Stvarnost je uvijek luđa od bilo kakve mašte, što je nesreća naših zemalja, ali sreća naših književnosti, kaže Emir Imamović Pirke, jedan od autora Balkan Noira, edicije koja od 2014. nudi najbolje domaće i regionalne krimiće. Svakim svojim novim izdanjem, a dosad ih se skupilo 23 - ta biblioteka, koju su pokrenula 24sata, potvrđuje Pirkeovu rečenicu s početka priče.
Ove godine se Balkan Noir priča nastavila romanima Vesne Ćuro Tomić 'Lice iza ogledala', 'Još ne sviće' Marinka Vorgića te 'Crni gavran i bijele vrane' Josipa Mlakića, koji, svaki na jedinstveni način, seciraju najveće boljke hrvatskog društva, vodeći se onom da je pravo i rodoljubna dužnost pisca reći ono što mu ide na jetra, kako je svojedobno Edo Popović parafrazirao Marunine stihove. Prvi krug, u srpnju 2014., otvorio je Hrvoje Šalković krimićem 'Valcer protiv Eintrachta'.
Taj slučaj psihopatskog ubojice kojeg istražuju inspektori Grof i Žica osigurao mu je nagradu publike, za koju se trenutačno natječu tri romana iz četvrtog kruga. Svi odreda sjajni hrvatski i regionalni pisci, koji su se dosad odazvali izazovu Balkan Noira, svojim su kriminalističkim romanima pokazali da je ono naše svakodnevno itekako dostojno punokrvnog trilera i itekako u stanju parirati skandinavskim kraljevima žanra.
Nagradu žirija 2015. pokupio je Josip Mlakić romanom 'Božji gnjev', a uz njega, u prvoj godini biblioteke, djela su predstavili i domaći majstori krimi-žanra Pavao Pavličić ('Crveno pile) te Goran Tribuson ('Propali kongres'), koji su se vratili svojim starim detektivima Remetinu, odnosno Vinku Doganu.
Za Balkan Noir, s druge strane, svoje su prve krimiće, uz Šalkovića, 2014. ispisali Merita Arslani ('Pouzdan izvor'), Emir Imamović Pirke ('Vršenje dužnosti'), koji se žanru okrenuo jer su mu, kako je rekao, političari prestali biti smiješni, potom Andrej Nikolaidis ('Devet'), Želimir Periš ('Mima i kvadratura duga'), čiji je nastavak obećan već tad i realiziran u drugom krugu edicije.
Riječ je o romanu 'Mima i vaše kćeri', u kojem Periš istražuje svijet pornografije i koji opisuje kao roditeljski horor internetske generacije, a koji je bio jedan od šest romana nominiranih za najbolji krimić 2015.
Ostali kandidati, koje je tad odabrao žiri sastavljen od urednika i novinara tjednika Express, Tribusonov je novi triler 'Sestrica s jezera', u kojoj je napravio odmak ponudivši sasvim novi tip detektiva, te Pavličićev 'Tri petka u travnju', u kojem njegov dobri stari Remetin prvi put istražuje samostalno, izvan Zagreba. Ivančica Đerić napisala je i oduševila knjigom 'Sva je priroda divlja i surova' kojom se vratila u Zagreb osamdesetih, u doba brutalnih ubojstava mladih djevojaka iz provincije.
U natjecanju, uz nju, bila je i Vesna Ćuro Tomić s 'Crnom vrećom', koju je kritika prozvala 'baladom zaklane srednje klase', dok je autorica vodi kao posvetu novoj klasi - tranzicijskih prosjaka, 'obrazovanih, još u neotrcanim odijelima, odnedavno osiromašenih, koji kopaju po kontejnerima'. Posljednji od nominiranih za krimić godine bio je Nenad Stipanić čiji roman 'Stvarno je odlično baviti se kriminalom' nudi štemera koji je kriminalac jer kuži da mu se u društvu u kakvom živi to najviše isplati.
"Umalo mi je srce stalo kad sam čuo da sam pobijedio", rekao je pisac Nenad Stipanić, koji je osvojio nagradu publike za najbolji kriminalistički roman objavljen prošle godine u biblioteci Balkan Noir. U drugom krugu biblioteke Balkan Noir krimiće su objavili ponovno Hrvoje Šalković, koji se zbog 'Nove mis Čile' otisnuo do Južne Amerike, hladne Patagonije, do Punta Arenasa, i slučaj prepustio u ruke mladoj detektivki Lari, za koju su ga, kaže, inspirirale hrabre, srčane i pametne žene koje je u životu imao sreće upoznavati.
I jedna od omiljenih hrvatskih spisateljica Milana Vuković Runjić okušala se prvi put u žanru, tvrdi, na nagovor majke, a rezultat je 'Faraon iz Ilice je mrtav', vremeplov koji prikazuje Zagreb kasnih 1920-ih i također u prvi plan stavlja žensku istraživačicu zločina. Velimir Grgić je u svojem krimi-prvijencu 'Bog vas mrzi' ponudio sliku glavnog hrvatskoga grada, ali onu današnju, u kojoj su okolnosti takve da običnog čovjeka pretvaraju u sumanutog osvetnika.
