Dvorac Książ u Poljskoj na prvi pogled djeluje kao potpuno mirno turističko odredište, smješteno u Donjoj Šleskoj usred šumovitih brežuljaka koji se prostiru koliko pogled seže. Treći je to po veličini poljski dvorac, a izgrađen je djelomično u baroknom, djelomično u renesansnom stilu. Ipak, ispod te nevjerojatno raskošne arhitekture krije se mračna tajna.
Kako piše CNN, upravo ovdje, duboko u Planinama sova, nalazi se golemi podzemni nacistički kompleks, povezan s jednim od najtajnovitijih projekata Trećeg Reicha i legendom o izgubljenom vlaku punom ukradenog zlata.
No ispod raskošne arhitekture krije se strašnija priča. Ovdje, duboko u poljskim Planinama sova, leži golemi podzemni nacistički kompleks povezan s jednim od najmisterioznijih građevinskih projekata Trećeg Reicha i, prema legendi, s izgubljenim vlakom punim ukradenog zlata.
Ovdje, duboko u poljskim Planinama sova, leži golemi podzemni nacistički kompleks povezan s jednim od najmisterioznijih građevinskih projekata Trećeg Reicha
Povijest Książa seže sve do u srednjeg vijeka, kada je šleski vojvoda Bolko I. Strogi sagradio tvrđavu na ovom vrhu brda, a ta se tvrđava tijekom godina proširila u znatno raskošniju rezidenciju. Dvorac je 1466. godine preuzeo Hans von Schellendorf, koji ga je prozvao Schloss Fürstenstein, a taj će se naziv održati sve do kraja Drugog svjetskog rata. S obzirom na to da je Donja Šleska bila dio Pruske do 20. stoljeća, dvorac je postao jedna od najznačajnijih njemačkih aristokratskih rezidencija. To nasljeđe itekako je vidljivo i danas, osobito u ukrašenim dvorskim sobama koje djeluju kao da pripadaju nekoj palači u Beču ili Parizu.
Zlatno doba dvorca, koji su tijekom povijesti posjećivale kraljevske obitelji iz čitave Europe, posebno odražava dvorana Maximilian, ispunjena velikim lusterima i mramornim kaminima, a ističu se i brojne druge prostorije s različitim dekoracijama, uljima na platnu i antiknim namještajem. No taj se prizor zatim iznenada mijenja.
U jednoj prostoriji, koja na prvi pogled djeluje kao još jedna kraljevska odaja, skrivaju se dva tmurna okna za dizala, što predstavlja nagli kontrast ukrašenom okruženju. Ta su dizala u dvorcu izgradili nacisti 1944. godine, a njihovo okno seže čak 50 metara ispod dvorca, do bunkera te služi kao hitna evakuacijska ruta.
Nacisti su kontrolu nad dvorcem preuzeli od grofa Hansa Heinricha XVII. 1944. godine
Ta nagla promjena okruženja, odnosno taj prijelaz iz raskošnih salona u utilitarnu mašineriju poprilično je uznemirujući te označava početak jednog mračnijeg poglavlja, onog vezanog uz Projekt Riese, jedan od najskrovitijih građevinskih pothvata u Trećem Reichu.
Nacisti su kontrolu nad dvorcem preuzeli od grofa Hansa Heinricha XVII. 1944. godine, dok je bjesnio Drugi svjetski rat te su Książ i Planine sova tada postale središte Projekta Riese, čiji je cilj bio stvoriti mrežu masivnih podzemnih objekata diljem Donje Šleske. Do sada je otkriveno sedam glavnih podzemnih kompleksa, ali prava svrha tunela ostaje neizvjesna, većinom zbog toga što su nacisti na kraju rata uništili ili ukrali veliku količinu dokumenata.
Tuneli ispod dvorca Książ nalaze se nešto dalje od središta većine infrastruktura Projekta Riese, čime se tajna ovdje samo produbljuje, a pretpostavlja se da je to zato što je postojao plan da dvorac postane Hitlerovo sjedište, no ta tvrdnja još uvijek nije dokazana.
U regiju je tada dovedeno više od 13.000 zatvorenika iz koncentracijskih logora koji su trebali kopati tunele i izgraditi podzemnu infrastrukturu
U regiju je tada dovedeno više od 13.000 zatvorenika koji su trebali kopati tunele i izgraditi podzemnu infrastrukturu, a radove je nadgledala organizacija Todt, civilno i vojno inženjersko tijelo nacističke Njemačke. Većina radnika bili su židovski zatvorenici, prebačeni iz koncentracijskih logora Auschwitz i Gross-Rosen. Radilo se u brutalnim uvjetima i pod neizdrživim pritiskom, a često su izbijale i epidemije različitih bolesti, poput tifusa. Kako procjenjuju istraživači, tijekom izgradnje tog kompleksa umrlo je otprilike 5.000 ljudi.
Tuneli ispod Książa dugački su gotovo kilometar, a neki su prolazi pritom izgrađeni od armiranog betona i visoki pet metara ze dovoljno široki da kroz njih može proći i automobil. Neki drugi dijelovi su samo gola stijena, a u jednom tunelu mogu se vidjeti i ostaci uskotračne željeznice korištene tijekom iskapanja.
Unatoč dokumentiranoj povijesti, koja se može vidjeti u tunelima u obliku različitih izložbi i uznemirujućih arhivskih snimci, Donjom Šleskom i dalje kruže brojni mitovi, među kojima se posebno ističe mit o skrivenom vlaku natovarenom ukradenim nacističkim zlatom.
Dvorac Książ danas je jedna od najpopularnijih atrakcija u Poljskoj, a dodatnu međunarodnu pozornost donijela mu je i fascinacija navodnim nacističkim vlakom s blagom
Legenda kaže kako su 1945. godine tijekom povlačenja iz Wrocława, tadašnjeg Breslaua, nacističke snage sakrile vlak pun dragocjenosti negdje u Planinama sova. Lovci na spomenuto blago 2015. godine dobili su dopuštenje za iskapanje sumnjivog nalazišta u blizini Wałbrzycha, poznatog kao Zona 65, ali nisu pronašli ništa.
Ali misterij i dalje postoji, a hrane ga dokumenti koji nedostaju te mnogi neotkriveni tuneli, za koje se vjeruje da su ostali zapečaćeni. Kada su se nacisti povlačili pred Crvenom armijom 1945. godine, uništili su ili sakrili ulaze u mnoge podzemne prolaze.
Dvorac Książ danas je jedna od najpopularnijih atrakcija u Poljskoj, a dodatnu međunarodnu pozornost donijela mu je i fascinacija navodnim nacističkim vlakom s blagom. Ipak, upravitelji lokacije suočavaju se s osjetljivim nastojanjima za održavanjem ravnoteže u promicanju turizma i odavanju počasti patnji vezanoj uz njegovu povijest, a za mnoge putnike upravo je taj kontrast između raskoši i tragedije ono što ih posebno privlači ovom nevjerojatnom dvorcu, čije podzemlje još uvijek skriva mračnu povijesnu priču o nevjerojatnoj ljudskoj tragediji.
