Ne čudi da su krov na Gavelli popravljali više od tri i pol godine

Godine 1894., 22. svibnja, dvjestotinjak je radnika počelo gradnju zgrade Hrvatskog narodnoga kazališta u Zagrebu. Mnoge rasprave o idealnoj lokaciji za naše središnje nacionalno kazalište, koje su trajale mjesecima, konačno je prekinuo hrvatski ban Khuen-Héderváry odlukom da se buduće kazalište izgradi na mjestu gradskog sajmišta, tadašnjoj periferiji. U jesen 1893. popularna bečka arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner, koja je slavu stekla mnogobrojnim kazališnim zgradama sagrađenim u monarhiji, poslala je projekt, a 5. siječnja 1894. potpisan je ugovor o gradnji nove kazališne zgrade. Četiri mjeseca nakon početka radova kazališna zgrada bila je pod krovom te su počeli unutarnji radovi. Gradnja je napredovala prema planu i nakon 16 mjeseci, 8. listopada 1895., izdana je uporabna dozvola. Novo je kazalište svečano otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred mnoštvom građana iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem, što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.