Mihail Šiškin: Kad čujem izraz ruska duša najradije bi uzeo pištolj

Veliki Tanino Liberatore crta uživo svog Ranxeroxa pred posjetiteljima, a s oduševljenjem njegove crtačke poteze prati i puno djece i mladih. Sajamska Sakramenska Tamara Obrovac i bard istarske kulture Milan Rakovac „repaju“ u Kavani Mozart, a ritam im drži publika. Na licu mjesta nastala je nova pjesma za Tamaru iz Milanovog „Endrigo bluesa“, koji je prije desetak godina napisao za Tamaru i Endriga. Već ove dvije podnevne slike šestog dana 30. Sa(n)jam knjige u Istri upisane su, i zbog svoje produkcijske, ali i emotivne snage, u antologiju Pulskog festivala knjiga i autora. A srijeda je, takoreći, bila tek počela.

„Pravi umjetnički utjecaj na moj rad proizlazi iz europske renesanse. U pronalaženju mog umjetničkog puta nije bilo ničeg konstruiranog, moj crtež proizlazi iz moje vlastite utrobe, a jako je važno poštenje prema sebi i svom vlastitom radu“, kazao je Tanino Liberatore, „Michelangelo talijanskog stripa“, jedan od najvećih majstora stripa na svijetu na Doručku s autorom odgovarajući na pitanje Aljoše Pužara o izgradnji vlastitog stila.

Uslijedio je grand finale Histrokozmosovog programa Sakramenske, gošća je bila Tamara Obrovac, a njen vinar Dorian Šegota iz Raklja sa svojom ekološkom malvazijom Cento Albina. Sve skupa, bila je to, kako je i najavila voditeljica Iva Đorđa Nemec, prava „multisenzorna dekadencija“.

„Tamara nas je naučila da krvotok Istre ima ritam jazza. U teksturi njezinog glasa prepoznajemo vinovu lozu, uliku, sunce…“, najavila je Iva Đorđa Nemec Sakramensku Tamaru, koja je svoj idejni moto sažela riječima:„Jazz je moja sloboda a korijeni su moja istina“ i dodala: „Prava emanacija moje unutarnje istine verbalizirana je na dijalektu Istre“. To je potkrijepila divnim slikama, sjećanjima, pričama o glazbi, umjetničkom stvaranju, djetinjstvu, ocu velikom slikaru Ivanu Obrovcu i noni Uliki. Sve je začarao Milan Rakovac prizvavši u sjećanje amarkordski prizor s mosta na „kunfinu“ u Rijeci, gdje glavna junakinja nona Ulika za ruke drži svoje dvoje djece, a tu je puno iskonske mudrosti i jedna balota…“

Da Sakramenske mogu zaista sve, dokazala je i nona Albina kojoj su jučer nazdravili publika i gosti Histrokozmosa. Ona je nona vinara Doriana Šegote, koja danas ima 103 godine, a do svoje 101. godine bila je aktivna u vinogradu. Ekološka malvazija Cento Albina, Dorianova je posveta noni Albini, a bila je i vinska pratnja punokrvne Sakramenske Tamare Obrovac, čiji umjetnički curriculum vitae u brojkama uključuje: 13 autorskih CD-a, 200 vlastitih skladbi, glazbu za 40 kazališnih i baletnih predstava i 10 filmova, 500 internacionalnih koncerata i brojne nagrade.

Trideseti je rođendan Sajma, a sajamska ekipa tortom je iznenadila Predraga Fincija koji je u Razgovoru iza zavjese predstavio svoju tridesetu knjigu - Filozofske priče“ (Buybook).

„Ovo je moja osobna knjiga, moja knjiga svjedok, moja nesvjesna biografija duše, da upotrijebim Nietzscheovu misao. Kombinacija različitih žanrova bila mi je potrebna da radim ono što radim cijeli svoj život. Ja sam pripovjedač ideja i u ovoj knjizi pripovijedam svoje ideje, ono što je za mene filozofija“, kazao je Predrag Finci. Za sebe kaže i da je stalno optimist i smatra: „Ovo je ključna kriza, ali napravit ćemo kvalitativni skok i pred nama je situacija nove renesanse.“

„Ovo što se danas događa u Rusiji je poput ruke koja se nalazi u rukavici prošlosti. Današnja struktura vlasti u Rusiji ista je kao u doba Zlatne horde gdje je vladala piramidalna struktura s vladarom na vrhu i gdje ne postoje nikakva prava. Isto je bilo i u Carskoj Rusiji i u doba Staljina. I kad čujem izraz ruska duša najradije bi uzeo pištolj. O nekoj tajanstvenoj zagonetnoj ruskoj duši moguće je govoriti samo onome tko nema nikakve informacije“, kazao je Mihail Šiškin, dobitnik Ruskog Bookera, Putinov oponent i ruski disident. U programu Slavenski đardin predstavljena je njegova knjiga „Moja Rusija“ (TIM Press), voditeljica je bila Ivana Peruško, a vrhunska prevoditeljica Tatjana Radmilo. Bilo je riječi i o korijenima kulture straha u Rusiji, o zaglušujućoj „šutnji koja je sredstvo preživljavanja i vuče se već generacijama“, o oslobađanju iz kruga kolektivne, plemenske svijesti i mogućnosti prijelaza na individualnu svijest uz pomoć kulture i obrazovanja….

