Kad je otvorena u rujnu 2021. godine, ljubljanska galerija suvremene umjetnosti Cukrarna privukla je pozornost i struke, one umjetničke, ali i arhitektonske te šire javnosti. Malo tko nije čuo za projekt obnove nekadašnje tvornice šećera u koju se smjestio umjetnički program i Ljubljanu uvjereno upisao na europsku mapu suvremenih galerija. Veliku je pozornost privukao i sam arhitektonski projekt s potpisom renomiranog slovenskog ureda Scapelab. Iza njih stoji već niz zamijećenih ostvarenja na različitim područjima arhitektonskog i urbanističkog oblikovanja, a projektom Cukrarne podcrtali su nepobitnu činjenicu da se u slovenskoj arhitekturi unazad desetak godina događa nešto izuzetno zanimljivo, da se Ljubljana razvija u uistinu europski grad, u kojem se uređuju i proširuju javni prostori te prilagođavaju mjerilu čovjeka. Uz urede poput Bevk-Perovič i Petranovič-Počivašek, a svakako i Scapelab, slovenska arhitektura pokazuje kako ima što ponuditi i apsolutno zauzima svoje mjesto na regionalnoj, pa i svjetskoj sceni.
1214
prikaza
Od tvornice šećera do galerije suvremene umjetnosti
1/7
Slovenska arhitektura pokazuje kako ima što ponuditi i apsolutno zauzima svoje mjesto na regionalnoj, pa i svjetskoj sceni
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
