Zanimljiva i jedinstvena knjiga "Diplomacija za stolom", autora Hidajeta Bišćevića, izašla je još prije 12 godina. Sad je konačno spremno i dopunjeno izdanje na engleskom jeziku u izdanju Croatia Recordsa. Bišćević je dugogodišnji novinar i priznati urednik koji se početkom 90-ih prošlog stoljeća, silom političkih (ne)prilika, prometnuo u hrvatskog diplomata. Kombinacija tih profesija formirala je kod njega savršenu podlogu za opisivanje fenomena gastro-diplomacije. Kroz 40-ak autentičnih priča, plus brojne izvorne recepte (čime autor mapira kulturološke razlike i naglašava važnost gastronomije kao sredstva građenja povjerenja i savezništva među državama), pisac nas uvodi u svijet sjećanja sa službenih susreta i večera s vodećim političarima svijeta.
Od početka diplomacije kao zanata umjetnosti komunikacije, dakle u doba renesanse u talijanskim gradovima-državama, ceremonijali oko stola uz objed ili večeru imali su važan efekt na pregovore, pa onda i na tijek povijesti. Autor umješno povezuje sustav političkog odlučivanja i naoko sitne rituale oko stola. Osim analize službenih protokola i diplomatske etikete, Bišćević uvjerljivo opisuje proživljene situacije - od napetih susreta u Moskvi, Turskoj i Srbiji pa do drugih europskih prijestolnica. Detalje prikazuje kroz "običnu ljudsku dimenziju" diplomacije otkrivajući tako nevidljive mehanizme donošenja odluka. Moglo bi se napisati da je autentičnost najznačajnija dimenzija ove knjige. Bišćević piše o situacijama koje je doživio, u kojima je sudjelovao. Čitatelju pruža rijedak "behind the scenes" uvid u strogi protokol, ali i momente relaksacije, zbližavanja, pa čak i ljudske zajebancije na najvišoj razini.
"Diplomaciju za stolom" obilježavaju i specifičan humor te nenametljiva erudicija autora. On piše pitko, s okom za detalj, što je većini današnjih novinara, nažalost, nedohvatljiva razina vještine. Bišćević, a ovo nije za relativizirati, potvrđuje da je diplomacija umjetnost čiji je organski dio osluškivanje ljudi, običaja, pa onda i okusa svijeta.
Knjiga je svakako pionirski zapis o fenomenu gastro-diplomacije u Hrvatskoj. Međutim, prije Bišćevića niz autora u svijetu detaljno je objašnjavao spomenuti koncept. Jedan od prvih bio je Paul Rockower, povjesničar i "samuraj gastrodiplomacije", koji je termin globalno popularizirao. U više radova opisuje projekte promocije nacionalne kuhinje radi širenja imidža, izgradnje povjerenja i "omekšavanja" pregovaračkih pozicija.
Niz utjecajnih političara i državnika koristili su snagu i šarm stola&hrane. François Mitterrand često je koristio formalne državničke večere i domaću francusku kuhinju za učvršćivanje odnosa s gostima iz cijeloga svijeta. Hillary Clinton zagovarala je koncept "kulinarske diplomacije" tijekom mandata državne tajnica, naglašavajući ulogu hrane u izgradnji povjerenja i dijaloga. Barack Obama, predsjednik SAD-a, pozivao je na državne večere vodeće chefove i pokretao projekte promicanja američke kuhinje u diplomatske svrhe. Bivša kancelarka Angela Merkel poznata je po korištenju nacionalne kuhinje na neformalnim EU-ovim okupljanjima, posebno uz lokalne specijalitete iz Berlina ili Bavarske.