Mikrokozmos Sarajeva kultnih 1980-ih - vrijeme nastanka pokreta Novog primitivizma, Top liste nadrealista, „Radio Sarajeva kakvo je nekad bilo i nikad više neće biti“, nastanka famozne sarajevske pop-rock škole - osvijetlile su legende sarajevske scene. U programu Bookstan predstavlja Sejo Sexon, lider Zabranjenog pušenja i Boro Kontić, autor radijske emisije Primus u koji je nastala Top lista nadrealista predstavili su knjigu „Pamtim to kao da je bilo danas“ (Buybook), a pjesmu po kojoj je knjiga dobila naslov izrecitirao je Emir Imamović Pirke.

„Sejo je jedinstven jer je uspio prepričati Sarajevo“, kazao je Boro Kontić, a Sexon je dodao:„Ušli smo jako mladi u sve to. Išli smo nekim drugim putem. Nismo voljeli one umjetnike i mlade bendove koji nečemu „teže“. Pričali smo priče iz komšiluka i tu smo se osjećali sigurno. Bili smo popularni u ulici, klubu, na fakultetu. Stariji kolege naše pjesme nisu procijenili kao interesantne.“

Dok su Boro Kontić i Sejo Sexon svjedočili riječju, kako je to zapravo izgledalo pokazao je svojim antologijskim fotografijama majstor fotografije Milomir Kovačević Strašni, koji je i dio foto-ekipe ovogodišnjeg Sajma. Njegova izložba „Sarajevo 80-ih“ otvorena u Galeriji Makina pred brojnom publikom kod velikog prijatelja Sajma Hassana Abdelghanija (kojem je gospodin Strašni –idol), bila je kruna uspješnog sajamskog dana. Za uspomenu, Strašni kojeg na Sajmu zovu, kako je kazala Magdalena Vodopija, direktorica Sajma, „nježni Strašni“, jer on je sve samo ne strašan, dobio je na dar svoj fotografski portret. Snimila ga je majstorica fotografije i fotografkinja Sajma Tanja Draškić Savić.

Dodajmo i da su i šestog sajamskog dana mladi došli na svoje: u Hop lektiri gost je bio ilustrator Marko Pinjuh, a u Pop lektiri o tome Kako se priča slikama objašnjavao je uz zorne primjere iz svojih filmova redatelj Boris Miljković.

Danas, u četvrtak, 5. prosinca, sedmog dana 30. Sajma u 9 i u 10.30 sati u programu Librić na Sajmu Planetopija predstavlja knjigu „Postanimo stručnjaci za emocije“, a voditeljice su Nataša Ozmec i Vlasta Prohaska.

U 10 sati u Crvenom salonu počinje Hop lektira, a Nenu Pavelić ugostit će Vjeran Juhas i Vibor Juhas. U 11 sati počinje Pop lektira, a Kako se piše rock and roll podučit će srednjoškolce Sejo Sexon, voditelj je Emir Imamović Pirke.

U 11 sati u Kavani Mozart počinje Doručak s autorom, gost je Mihail Šiškin, a voditelj Aljoša Pužar.

U 12.30 sati u Galeriji Cvajner otvara se program Histrokozmosa Konavle - zemlja gost, a svečano će biti otvorena izložba Sajma „Let s vilama“ Antonije Rusković Radonić. Sudjeluju: Božo Lasić, Vlaho Bogišić, Antonia Rusković Radonić, Ljuba Gamulin i Gorka Ostojić Cvajner.

U 17 sati u Centralnoj dvorani počinje program Histrokozmosa Saga o vinu, sudjeluju sommelieri Hrvatskog sommelierskog kluba i vinari Istre i Konavala.

U 18 sati u Crvenom salonu u Razgovoru iza zavjese gost je Costica Bradatan, a na programu je predstavljanje njegove nove knjige „U slavu neuspjeha“ (TIM press). Uz autora, sudjeluju Dijana Bahtijari, Andrea Matošević i Ivana Ostojčić. U 19 sati Histrokozmos u programu Konavle - zemlja gost predstavlja knjigu Vlahe Bogišića „Rječnik zaljubljenika u Konavle“ (Fraktura). Sudjeluju: Vlaho Bogišić, Božo Lasić, Ljuba Gamulin, Mate Matišić i Aljoša Pužar.

U 20 sati na programu je okrugli stol „Mikrokozmosi umjetnika“, a sudjeluju: Rambo Amadeus, Predrag Finci, Matija Ferlin i Emir Imamović Pirke.

U 18 sati u Plavom salonu na Libriću na Sajmu počinju Šašave ure librokulture s Luditom, a u 19 sati Priču za laku noć priča Baka Librić.