Godine 2016. Balkan Noir priča nastavila se romanima Ivane Bodrožić 'Rupa', 'Poglavnikovim pudlom' Ede Popovića, 'Majstorovićem i Margaritom' Josipa Mlakića i 'Emigrantima' Rade Jarka. Te sezone su u konkurenciji za 50.000 kuna bila četiri naslova. Uz Ivanu Bodrožić i pobjednički roman 'Rupa', drugi nominirani bio je Rade Jarak sa svojim 'Emigrantima'. To je roman koji oslikava atmosferu dijela života gastarbajtera iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj osamdesetih godina.
Jarak priču proširuje i na autsajdere raznih vrsta u zemlji koja je još rascijepljena zidom između Istoka i Zapada. Treći nominirani autor je Josip Mlakić, koji je u prvom krugu Biblioteke već osvojio nagradu. Te se godine natjecao s neobičnim krimićem 'Majstorović i Margarita'. Roman je prepun referenci na 'Twin Peaks' i filmove Jima Jarmuscha te je Mlakić u njemu stvorio niz grotesknih likova prepunih tajni. Posljednji naslov u konkurenciji bio je 'Poglavnikov pudl' Ede Popovića.
Priča počinje u parku ispred psihijatrijske bolnice gdje je pronađeno truplo mladića koji je ujedno predsjednik mladeži ekstremističke desne stranke. S druge strane, u bolnici se nalazi prijatelj ubijenog, čovjek koji za sebe vjeruje da je ni više ni manje nego pudl poglavnika Ante Pavelića. "'Rupu' sam pisala sve skupa godinu dana. Materijal koji sam koristila u romanu i temu koju sam obrađivala prethodno sam proučavala tri godine.
Ali s pisanjem romana završila sam u roku godine dana", rekla je Ivana Bodrožić, koja je 2017. osvojila nagradu. Kao i svake godine, i na četvrtom Zagreb Book festivalu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu dodjeljivat će se nagrada za najbolji krimić. Roman Vesne Ćuro Tomić 'Lice iza ogledala' priča je o drami jedne žene, glumice, koja trpi gubitke na poslovnom i privatnom planu - od gubitka emisije koju vodi pa do gubitka ljubavi. Odlazi na plastičnu operaciju nakon koje ostaje - unakažena.
Neodgovorni i neprofesionalni liječnik sve je 'zeznuo' pa protagonistica iz klinike dalje u život odlazi potpuno nakazna. 'Još ne sviće' crnogorskog književnika Marinka Vorgića bavi se tranzicijskim kaosom. Novinaru Luki jednog dana urednik Kosta će iznenada predložiti novu TV koncepciju: umjesto golotinje povratak kritičkom novinarstvu, bez obzira na to što vlast o tome mislila. Zaokret i rušenje aktualne vlasti Luki će predložiti i Skritore, veliki mafijaški i tranzicijski meštar sviju hulja i kontroverzni poduzetnik.
Za vlast i prevrat ima još zainteresiranih, globalnih igrača, pa u korumpiranoj državici, nekakvoj suvremenoj Blitvi, počinju igre prijestolja, moći, ucjene i sve vrste neprincipijelnih koalicija, 'zemaljski sajam nesmisleni'. Pokazuje se da su svi spremni na sve, da je temeljna čovjekova osobina oportunizam širokog spektra, da su ljudi uglavnom bića bez svojstva. 'Crni gavran i bijele vrane' Josipa Mlakića također pokazuje surovost naše zbilje.
Kad na šumskom putu u središnjoj Bosni pronađu mrtvo, poluraspadnuto muško tijelo s tetovažom na arapskom, policijski inspektori Vinko Marić zvan Sećija i Sadik Šarić smatraju da će to biti još jedan slučaj u nizu koji će brzo zaključiti i nastaviti raditi po uobičajenoj shemi. Dva inspektora jednako kao i svi oko njih, od Sanele, tajnice zaposlene po vezi, do nadređenog šefa, ali i lokalnih i državnih političara, teže samo jednome - kako se obogatiti, živjeti lagodno bez prevelikog rada, od namještenih kladioničarskih rezultata, i uživati u nekom od poroka, od droge do seksa.
No slučaj smrti tajanstvenog mladića sve će ih dovesti u škripac, a dvojica će inspektora unatoč upozorenjima željeti razmotati klupko koje vodi do Višegrada i ratnih zločina silovanja, domova za ratnu siročad, ucjena televizijskih zvijezda, poslova s mafijom... Tko će odnijeti nagradu u vrijednosti od 50.000 kuna saznat ćemo u nedjelju 27. svibnja u 20.30 na završnoj večeri Zagreb Book Festivala u Muzeju za umjetnost i obrt.
