Kako se krajem devedesetih godina svojim zbirkama "Mišolovka Walta Disneya" i "Anđeo u ofsajdu" uspeo do samog vrha hrvatskoga književnog Parnasa - barem onoga kratkopričaškog - Zoran Ferić zaključio je da je došlo vrijeme za iskorak u dužu literarnu formu. Nastao na temelju naslovne priče iz njegove druge zbirke, Ferićev debitantski roman "Smrt djevojčice sa žigicama" iz 2002. godine tad je u potpunosti ispunio velika očekivanja književne javnosti, a sad bi - za malo manje od mjesec dana - na festivalu u Puli filmska javnost trebala premijerno vidjeti i ekranizaciju toga kultnog romana, u režiji Gorana Kulenovića. Crnohumorna priča o istrazi ubojstva lokalne prostitutke, rumunjske transseksualke Marillene, smještena na Rab u kasno ljeto ratne 1992. godine, ispričana je iz vizure naratora Fere, autorova alter ega, koji se nakon mnogo godina vraća u "malo misto" u kojem je proveo djetinjstvo i mladost kako bi nazočio pogrebu šestogodišnje kćeri svog prijatelja Globusa, umrle od leukemije. Fero se na otoku susreće sa starim prijateljima i znancima, nostalgično obilazi lokacije na kojima je doživio formativna iskustva, no kako je po struci patolog, biva uvučen u istragu o brutalnom ubojstvu prostitutke, poznate i kao "djevojčica sa žigicama" jer je svojim klijentima nesebično dijelila spolne bolesti.
Ferićev roman doživio je velik uspjeh - svojedobno se u knjižnicama čekao mjesecima - i zapravo je neobično što sve do sada nije napravljena filmska verzija. Snimljen u produkciji tvrtke Livada produkcija, film "Smrt djevojčice sa žigicama" opisan je kao kriminalistička drama. Glavne uloge tumače Ozren Grabarić i Jelena Lopatić, a u sporednima ćemo, između ostalih, gledati Gorana Navojca, Borka Perića, Ivu Babić, Slavka Sobina i Nikšu Butijera. Nakon Pule u srpnju, film bi trebao biti prikazan na filmskim festivalima u Sarajevu i Rabu, a u kinima bi se trebao naći početkom rujna. Predstojeću premijeru iskoristili smo kako bismo više o filmu doznali od dvojice najodgovornijih za njegov nastanak - autora romana Zorana Ferića i redatelja Gorana Kulenovića, koji supotpisuju scenarij.
Goran Kulenović
Kulenović je, kako mi je rekao, želio snimiti film po romanu još otkad ga je prije mnogo godina pročitao, i već je tad bio stupio u kontakt s Ferićem. Producent s kojim je tad radio nije pokazivao neki osobiti interes za taj projekt, pa je prilično potrajalo do realizacije, ali film je sad napokon snimljen. "Roman me privukao manje radi svih krasnih i zanimljivih bizarnosti koje je Ferić u njega utkao, a više kao zanimljiva kriminalistička priča sa sjajnim likovima koji imaju svoje grijehe iz prošlosti, a uz to protkana tim fenomenalnim 'ferićevskim' podigranim crnim humorom", govori Kulenović. Ferića pitam je li on sa svoje strane tijekom pisanja romana imao na umu moguću ekranizaciju. "Pisanje romana je za mene, a siguran sam i za većinu drugih autora, u prvom redu samo pisanje romana", odgovara Ferić. "Uopće nisam mislio o mogućem filmu ili scenariju ili o tome kako bi mogle izgledati pojedine scene na filmu. Ali kad biste me pitali jesam li zamišljao pojedine scene na konkretnim lokacijama, jesam li prije spavanja konstruirao te scene u mislima i pri tome su slike imale važnu ulogu, rekao bih: da, svakako", govori Ferić. Naglašava da je rad na svakoj knjizi drugačiji, a rad na "Smrti djevojčice sa žigicama" obilježile su slike tih lokacija. "Prvi dio romana čini poglavlje 'Anđeo o ofsajdu', koje se događa na groblju, za vrijeme sprovoda jedne djevojčice i građeno je dramski, a u kreiranju atmosfere tog tragikomičnog prizora pomogli su mi Slobodan Novak i Ivo Brešan, autori kojima se divim i čiji senzibilitet izuzetno poštujem", kaže Ferić.
