Primjerice, skupina Novi kvadrat utjecala je na njega na način da je pjesmu Paula Hardcastle "19" pretočio u dvostranični strip pod istim imenom, baš kao što je i Novi kvadrat često uzimao songove za predloške svojih uradaka. Zanimljivo je da je Eddy Biuković bio izvjestan maturantski pionir: maturirao je sa stripom kao maturalnom radnjom, a Sudžuka se ne sjeća da je dugo itko poslije njega to napravio u školi koja nije imala predmet vezan za strip.
Ali, da, kultura osamdesetih uvelike je tesala Eddyjeve stripovske preokupacije. Od filmova kao što su "Blade Runner", "Star Wars", "Full Metal Jacket", "The Deer Hunter", glazbe kao što su The Smiths i njihov pjevač Morrisey (kojega je Eddy čak i ovjekovječio na papiru!), hip-hop glazbe i povijesti Vijetnamskog rata - sve je to utisnuto u Eddyjev izričaj. Zanimljivo je kako ga je zadesilo služenje vojnog roka, čime nikako nije bio zadovoljan, prepričava mi Goran Sudžuka, ali je i tu poziciju iskoristio najbolje što je mogao.
Naime, vojsku je služio u Gornjem Milanovcu, u kojemu je bilo sjedište Dečjih novina, poznatog jugoslavenskog izdavača, a Eddy je odmah s njima uspostavio suradnju. Bila je riječ o projektu "Glad", koji je trebao izaći na 48 stranica, uz scenarij Darka Macana, s kojim je tad već Eddy Biuković dugo, uspješno i plodno surađivao, ali sve je ostalo nedovršeno.
Pitam stoga Gorana Sudžuka po čemu je to Eddy kao umjetnik bio toliko intrigantan, toliko upamćen da mnoge današnje generacije, koje su bile djeca u vrijeme dok je Eddy harao scenom, u njemu vide veliki uzor i poticaj da krenu u strip vode.
"Eddy je bio jako raznovrstan i u tome je bio jedinstven. Ali mislim da ono što njega izdvaja je pričanje priče, ono što Amerikanci zovu 'storytelling', a to je osnovna stvar u stripu. Koliko god crtež može biti jednostavan ili bogat, pričanje priče je najvažnije. U tome je Eddy bio briljantan i bolji od svih ostalih. A uz to, još je bio i sjajan crtač koji bi fantastično karakterizirao likove, dao im životnost, izraze lica, grimase, gestikulaciju... Osim toga, od starijih smo naučili da je za strip važna scena, odjeća, pozadina, da sve bude uvjerljivo i dokumentirano."
Eddy je bio takav umjetnik kojemu je pošlo za rukom da u svim segmentima crtanja stripa bude uvjerljiv, dosljedan, da briljira. Stoga ni ne čudi da je uspješno surađivao s njemačkom i francuskom strip scenom. Za njemačkog izdavača Gespenster napravio je niz stripova, serijal kratkih priča nazvan "Citati", jer je svaka od njih obrađivala neki film ili književno djelo. Kasnije je taj strip album "Citati" bio zaslužan što su Darko Macan i Eddy Biuković upali na američko tržište te se probili "preko bare".
Svi oni podsjećaju na kultnu "Zonu sumraka", a scene su 19-stoljetni London, barokni Beč, Drugi svjetski rat... U svima njima prevladava Eddyjeva vještina dočaravanja širokog raspona emocija. A nakon što su taj album "Citati" poslali američkom Dark Horseu, nakon nekog vremena Eddy je dobio nagradu "Russ Manning" na Comic Conu u San Diegu za najboljeg mladog crtača, i to nakon što je nacrtao svoj najbolji, najvažniji i najupečatljiviji strip "Grendel Tales", koji je kolorirao Matt Holligsworth.
"Grendel Tales" se pretvorio u pravo remek-djelo, i po prodaji i po kritikama, a Eddy je napokon dobivao pravi novac za svoj umjetnički rad. "Kad se zna kakav je bio njihov prijedlog za Amerikance, onda nije više ni čudan sav taj silan uspjeh koji je nastao poslije, a nije ni čudno da je urednica Diana Schutz u tome prepoznala potencijal. Ne znači to da bi onaj tko bi poslao svoj rad na taj natječaj prošao jednako i dobio isti tretman kao Eddy i Darko, ali njih dvojica su postigli nešto izuzetno važno i veliko."
Iako je rečeno da su ratne teme preokupirale Edvina Biukovića, poput Vijetnamskog rata ili filmova koji govore o ratu na ovaj ili onaj način, Goran Sudžuka me upozorava da Eddy nipošto na rat nije gledao kroz prizmu militantnosti.
"On je uvijek imao jasnu poruku u ratnim pričama. Recimo, jedan strip koji je sam pisao i crtao, jer nije puno sam pisao zato što je rano upoznao Darka Macana, je 'Ticina priča'. To je strip na tri strane i priča o dječaku Tici, prema ptici, koji živi u opkoljenom Sarajevu. To je prekrasan strip koji je također izašao u Patku i tu se točno vidi prava Eddyjeva reakcija na rat", govori mi Goran Sudžuka.
