Kultura
515 prikaza

Ljepotica koja briše granice suvremene i akademske glazbe

Davorka Begović
Nina Djurdjevic (PIXSELL)
Muzikologinja i voditeljica Muzičkog salona u zagrebačkom SC-u govori o statusu 'drukčije' suvremene glazbe

S Davorkom Begović, muzikologinjom i voditeljicom Muzičkog salona u prostorima zagrebačkog Studentskog centra - programa suvremene umjetničke glazbe koji svjesno radi na brisanju granica akademske i izvaninstitucionalne suvremene glazbe, razgovarali smo o profesionalnim izazovima i općenitom statusu “drukčije” suvremene glazbe u okvirima reprezentativne kulture. Begović je, naime, u nekoliko godina rada na toj adresi uspjela pokrenuti živu suvremenu scenu, proizvodnja je počela.

U sklopu nadolazećeg Velesajma kulture od 11. prosinca u prostorima zagrebačkog Studentskog centra izvest ćete zanimljiv pokus. Obnovljeni Francuski paviljon doživjet će u vašoj obradi umjetničko i akustičko ispitivanje prostora. Kružna ostakljena perspektiva naizgled ne nudi dobru koncertu akustiku, što je samo izazov za site - specific istraživanja?

Davorka Begović | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL) Nina Djurdjevic (PIXSELL)

Akustika Francuskog paviljona svakako je vrlo specifična. Neki će možda reći da je ograničavajuća, ali zapravo može biti nevjerojatno inspirativna, upravo savršena za glazbene i multimedijalne site-specific projekte koji bi akustiku Francuza uzeli kao polazište umjetničkog rada. U glazbenom smislu mnogo je točnije, čini mi se, krenuti iz samog prostora, zadanih akustičkih karakteristika i mogućnosti nego od paviljona pokušavati stvoriti klasični koncertni prostor. Tako da smo za ovogodišnji Velesajam kulture pozvali dvadesetak glazbenika na umjetničko akustičko istraživanje: mimo akustičkog ispitivanja i mjerenja koje nam također predstoji, kroz otvorene ćemo probe čuti kako u paviljonu zvuči saksofon, kako marimba, a kako vokalni ansambl, koja je razlika u zvuku ovisno o poziciji glazbenika i broju posjetitelja, što će pridonijeti i razvoju ideja za buduće glazbene projekte i načine korištenja specifične akustike u kreiranju novih zvukovnih sadržaja. Za 2015. godinu imamo u planu i “Kompoziciju za Francuski paviljon” – projekt skladatelja i sound artista Gerrieta K. Sharme iz Instituta za elektroničku glazbu u Grazu, koji se već nekoliko godina bavi kompozicijama građevina i razvija seriju radova “Building Sound Compositions” diljem Europe. Polazeći od arhitekture i akustike građevina u kojima komponira, one postaju zvučeći prostor i integralni dio višekanalnih elektroničkih kompozicija.

Muzički salon koji vodite nekoliko posljednjih godina u SC-u profilirao se u znak inspirativne suvremene glazbe, koju bi se možda moglo definirati kao ‘neistitucionalnu suvremenu glazbu’. Što je cilj rada u Salonu: kleš akademske i svake drukčije glazbe? Dojam o domaćoj suvremenoj umjetničkoj glazbi kao čvrsto akademiziranom polju možda se mijenja? Što je ključno za bolju sinergiju? 

Davorka Begović | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL) Nina Djurdjevic (PIXSELL)

Muzički salon je koncipiran tako da mu je u fokusu suvremena glazba shvaćajući to suvremeno u najširem smislu riječi. Konceptom i programom svakako se uklapa u programske smjernice Kulture promjene kako ih je prije 10 godina osmislila i definirala Nataša Rajković, ali slijedeći tako i koncepciju koju su postavili utemeljitelj Muzičkog salona, akademik Ante Stamać i dugogodišnji umjetnički voditelj akademik Nikša Gligo. I to upravo zato što su ju oni još 1960-ih godina prošlog stoljeća zamislili i postavili toliko otvoreno i zapravo svevremeno. Ideja je slijediti suvremene tendencije i ovisno o njima pomicati fokus i kreirati program, inzistirajući na otvorenom pristupu suvremenim glazbama današnjice, istraživanju i otkrivanju novoga, poticanju suradnje i dijaloga. Iz tih se razloga u programima Muzičkog salona susreću akademska glazbena zajednica i tzv. underground scena. Stroga i kruta podjela na akademsku i izvaninstitucionalnu glazbenu scenu ne koristi ni jednima ni drugima, kao ni publici. Za razvoj i napredak glazbene misli nužni su eksperiment i prostor za istraživanje, prigoda za pogreške, konstantna otvorenost ali i kritički pristup suvremenoj umjetnosti i društvu. I svi su elementi na svoj način ključni za sinergiju na suvremenoj glazbenoj sceni - koja je, bez daljnjega, izuzetno eklektična.

