Kultura
5298 prikaza

Muzej grada Zagreba usred skandala bez presedana

1/5
PIXSELL
Kad se peti put poništi javni natječaj za ravnatelja neke gradske institucije, u ovom slučaju Muzeja grada Zagreba, tad je jasno da se radi o nekoj vrsti pokušaja manipulacije

Upravljačka kriza u Muzeju grada Zagreba, jednom od najvećih u gradu, koji upravlja s najviše objekata, od Palače Jelačić do stanova Viktora Kovačića i Miroslava i Bele Krleža, dakle, s više od osam tisuća četvornih metara te ima prilično visok budžet, počela je prije dvije i pol godine, dakle, još tijekom bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, kad je objavljen natječaj za čelnog čovjeka te gradske institucije. Bivši ravnatelj Vinko Ivić bio je na toj poziciji 30 i više godina, svrstavajući se tako u kategoriju vječnih šefova, poput Duška Ljuštine i Nike Pavlovića. Međutim, ni jedan kandidat nije dobio natpolovičnu većinu u upravnom vijeću ili nije bio po volji tadašnjoj gradskoj vlasti, koja je utemeljitelj tog muzeja. Taj i iduća dva natječaja su poništena, tako da se na mjestu ravnatelja, ali kao v.d. zadržao vječni Ivić. S odlaskom Bandića i dolaskom Tomislava Tomaševića poništava se i četvrti te raspisuje peti natječaj, na kojem upravno vijeće između šestero kandidata i kandidatkinja izabire Anu Kutlešu iz Lokalne baze za osvježavanje kulture BLOK, koja je tijekom 20 godina postojanja, kako sami definiraju, postala jedna od najvažnijih organizacija za produkciju i istraživanje društveno angažirane umjetnosti, kao i za demokratizaciju umjetnosti i uključivanje lokalne zajednice u kulturne programe. Za nju glasuju novoizabrani članovi upravnog vijeća kao predstavnici Grada, Iva Prosoli Stojkovska, Tvrtko Jakovina i Maroje Mrduljaš, dok su predstavnici zaposlenika, Boris Mašić i Miljenko Gregl, bili za Zvjezdanu Antoš, inače muzejsku savjetnicu u Etnografskome muzeju. Izlazi na vidjelo da Ana Kutleša nije priložile dokumente kojima dokazuje da ima najmanje pet godina rada u muzeju, odnosno najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, no upravno vijeće joj dopušta naknadno dostavljanje tražene dokumentacije, što nije regularno. 

 | Author: Screenshot Ana Kutleša Screenshot

To pak izaziva oštro protivljenje zaposlenika Muzeja grada Zagreba, koji smatraju da je Zvjezdana Antoš kompetentnija, stručnija i prihvatljivija kandidatkinja te ima bolji program za razvoj njihova muzeja “baštinskog tipa”. Dakle, zaposlenici Muzeja ne žele prihvatiti ni pod koju cijenu nezavisnu kustosicu i kulturnu radnicu Anu Kutlešu smatrajući da ona, pojednostavljeno rečeno, ne razumije povijesno-baštinsku koncepciju te ustanove. I počinje ideološki rat koji se ogleda i u ratu koncepcija - institucionalne i neinstitucionalne, koji se dijelom odvija i na društvenim mrežama, gdje se dijeljenjem grubih etiketa difamira i diskreditira Muzej grada Zagreba, a njegovi zaposlenici optužuju za uhljebništvo, neznanje, nerad, antisemitizam i desničarenje. S druge strane, zaposlenici Muzeja šalju otvorena pisma javnosti, gdje zastupaju stav da Muzej ne pripada ni lijevima ni desnima, a ni politički angažiranima ili neangažiranima, nego pripada svima. Navode i svoje bojazni vezane uz udrugu BLOK koja, po njihovu mišljenju, organizira “političke škole za umjetnike” kao “obrazovni program” kojim se nudi indoktrinirani pristup politizaciji umjetnosti i kulture s namjerom “politiziranja i poticanja na angažman umjetničkih i kulturnih radnika”. 

 | Author: Davor Puklavec/PIXSELL Zvjezdana Antoš Davor Puklavec/PIXSELL

Treba napomenuti da uzrok tog ideološkog sukoba ima svoju predfazu i seže još u Bandićevo vrijeme. Naime, tad su se na društvenim mrežama proširile objave u kojima se Muzej optuživao za povijesni revizionizam i ustašarenje jer nisu nakon obnove zgrade u olujnim devedesetima vratili spomen-ploču Mariji Hanževački, nekadašnjoj kustosici i antifašistkinji, koju su strijeljali ustaše. Muzej odgovara da je ideja obnove bila vraćanje zgrade u prvobitno stanje te nije skinuta samo ta ploča, nego i skulpture i drugi ukrasi, a kasnije je postavljena na vidno mjesto na prvom katu Muzeja. Situacija se zahuktava sve više: Muzej dobiva podršku od uglednih stručnjaka i bivših sveučilišnih profesora, kao što su Snješka Knežević, Tonči Vladislavić i Zvonko Maković, a na vratima prostora Baze na Trešnjevci pojavljuje se natpis, isprintan na A4 papiru, na kojemu piše “Živio komunizam”. Zove se policija jer se to doživljava kao pokušaj zastrašivanja, u priču se uključuje i odvjetnik Ane Kutleše te na kraju upravno vijeće u utorak popodne poništava i peti natječaj za ravnatelja te institucije. Dakle, Muzej grada Zagreba više nije usred upravljačke krize, nego usred skandala i sramote bez presedana u muzejskoj praksi, pa i šire. Umjesto da se ratuje bilo bi razložnije omogućiti javnosti i svim zainteresiranima uvid u sve programe svih kandidata na svim natječajima za ravnatelje institucija jer se radi o javnim institucijama koje su financirane javnim novcem, tj. novcem poreznih obveznika, pa prema tome javnost ima pravo znati koncepcije i financijske konstrukcije potencijalnih ravnatelja. 

 | Author: Tomislav Miletić/PIXSELL Tomislav Miletić/PIXSELL

Čemu netransparentnost i konspiracija? Drugo, u Zakonu o muzejima trebalo bi ograničiti broj mandata ravnatelja tako da se prekine s praksom vječnih šefova koji su u talu s vlašću i kod kojih nakon stanovitih godina ipak dolazi do zamora materijala. I treće, maksimalno ubrzati obnovu zagrebačkih muzeja, koji su već desetljećima u lošem stanju, a od potresa na rubu katastrofe, te izgraditi novi prostrani depo za sve muzeje. Naravno, trebalo bi i depolitizirati natječaje za ravnatelje, ali to će kod nas još desetljećima biti nemoguće. Smjenjivat će se garniture, a metode koje uključuju kalkulantske i politikanske poteze ostat će zbog faktora čovjek iste ili barem slične. To potvrđuje podatak da su u još tri kulturne institucije u Zagrebu poništeni natječaji i u njima stoluju v.d. ravnatelji. A slično je i u ostalim hrvatskim gradovima gdje lokalni šerifi odlučuje o ravnateljima, naravno pod egidom da se biraju stručnjaci s vizijom. No to su floskule za malu djecu. Na takvim pozicijama uvijek je bila bitna lojalnost vlasti, što omogućuje kontrolu, pa i manipulaciju nad tim ustanovama.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.