Ova knjiga - nakon prethodnih, evolutivno distinktnih, nagrađivanih romana ‘Črna mati zemla’ i ‘Ciganin, ali najljepši’ - ultimativni je dokaz, ako nam je takav uopće i trebao, da je Kristian Novak jedan od onih rijetkih hrvatskih pisaca koji svakom svojom sljedećom knjigom pokazuju neko novo spisateljsko lice, praveći neki novi stilski, žanrovski i tematski iskorak, otvarajući neki novi imaginativni horizont.
Ovako je o romanu "Slučaj vlastite pogibelji" Kristana Novaka u Bestbooku pisala Gea Vlahović. Novi je Novakov roman žiri nagrade Fric uvrstio u TOP 13 naslova koji konkuriraju za ovo prestižno priznanje.
"Smještanje radnje u Međimurje, fokus na mehanizmima marginalizacije i nepravde mačističkog društva koje funkcionira po principu zakona mase, izrazita socijalna svijest, 25 više pripovjednih linija ispričanih iz različitih pripovjedačkih perspektiva koje se polako prepliću i stapaju u jednu priču, i naravno – jezik!, taj teški međimurski dijalektalni idiom - sve su te nedvojbene identifikacijske odrednice ovdje itekako prisutne.
Novakove se knjige čitaju u dahu jer ovaj autor doista ima dara svakodnevicu pretvoriti u mračan triler, a to mu je odlično uspjelo i ovaj put: “Slučaj vlastite pogibelji”, križanac društvene kronike i krimića, izuzetno je dinamična, sočno raspisana psihološka napetica koja se ne ispušta iz ruku do zadnje stranice, zaključuje Gea Vlahović.
Kritičarka u Novakovu pisanju identificira i vještinu dobrih pisaca, literarno-emotivnu klackalicu koja nastaje dok konvencionalni čitatelj u nama, željan identifikacije iznad svega, dvoji kuda krenuti, izgubljen u dvorani zrcala pred stotinama manje ili više distorziranih odraza njega samoga te naglašava:
"Ovaj je roman društveni statement, upozoravajući krik grčkoga kora: Ima nas koji vidimo, ima nas koji pamtimo. Pročitajte novoga Kristiana Novaka", zaključuje Gea Vlahović.
Kristian Novak (Baden-Baden, Njemačka, 1979.), hrvatski književnik i jezikoslovac, profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Dvostruki je dobitnik nagrade Tportala za roman godine (2014. i 2017.), književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski te Nagrade Fran Galović. Pažnju kritike privukao je drugim romanom “Črna mati zemla” (2013.), koji je preveden na više stranih jezika.
Novakov treći roman “Ciganin, ali najljepši” (2016.) je osvojio književnu nagradu Ksaver Šandor Gjalski i nagradu "Fran Galović" kao najbolje prozno ostvarenje. Prema romanu je nastala kazališna predstava. Praizveden je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 30. prosinca 2017. godine.
Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea, sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Za nagradu Fric su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto).
Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016/17 Damir Karakaš za roman „Sjećanje šume“, 2017/18 Jurica Pavičić za roman „Crvena voda“, 2018/19 Darko Cvijetić za roman „Schindlerov lift“, 2019/20 Marko Gregur za roman „Vošicki“, 2020/21 Damir Uzunović za roman „Ja sam“, 2021/22 Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal“ i Ivana Šojat 2022/23 za roman "Sama".