U tom je smjeru održan i tematski okrugli stol o ‘loopu suvremene glazbe na hrvatskoj sceni’ koji ste uz Petru Pavić moderirali na nedavno održanoj Opatijskoj glazbenoj tribini. Tko čini taj ‘loop’? Kažete da su reakcije glazbenih profesionalaca bile izuzetne…

Davorka Begović i sestre | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL) Nina Djurdjevic (PIXSELL)

Loop čine svi oni koji čine suvremenu glazbenu scenu (profesori, glazbenici, skladatelji, producenti, kritičari, posjetitelji…), a svi su kotačići neupitno povezani mnogim brojnim uzročno-posljedičnim vezama. Loop zapravo prozlazi iz naravi stvari i generiraju ga međuodnosi pojedinačnih elemenata onoga što nazivamo scenom, a kao glavne karike ili polja djelovanja tog loopa istaknule smo edukaciju, produkciju, kritiku i publiku. Baš zbog tih neraskidivih odnosa smatrale smo da se temom suvremene glazbe na hrvatskoj sceni treba baviti i sagledati je u njezinoj širini. Uključujući, dakako, i onu institucionalnu i izvaninstitucionalnu. Teško mi je vjerovati da hermetičnost i zatvaranje mogu biti ikako konstruktivni. Htjele smo, također, osvijestiti i podsjetiti na odgovornost svake od karika ovog lanca, upozoriti na dalekosežnost djelovanja svake karike. A reakcije na okrugli stol su bile različite. I to vidim kao pozitivnu posljedicu: postignut je kratkoročni cilj, otvorili smo pitanja koja smatramo važnima, potaknuli smo dijalog koji se nastavio i izvan službenog termina okruglog stola, u neformalnim razgovorima. Naravno, to bi trebao biti tek početak sustavnog dijaloga…

Program rada dijelite na tri programske linije, a posebno ste ponosni na sustav glazbenih rezidencija: koji je njihov dugoročni cilj? Tko sudjeluje u ovoj godini?

Davorka Begović i sestre | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL) Nina Djurdjevic (PIXSELL)

Programska linija glazbenih rezidencija koju smo započeli 2012. godine obuhvaća produkciju suvremenih glazbenih projekata koji su međusobno različiti po formi, trajanju, broju sudionika, kao i poetici, ali imaju zajednički cilj ili ideju. Tom programskom linijom pružamo prostor i profesionalne produkcijske uvjete glazbenicima i skladateljima za stvaranje novih djela, traženje novih glazbenih izričaja, okupljanje novih ansambala i povezivanje glazbenika iz Hrvatske i inozemstva koji do tada nisu imali prigodu zajedno raditi, a međusobno dijele neke umjetničke ideje, potrebu za nesputanim istraživanjem, određeni senzibilitet: strast za suvremenu glazbu. Posljednji takav projekt održan je u studenome ove godine, a riječ je o Eksperimentalnom ansambu koji je umjetnički predvodio britanski skladatelj i gitarist Pete Harden. Članovi novog ansambla bili su redom iznimni glazbenici: udaraljkašica Kaja Farszky, elektroničar Bojan Gagić, saksofonist Ivan Kovačić, flautistica Eda Rimanić i basist Alen Sinkauz. A za 2015. godinu planiramo pet rezidencija. Početkom godine - dva zanimljiva dueta. Prvi čine flautistica Eda Rimanić i multimedijalni umjetnik Bojan Gagić koji će raditi u Francuskom paviljonu, koristeći i polazeći od spomenute akustike paviljona. Drugi duet čine mezzosopranistica Ivana Srbljan i gitarist, elektroničar i skladatelj Nenad Sinkauz. Kako se Nenad u svom glazbeničkom djelovanju niz godina bavi, među ostalim, upotrebom glasa (elektronička manipulacija, loopiranje, provlačenje glasa kroz efekte...), tako će prvi zajednički rad Ivana i Nenad započeti traganjem za korelacijama svojih, prema mnogočemu različitih, glasova. U proljeće planiramo novi eksperimentalni ansambl koji će umjetnički voditi trombonist i skladatelj Hilary Jeffery. ‘Kompoziciju za Francuski paviljon’ Gerrieta Sharme već sam spomenula, a peta planirana rezidencija je suradnja članova nizozemskog udaraljkaškog ansambla Slagwerk den Haag i saksofonista kvarteta Papandopulo, sa skladateljima Mirelom Ivičević i Gordanom Tudorom.

Festival Izlog suvremenog zvuka održat će se na proljeće treći put, taman nakon Muzičkog biennala. Što nosi Izlog?

Treći Izlog nastavlja u onom smjeru u kojem su krenula prethodna dva, a koja ćemo imena predstaviti - ovisit će najprije o financijskim mogućnostima. U četiri festivalska dana, od 6. do 9. svibnja, predstavit ćemo tridesetak hrvatskih i inozemnih projekata, uključujući koncerte, razgovore s autorima i predavanja, audiovizualne projekte i zvučne instalacije, nastavljajući istraživanje i otkrivanje novoga, uz poticanje suradnje. S Muzičkim biennalom i ove godine nastavljamo programsku suradnju pa će na ovogodišnjem MBZ-u Salon predstaviti belgijski ansambl Nadar koji dolazi s novim glazbeno-scenskim, odnosno multimedijalnim projektom ‘Recht’ skladatelja Hannesa Seidla i videoumjetnika Daniela Köttera.

Naposljetku: budžet. Ističemo ga kao kuriozum, jer izgleda nevjerojatno da s tako malo sredstava uspijete sve održati. Koliko ste ove godine ‘skupili’ novca za program na lokalnoj i državnoj razini, svima na znanje...

Ove smo godine za festival Izlog suvremenog zvuka dobili 30.000 kuna potpore Ministarstva kulture i 40.000 kuna od Grada Zagreba, a za rezidencije i produkciju novog glazbenoscenskog djela još 50.000 kuna od Ministarstva. Naravno da bi s više novca bilo lakše raditi i da bi nam povećanje budžeta omogućilo i kvalitativni rast, ali smo svjesni financijske situacije i u skladu s time se trudimo pronaći produkcijske modele kroz koje bi za malo novaca realizirali što kvalitetniji program. Nije jednostavno, ali nam u tome mnogo pomažu partnerske institucije i sponzori koji su prepoznali i podržali naše projekte.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.