Prvo, riječ je o zanimljivoj temi, dakle mješovitom zboru mladih ljudi koji odlazi na višetjednu turneju u Francusku, i to baš kad u njihovoj domovini potrošačko kapitalističko društvo sve snažnije kuca na vrata. Drugo, tekst je napisan doista suvereno, informirano, britko i vrlo, vrlo uvjerljivo.
Ovako je o romanu Tanje Radović "Oda radosti" pisao književni kritičar i novinar Denis Derk.
To je djelo žiri nagrade Fric uvrstio u TOP 13 naslova koji konkuriraju za proznu nagradu Fric. Derk piše da su rečenice Tanje Radović "moćne i protočne, pravi užitak za čitanje", a da je "potencijal ovoga teksta izniman jer radnja romana može ići u doista raznim smjerovima, bili oni striktno povijesni i nostalgičarski (...) ili suvremeni, pa će proza dotaknuti i današnju zbilju i današnju situaciju u Europi koja je prije tridesetak godina doista sjala nekim jačim sjajem. Roman ima znatan čitalački potencijal, jer se bavi temom (zborskim kolektivom) koja do sada i nije obrađivana u hrvatskoj književnosti te će vjerojatno imati zamjetnu recepciju. (…) Jasno je da je ovdje riječ o iskusnoj autorici čiji će rukopis itekako obogatiti suvremenu domaću proznu ponudu", zaključuje Derk.
“Autorica vješto, poliperspektivno, gotovo bih rekao 'klasično', isprepleće svoju romanesknu strukturu i uspijeva držati čitateljsku tenziju na razini velikih romanesknih priča u kojima supostoji i ljubav i mržnja, i poraz i pobjeda, i žudnja i razočaranje. Ambiciozno zamišljen projekt, razgranat poetički, a strukturno staložen i posložen brižno u dionice iz kojih autorica gradi mozaičnu strukturu, kao krajnji rezultat trebao bi ponuditi štivo "drukčije naravi", odmaknuto od shematizirana i klišejizirana podilaženja potencijalnoj (često isfantaziranoj) publici, a još više kritici ili onome što je od nje ostalo", napisao je o djelu izdavač i kritičar Branko Čegec.
Tanja Radović je knjižničarka, dramatičarka i prozaistica. Završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Hrvatskom radiju izvedene su joj radiofonske prilagodbe drama, kratke priče i radio igre. Drame su joj postavljene u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici i u HNK u Mostaru. Kazalište "Ivan Goran Kovačić" iz Zagreba praizvelo joj je drame u kojima je sudjelovala i kao glumica ili redateljica. Dobitnica je nagrade SFERA u kategoriji drame za knjigu "Ledeno doba" (2009.).
Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Za nagradu Fric su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto). Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik.
Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume”, 2017./2018. Jurica Pavičić za roman “Crvena voda”, 2018./2019. Darko Cvijetić za roman “Schindlerov lift”, 2019./2020. Marko Gregur za roman “Vošicki”, 2020./2021. Damir Uzunović za roman “Ja sam”, 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal” i Ivana Šojat 2022./2023. za roman “Sama”.