Zoran Ferić
On je jednom davno svoj roman opisao kao "mediteranski Twin Peaks". Zanima me dijeli li Kulenović to mišljenje i koje je redateljske uzore imao na umu tijekom snimanja filma. Je li mu možda David Lynch bio negdje u primisli? "Prvo da raščistimo: roman 'Smrt djevojčice sa žigicama' možda bi se i mogao nazvati svojevrsnim 'Twin Peaksom', ali to s filmom nikako nije slučaj", govori Kulenović. "Štoviše, Lynch mi je jedino bio u primisli kao netko na koga se u ovom slučaju ne želim previše 'nasloniti' jer ne samo da je on užasno specifičan autor nego i zato što smatram da i najvećim autorima takvih 'oniričkih' filmova samo ponekad uspije da tu svoju poetiku isfuraju na način da meni bude zanimljiva". Naglašava da je "twinpeaksovska" poetika vrlo sklizak teren. "Fero i ja smo se odmah složili da ćemo film bazirati prvenstveno na istrazi ubojstva, dakle kao žanrovski film, onda na to kao slojeve dodavati osobne priče likova, što uključuje fantastično maštovitu priču o grijehu iz njihove mladosti, pa zatim i nekakav prikaz 'malomišćanske' atmosfere i suptilnu društvenu kritiku, a tek na kraju - kao poseban začin - ostaviti neke bizarnije dijelove, ali samo one koji se mogu uklopiti u žanrovski i realistični prosede", ističe Kulenović.
Stranice romana obiluju bizarnostima, morbidnostima i perverzijama svih vrsta i oblika, a sve je uokvireno uzbudljivom fabulom i začinjeno obiljem crnog humora. Pitam Ferića koji su mu bili najveći izazovi u pretakanju vlastite proze u filmski scenarij. "Nisam vičan pisanju scenarija. To nije moj medij, pravila pisanja su dosta drugačija, pa iako i u romanima i pričama preferiram prikazivačke tehnike, biti upućen samo na prikazivanje, a ne opisivanje, pripovijedanje ili unutarnji monolog bilo mi je teško", kaže. No Ferić ne bi bio Ferić da istodobno nije imao i jedan bizaran izvanknjiževni izazov, odnosno tešku upalu bubrega, zbog koje je završio u bolnici. "Scenarij sam pisao u Zaraznoj bolnici, u teškim bolovima. Uostalom, ionako nisam mogao spavati, pa što čovjek da radi nego da piše scenarij?!"
A kako je zapravo izgledala njegova suradnja s Kulenovićem? "Prvo smo se dogovorili što ćemo promijeniti u odnosu na knjigu, napravili smo nekakav kostur događanja, i onda sam počeo ispisivati scene, a on ih je onda dopunjavao ili mijenjao", govori Ferić. Naglašava da je Kulenović "vrlo pažljiv autor, pedantan je i nastoji da svaka sitnica bude na svome mjestu". "On u pisanje kreće od cjeline, sinopsisa, a ja od konkretne slike, detalja, dijaloga. Dva drugačija načina rada koji su se nekako sklopili u ovome scenariju", kaže Ferić.
Sudeći prema Kulenovićevim ranijim filmskim i televizijskim radovima, njegova poetika mogla bi se opisati kao topla i nostalgična. Pitao sam se kako ju je uskladio s ciničnim i mračnim Ferićevim predloškom. "U ovom slučaju je bilo prirodno - kao što mislim da je najbolji košarkaški trener onaj koji igru i koncepciju u prvom redu prilagodi igračima koje ima na raspolaganju, odnosno koje je odabrao - da se ja svojim režijskim konceptom u prvom redu prilagodim Ferićevoj poetici, to više što me ona fascinira", kaže Kulenović. Dodaje, međutim, da "niti jedan redatelj ne može pobjeći od nekih svojih stilskih preferencija", pa je film ipak spoj "tih dviju poetika".
Na pitanje kako bi taj spoj "dviju poetika" trebao proći na kinoblagajnama Kulenović kaže da je "Smrt djevojčice sa žigicama" - kao žanrovski film - "prvenstveno mišljen za publiku". "Ali s obzirom na to da ima još toliko zanimljivih slojeva u priči, čini nam se da ima i taj neki 'art' potencijal, odnosno nešto što bi moglo biti interesantno i kritičarima, a nadamo se i festivalima", govori. Naglašava da mu je kao autoru primaran odaziv publike, te da se nada kako će uspjeti uvjeriti što veći broj hrvatskih gledatelja - u načelu skeptičnih prema domaćem filmu - da je ovo nešto što im se stvarno isplati pogledati. "Jer to nije samo rapska priča nego univerzalnije otočna priča koja uranja duboko u malomišćanski, pa čak i balkanski način razmišljanja", kaže Kulenović.
Kad je izvorno objavljen, roman je zbog svojih opscenosti izazvao manji skandal. Pitam za kraj Ferića hoće li i film skandalizirati publiku. "Gotovo sam siguran da će za dio javnosti film biti neprimjeren, dvojben, da ne kažem skandalozan. Naprosto zato što je takva i knjiga. Ima u njoj neke gorčine; svijet i ljudi koje opisuje puni su sarkazma i gotovo zlobe. Ali to nije zloba autora, bar se nadam, to je zloba svijeta koji ne propušta biti okrutan prema likovima romana".
