i mogućnosti nego od paviljona pokušavati stvoriti klasični koncertni prostor. Tako da smo za ovogodišnji Velesajam kulture pozvali dvadesetak glazbenika na umjetničko akustičko istraživanje: mimo akustičkog ispitivanja i mjerenja koje nam također predstoji, kroz otvorene ćemo probe čuti kako u paviljonu zvuči saksofon, kako marimba, a kako vokalni ansambl, koja je razlika u zvuku ovisno o poziciji glazbenika i broju posjetitelja, što će pridonijeti i razvoju ideja za buduće glazbene projekte i načine korištenja specifične akustike u kreiranju novih zvukovnih sadržaja. Za 2015. godinu imamo u planu i “Kompoziciju za Francuski paviljon” – projekt skladatelja i sound artista Gerrieta K. Sharme iz Instituta za elektroničku glazbu u Grazu, koji se već nekoliko godina bavi kompozicijama građevina i razvija seriju radova “Building Sound Compositions” diljem Europe. Polazeći od arhitekture i akustike građevina u kojima komponira, one postaju zvučeći prostor i integralni dio višekanalnih elektroničkih kompozicija.
Muzički salon koji vodite nekoliko posljednjih godina u SC-u profilirao se u znak inspirativne suvremene glazbe, koju bi se možda moglo definirati kao ‘neistitucionalnu suvremenu glazbu’. Što je cilj rada u Salonu: kleš akademske i svake drukčije glazbe? Dojam o domaćoj suvremenoj umjetničkoj glazbi kao čvrsto akademiziranom polju možda se mijenja? Što je ključno za bolju sinergiju?
![Davorka Begović | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL)](/media/img/bf/86/a3dd7915b7aa96b3cc3d.jpeg)
Muzički salon je koncipiran tako da mu je u fokusu suvremena glazba shvaćajući to suvremeno u najširem smislu riječi. Konceptom i programom svakako se uklapa u programske smjernice Kulture promjene kako ih je prije 10 godina osmislila i definirala Nataša Rajković, ali slijedeći tako i koncepciju koju su postavili utemeljitelj Muzičkog salona, akademik Ante Stamać i dugogodišnji umjetnički voditelj akademik Nikša Gligo. I to upravo zato što su ju oni još 1960-ih godina prošlog stoljeća zamislili i postavili toliko otvoreno i zapravo svevremeno. Ideja je slijediti suvremene tendencije i ovisno o njima pomicati fokus i kreirati program, inzistirajući na otvorenom pristupu suvremenim glazbama današnjice, istraživanju i otkrivanju novoga, poticanju suradnje i dijaloga. Iz tih se razloga u programima Muzičkog salona susreću akademska glazbena zajednica i tzv. underground scena. Stroga i kruta podjela na akademsku i izvaninstitucionalnu glazbenu scenu ne koristi ni jednima ni drugima, kao ni publici. Za razvoj i napredak glazbene misli nužni su eksperiment i prostor za istraživanje, prigoda za pogreške, konstantna otvorenost ali i kritički pristup suvremenoj umjetnosti i društvu. I svi su elementi na svoj način ključni za sinergiju na suvremenoj glazbenoj sceni - koja je, bez daljnjega, izuzetno eklektična.
U tom je smjeru održan i tematski okrugli stol o ‘loopu suvremene glazbe na hrvatskoj sceni’ koji ste uz Petru Pavić moderirali na nedavno održanoj Opatijskoj glazbenoj tribini. Tko čini taj ‘loop’? Kažete da su reakcije glazbenih profesionalaca bile izuzetne…
![Davorka Begović i sestre | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL)](/media/img/74/5a/15b08bc050a1268ab7f2.jpeg)
Loop čine svi oni koji čine suvremenu glazbenu scenu (profesori, glazbenici, skladatelji, producenti, kritičari, posjetitelji…), a svi su kotačići neupitno povezani mnogim brojnim uzročno-posljedičnim vezama. Loop zapravo prozlazi iz naravi stvari i generiraju ga međuodnosi pojedinačnih elemenata onoga što nazivamo scenom, a kao glavne karike ili polja djelovanja tog loopa istaknule smo edukaciju, produkciju, kritiku i publiku. Baš zbog tih neraskidivih odnosa smatrale smo da se temom suvremene glazbe na hrvatskoj sceni treba baviti i sagledati je u njezinoj širini. Uključujući, dakako, i onu institucionalnu i izvaninstitucionalnu. Teško mi je vjerovati da hermetičnost i zatvaranje mogu biti ikako konstruktivni. Htjele smo, također, osvijestiti i podsjetiti na odgovornost svake od karika ovog lanca, upozoriti na dalekosežnost djelovanja svake karike. A reakcije na okrugli stol su bile različite. I to vidim kao pozitivnu posljedicu: postignut je kratkoročni cilj, otvorili smo pitanja koja smatramo važnima, potaknuli smo dijalog koji se nastavio i izvan službenog termina okruglog stola, u neformalnim razgovorima. Naravno, to bi trebao biti tek početak sustavnog dijaloga…
Program rada dijelite na tri programske linije, a posebno ste ponosni na sustav glazbenih rezidencija: koji je njihov dugoročni cilj? Tko sudjeluje u ovoj godini?
![Davorka Begović i sestre | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL)](/media/img/48/3f/9949498c3d6b744ed4c8.jpeg)
Programska linija glazbenih rezidencija koju smo započeli 2012. godine obuhvaća produkciju suvremenih glazbenih projekata koji su međusobno različiti po formi, trajanju, broju sudionika, kao i poetici, ali imaju zajednički cilj ili ideju. Tom programskom linijom pružamo prostor i profesionalne produkcijske uvjete glazbenicima i skladateljima za stvaranje novih djela, traženje novih glazbenih izričaja, okupljanje novih ansambala i povezivanje glazbenika iz Hrvatske i inozemstva koji do tada nisu imali prigodu zajedno raditi, a međusobno dijele neke umjetničke ideje, potrebu za nesputanim istraživanjem, određeni senzibilitet: strast za suvremenu glazbu. Posljednji takav projekt održan je u studenome ove godine, a riječ je o Eksperimentalnom ansambu koji je umjetnički predvodio britanski skladatelj i gitarist Pete Harden. Članovi novog ansambla bili su redom iznimni glazbenici: udaraljkašica Kaja Farszky, elektroničar Bojan Gagić, saksofonist Ivan Kovačić, flautistica Eda Rimanić i basist Alen Sinkauz. A za 2015. godinu planiramo pet rezidencija. Početkom godine - dva zanimljiva dueta. Prvi čine flautistica Eda Rimanić i multimedijalni umjetnik Bojan Gagić koji će raditi u Francuskom paviljonu, koristeći i polazeći od spomenute akustike paviljona. Drugi duet čine mezzosopranistica Ivana Srbljan i gitarist, elektroničar i skladatelj Nenad Sinkauz. Kako se Nenad u svom glazbeničkom djelovanju niz godina bavi, među ostalim, upotrebom glasa (elektronička manipulacija, loopiranje, provlačenje glasa kroz efekte...), tako će prvi zajednički rad Ivana i Nenad započeti traganjem za korelacijama svojih, prema mnogočemu različitih, glasova. U proljeće planiramo novi eksperimentalni ansambl koji će umjetnički voditi trombonist i skladatelj Hilary Jeffery. ‘Kompoziciju za Francuski paviljon’ Gerrieta Sharme već sam spomenula, a peta planirana rezidencija je suradnja članova nizozemskog udaraljkaškog ansambla Slagwerk den Haag i saksofonista kvarteta Papandopulo, sa skladateljima Mirelom Ivičević i Gordanom Tudorom.
Festival Izlog suvremenog zvuka održat će se na proljeće treći put, taman nakon Muzičkog biennala. Što nosi Izlog?
Treći Izlog nastavlja u onom smjeru u kojem su krenula prethodna dva, a koja ćemo imena predstaviti - ovisit će najprije o financijskim mogućnostima. U četiri festivalska dana, od 6. do 9. svibnja, predstavit ćemo tridesetak hrvatskih i inozemnih projekata, uključujući koncerte, razgovore s autorima i predavanja, audiovizualne projekte i zvučne instalacije, nastavljajući istraživanje i otkrivanje novoga, uz poticanje suradnje. S Muzičkim biennalom i ove godine nastavljamo programsku suradnju pa će na ovogodišnjem MBZ-u Salon predstaviti belgijski ansambl Nadar koji dolazi s novim glazbeno-scenskim, odnosno multimedijalnim projektom ‘Recht’ skladatelja Hannesa Seidla i videoumjetnika Daniela Köttera.
Naposljetku: budžet. Ističemo ga kao kuriozum, jer izgleda nevjerojatno da s tako malo sredstava uspijete sve održati. Koliko ste ove godine ‘skupili’ novca za program na lokalnoj i državnoj razini, svima na znanje...
Ove smo godine za festival Izlog suvremenog zvuka dobili 30.000 kuna potpore Ministarstva kulture i 40.000 kuna od Grada Zagreba, a za rezidencije i produkciju novog glazbenoscenskog djela još 50.000 kuna od Ministarstva. Naravno da bi s više novca bilo lakše raditi i da bi nam povećanje budžeta omogućilo i kvalitativni rast, ali smo svjesni financijske situacije i u skladu s time se trudimo pronaći produkcijske modele kroz koje bi za malo novaca realizirali što kvalitetniji program. Nije jednostavno, ali nam u tome mnogo pomažu partnerske institucije i sponzori koji su prepoznali i podržali naše projekte.